Postane li pravomoćna, odluka Županijskog suda u Zagrebu da je štrajk radnika zagrebačke Čistoće i ZET-a bio nezakonit, to bi za organizatore štrajka moglo imati vrlo ozbiljne i teške posljedice. Prema riječima profesora radnog i socijalnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, dr. Viktora Gotovca, u ovom slučaju zakon poslodavcu otvara mogućnost da organizatorima štrajka dade otkaz i zatraži da nadoknade štetu koja je prouzročena štrajkom.
Gotovac navodi kako se kod nas u pravilu takvi raspleti ne događaju, a ne predviđa ga ni u ovome slučaju, ali je, u slučaju da presuda postane pravomoćna, on moguć, piše Jutarnji list.
- Ukoliko bi se pravomoćnom odlukom utvrdilo da je taj štrajk nezakonit, tada postoji odgovornost i za organizatora u smislu moguće naknade štete. Osim toga, organizatori mogu odgovarati i osobno – čak i na način da im radni odnos bude doveden u pitanje, odnosno da im se otkaže - kazao je naš sugovornik. Na pitanje što je s "običnim" radnicima koji su u štrajku, odgovara kako se može sankcionirati i radnike koji su sudjelovali u nezakonitom štrajku, ali tu bi se trebalo dokazati da su oni svjesno sudjelovali u nezakonitom štrajku.
- De facto, do trenutka dok je odluka nepravomoćna, oni su na neki način zaštićeni jer nisu znali je li štrajk zakonit. Kada bi nastavili sa štrajkom i nakon što bi odluka da je nezakonit postala pravomoćna, tada bi se i njih moglo sankcionirati otkazom - kaže stručnjak za radno pravo.
najmanje 20 dana do pravomoćnosti presude
Prof. Gotovac navodi da sindikalne povjerenike od otkaza u ovom slučaju ne bi mogla spasiti ni zakonska zaštita koju imaju kao povjerenici.
- Oni imaju zaštitu, ali ovo je sad opravdani razlog za otkaz radnog odnosa. Naravno, poslodavac bi trebao ići kroz predviđenu proceduru, a ona kaže da bi sindikat trebao dati suglasnost na njihov otkaz. Ako sindikat ne da suglasnost, onda bi se išlo prema sudu koji bi svojom odlukom nadomjestio tu suglasnost. A to bi se, vjerojatno, u ovoj situaciji, ako se utvrdi da je štrajk nezakonit, i nadomjestilo - kaže profesor dodajući kako je zakonska zaštita sindikalnih povjerenika u ovom slučaju samo odgodni element.
Napominje, međutim, da mu se takav ishod čini nevjerojatnim jer se to obično kod nas ne događa, pogotovo u situaciji kad imamo kronični manjak radnika.
Na pitanje što konkretno znači odgovornost za naknadu štete i kako bi se ona utvrdila, odgovara da je obuhvaćeno pitanje novčane štete, materijalne, nematerijalne, svaki oblik štete, dakle i narušeno pravo osobnosti. Ako se ta šteta može kvantificirati, onda se zasigurno može definirati i odgovornost za naknadu štete.
Za utvrđivanje odgovornosti za naknadu štete morao bi se pokrenuti posebni sudski postupak, jednako kao i za otkaz.
Prof. Gotovac napominje kako će do pravomoćnosti presude o (ne)zakonitosti štrajka proći najmanje 20 dana, kao i da je nakon toga realno očekivati ustavnu tužbu.
- Kad odluka postane pravomoćna, ona podliježe i ustavnosudskoj zaštiti, ali to je onda izvan konteksta pravomoćnosti - zaključio je stručnjak za radno pravo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....