StoryEditor
HrvatskaPETRINJA

Profesor Miščević objasnio fenomen strašnih rupa koje su se pojavile nakon potresa: Ponekad mogu biti široke i 50 metara, nema ih smisla zatvarati

Piše Tanja Šimundić Bendić
5. siječnja 2021. - 18:48

Misteriozne rupe koje se 'rađaju' na području katastrofalnog potresa izazivaju veliki strah kod žitelja, zabrinutih zbog potencijalnog stvaranja novih, širenja i produbljivanja postojećih, a samim tim i propadanja kuća ili dijelova imanja.

Ima ih već nekoliko, neke se i šire, ponajviše ih je primijećeno u selu Mečenčani, ima ih dubokih i po nekoliko metara. Neke su bile pune vruće vode koja je iz njih šikljala uvis.

Nije za čuđenje jer ispod ovog područja, vele starosjedioci, teku brojne podzemne vode, koje, između ostalog, napajaju i bazene termi Topusko. Iako ih neki stručnjaci vezuju uz takozvanu pojavu likvefakcije, brojni tvrde kako im je pojavnost vezana uz drugi razlog, uz protok podzemnih voda. I da nisu uzrokovane razornim djelovanjem potresa.

image
Darko Tomas/Cropix

-Mišljenja sam kako su nastale zbog djelovanja podzemnih voda, ili velikih količina oborina koje su pojačale podzemne tokove. Potres koji se dogodio bio je svojevrsni prirodni katalizator, samo je ubrzao urušavanje. On je nalik točci na I. Rupe su u biti prirodni fenomen koji je ispisan u podosta navrata, primijećen na brojnim dijelovima zemljine površine. Taj je pojam u literaturi poznat pod nazivom sing hole.

image
Darko Tomas/Cropix

Ponekad te rupe mogu biti široke i po 50 metara. Zašto nastaju? Kako voda u podzemlju teče, tako na određenim mjestima otapa određene strukture. A uslijed velikih kiša te podzemne vode mogu i nabujati. I u svom kretanju rade unutrašnju eroziju. U biti postepeno iznose čestice tla u određenom području ispod zemlje. Nakon nekog vremena ispod zemlje, na nekoj dubini plićoj ili dubljoj, stvara se špilja – pojednostavljeno pojašnjava splitski prof.dr.sc. Predrag Miščević.

Jednom taj svod špilje više ne može nositi težinu onoga nad njim i popusti, čime dolazi do rušenja. Slijedom toga na površini nastaje rupa. I da se potres nije dogodio, svod bi se jednom urušio i nastalo bi ono što danas primjećujemo u nekim pokupskim selima. Potres je, dakle, samo ubrzao proces.

-Zato brojni mogu u rupi primijetiti pojavu vode, ponekad i vruće koja se taloži na njihovom dnu. U biti to je to jedna uobičajena kaverna, kojoj je zbog tijeka stvari jednostavno jednom bilo suđeno da pukne – veli uvaženi stručnjak sa splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije.

image
Darko Tomas/Cropix

Treba li je zatvarati? Nema smisla, veli, navodeći kako ipak ne bi preporučio gradnju u njenoj neposrednoj blizini. Jer jedna takva rupa može aludirati i na postojanje drugih, koje bi se u budućnosti mogle stvarati. Konkretan primjer imamo u Mečečanima. Ono što definitivno treba napraviti prilikom neke nove gradnje je angažirati stručnjaka koji će prije postavljanja kamena temeljca ispitati kvalitetu tla.

-Mnogi vlasnici parcela počesto tome ne pribjegavaju, ne zatraže mišljenje stručne osobe, i bez prethodnog ispitivanja prionu gradnji. I onda jednom u dvorištu primijete rupu koja se preko noći stvorila. Svod pećine naprosto ne može ponekad izdržati teret koji se nalazi nad njim, pojačan još i građevinom koja je na njemu niknula. Ništa to nije novo, dapače, mnogo je puta primijećeno na našoj zemlji – kaže.

image
Darko Tomas/Cropix

Profesor odbacuje bilo kakvu sličnost između ovakvih rupa i onih koji se otvaraju prilikom, primjerice, bušenja tunela. A smatra da one nemaju nikakve veze ni s procesom likvefakcije, koji se stvara zbog karakteristične strukture tla. Likvefakcija nastaje kada se pijesak zasićen vodom u trenutku djelovanja potresa počne ponašati kao voda. Odnosno izgubi čvrstoću i objekti počinju tonuti u pijesak.

-Ne, mislim da to nije slučaj koji se dogodio na pokupskim lokacijama. Rupe nalik ovima su se, podsjetimo, stvarale i u Imotskom polju. Detaljno ih je pojasnio naš veliki stručnjak, sada u mirovini profesor emerituss Ognjen Bonacci - kaže prof.dr.sc. Predrag Miščević.

image
Darko Tomas/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. kolovoz 2021 21:43