StoryEditor
HrvatskaPOBUNA

Prosvjetari bijesni: uspješni djelatnici ne mogu više biti novčano nagrađeni svake godine, umjesto kuna nudi im se - plaketa!

Piše Marijana Cvrtila
11. svibnja 2022. - 15:26

"Znači li to da nastavnik koji zaista radi neusporedivo više od drugih mora za to biti kažnjen? Zamislite da Real osvoji Ligu prvaka i da se sljedeće tri godine više ne može natjecati u Ligi prvaka!? Ako učitelj može dobiti novčanu nagradu svake treće godine, kakvu poruku šaljemo? Sandra Perković baci disk najdalje i ona će dobiti plaketu, a netko drugi će dobiti zlatnu medalju?

Pet bodova udijelit će se onima čiju prijavu potvrdi učiteljsko/nastavničko/odgajateljsko vijeće tajnim glasovanjem?! To mi zvuči kao zabuna ili neslana šala. U našoj školi ne možemo se dogovoriti jednoglasno za odlazak na zajednički izlet a ovo bi bila potpuna utopija koja bi ovisila o slozi. Opet vraćate 'uravnilovku'"…

I tako redom – niz sličnih komentara ljutitih učitelja i nastavnika 'sručio' se ni nepuni dan nakon što je Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) poslalo u e-savjetovanje prijedlog izmjena postojećeg Pravilnika o nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima. O prijedlogu izmjena javna će rasprava trajati sve do 9. lipnja, ali nije trebalo dugo da prosvjetari komentarima 'sasjeku' osobito dvije izmjene koje se predlažu.

Podsjetimo, postojeći je pravilnik donesen 2019. godine u vrijeme bivše ministrice Blaženke Divjak, a u njemu su, uz ostalo, propisani kriteriji te broj bodova koje je potrebno ostvariti kako bi odgojno-obrazovni djelatnik mogao konkurirati za nagradu (prijavu podnosi sam ili može biti predložen). Na osnovi pravilnika najuspješniji prosvjetni i stručni radnici te ravnatelji škola i učeničkih domova nagrađuju se jednokratnom novčanom nagradom za rad i postignuća ostvarena u proteklih godinu dana. Samo prošle godine nagrađeno je 511 djelatnika i to vrijednom nagradom od 10.000 kuna bruto pojedinačno.

Međutim, sada Ministarstvo predlaže nekoliko izmjena, a one koje su najviše navukle bijes prosvjetara tiču se sljedećeg: iako su dosad uspješni odgojno-obrazovni djelatnici mogli novčano biti nagrađeni svake godine, ubuduće to neće moći. Točnije, Ministarstvo predlaže da kandidati koji su nagrađeni novčanom nagradom ne mogu biti ponovno novčano nagrađeni u razdoblju od tri godine. Doduše, takav kandidat zadržava pravo prijave na javni poziv svake godine, no ako ponovno bude predložen za nagradu, umjesto novca – dobit će plaketu.

Druga sporna stavka tiče se bodova na osnovi kojih se može dobiti nagrada. Pravilnikom je, naime, navedeno što se sve i s koliko bodova vrednuje prilikom odabira kandidata: od mentorstva učenicima na natjecanjima, predavanja, radionica i edukacije, rada u stručnim vijećima i udrugama, stručnih članaka, nastavnih materijala, obrazovnih sadržaja do rada na projektima i unaprjeđenju rada škole i obrazovnog sustava. No pravu pomutnju sada je izazvao prijedlog da se u kategoriji "unaprjeđenje rada škole" uvede i stavka koja će ubuduće nositi čak pet bodova - potvrda prijave kandidata od strane učiteljskog/nastavničkog/odgajateljskog vijeća tajnim glasovanjem. To znači da kandidaturu i nagradu može zaboraviti svaki odgojno-obrazovni radnik kojemu njegovo vijeće, i to tajnim glasovanjem, ne da zeleno svjetlo da se kandidira.

Naime, to se dodatno potencira promjenama članka 5. kojima se pooštravaju kriteriji za dobivanje nagrade, pa se tako broj minimalnih bodova s kojima se kandidat prijavljuje za nagradu (ostvarenih u godini za koju se prijavljuje) podiže sa sadašnjih 15 na 20 i to najmanje iz četiri (dosad tri) kategorije. Ali, rečenica ima i nastavak koji kaže: "i koji je ostvario uspjeh u radu na unapređenju rada škole i ostvario najmanje 5 bodova u toj kategoriji". Budući da u toj kategoriji sva druga postignuća nose ukupno četiri boda, jasno je da će bez potvrde učiteljskih i nastavničkih vijeća budući kandidati teško moći do nagrade, bila ona u novcu ili plaketi.

Upravo to u školama smatraju katastrofalnom odlukom, jer kako se slaže većina uključenih u javnu raspravu, to nije samo nepotrebno nego i ponižavajuće.

-Većina kolega ne zna što sve pojedinci rade, ne prate projekte, ne čitaju članke, ne znaju što se sve s učenicima odrađuje u i izvan razreda, a sigurna sam da ima i onih koje to i ne zanima, čak i da im se da prilika. Što je s kolegama koji ne rade u školama u kojima vlada prijateljska atmosfera? Hoće li tu potvrdu dobivati podobni ili sposobni? I onda to još vrijedi više od mentorstva učeniku na državnom natjecanju! – ogorčeno pišu sudionici rasprave koji traže da se sporna dva prijedloga izbace iz konačne verzije.

Iako ima nastavnika koji opravdavaju razloge za ograničavanje novčane nagrade svake tri godine, jer se time otvara prostor i drugima da budu novčano stimulirani za svoj rad, mnogi se pitaju ima li logike u tome da se onaj tko, teoretski, prikupi 21 bod, može za to nagraditi izdašnim novčanim iznosom, a onaj sa stotinu bodova – plaketom. Doznajemo da ni unutar povjerenstva koje je radilo na izmjenama pravilnika nije bilo suglasja oko toga.

-Nisam podržala te dvije izmjene, kao i još nekoliko kolega u povjerenstvu. Promjenama ne omogućujemo nagrađivanje najboljih kolega, a njima svakako ne motiviramo one koji svakodnevno vrijedno rade. Što se tiče tajnog glasovanja i potvrda vijeća, to nema smisla jer mnogi od njih nisu upućeni u rad kolega niti su kompetentni o tome donositi odluke – jasno poručuje Ivana Bašić, članica povjerenstva za izmjene pravilnika i višestruko nagrađivana učiteljica iz Osnovne škole Opuzen (dobitnica državne nagrade "Ivan Filipović", nagrade "Global Teacher Award" itd.).

Pravilnik o nagrađivanju

Postojeći pravilnik o nagrađivanju učitelja, a i novi prijedlog, predviđaju da se kandidatima za nagradu vrednuju postignuća ostvarena u razdoblju od 16. lipnja prethodne godine do 15. lipnja godine u kojoj se objavljuje javni poziv, a prijave povjerenstvu podnose se do 30. lipnja u godini objave poziva. Kako se ti datumi približavaju, nastavnici smatraju da se promjene koje se sada predlažu pravilnikom ne smiju odnositi na ovogodišnje kandidate, nego da pravilnik u primjenu može ići tek iduće godine. Hoće li to zaista biti tako, u ovom trenutku nisu sigurni ni u resornom ministarstvu.

-Pravilnik o nagrađivanju planira se donijeti odmah nakon završetka javne rasprave i usuglašavanja s pristiglim komentarima. Hoće li se primjenjivati ove godine ili će njegova primjena biti odgođena za iduću ovisit će o tome hoće li svi komentari koji do kraja javne rasprave pristignu biti obrađeni, što uvelike ovisi o njihovom broju – stoji u pismenom odgovoru koje je poslalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO).

U MZO su potvrdili i kako će ovogodišnji javni poziv za nagrađivanje najuspješnijih odgojno-obrazovnih radnika biti sigurno objavljen najkasnije polovinom lipnja. Iznos i broj nagrada bit će na razini prošle godine, dodaju, što znači da bi pojedinačna nagrada trebala iznositi 10.000 kuna bruto a dobit će je oko 500 najboljih.

-Što se tiče broja komentara pristiglih dosad na javnu raspravu, želimo naglasiti kako je smisao rasprave da se što više ljudi uključi kako bi konačan pravilnik bio što kvalitetniji – poručuju iz MZOS-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. srpanj 2022 16:46