Na profilu na Facebooku pod nazivom Naše varaždinske šapice 26. srpnja objavljen je status koji se počeo širiti društvenim mrežama i po drugim stranicama i grupama na Facebooku. U njemu se upozorava vlasnike mačaka da pripaze na svoje kućne ljubimce jer su nepalskim državljanima u Varaždinu pronađene “pune škrinje smrznutog mačjeg mesa”, piše Faktograf.
“Pazite na mačke: Nepalcima su nađene pune škrinje zamrznutog mačjeg mesa u Varaždinu”, stoji u objavi Naših varaždinskih šapica.
Objava je prikupila preko 30 reakcija, 47 komentara i 26 dijeljenja. Inače, radi se o profilu na kojem nema puno informacija. Osim istaknutog broja bankovnog računa (IBAN) sadržaj uglavnom temelje na podijeljenim objavama o životinjama koje traže dom ili neki oblik pomoći.
Na upite korisnika u komentarima je li informacija potvrđena, Naše varaždinske šapice odgovaraju da im je informaciju potvrdila policija, no bez pismenog dokaza. To je, naravno, dovelo do brutalnih komentara prema nepalskim državljanima u kojima korisnici među ostalim poručuju: “Ma gonit to iz ove zemlje”, “Jedu oni i više toga nešto kaj mislite, postavljaju zamke za dabrove”, “I da to nije istina, treba njih i sve ostale strance doma poslat ne treba Hrvatska postat Njemačka”, “To je u Kini normalno, a najgore je kaj se žive životinje peku i kuhaju”…
U komentarima su se javili i korisnici koji su odmah izrazili sumnju u točnost informacije: “Kako vas nije samo strah i sram pisati ovakve objave bez ikakvih utemeljenih dokaza od strane policije i inspekcije. Osobno smatram da treba vas prijaviti što objavljujete notorne laži bez ikakvih dokaza i stvarajući nelagodu prema jednom narodu civilizaciji i kulturi. U ovoj objavi vidim samo rasizam i ništa više” ili “Nigdje nema obavijesti o ovome? Ne vjerujem u isto, hranim mačke u firmi gdje i oni rade već godinu dana i sve su na broju, tako da…”
Policija nije dobila prijavu
O eventualnom pronalasku smrznutog mačjeg mesa u Varaždinu upitali su Policijsku upravu Varaždinsku iz koje su odgovorili da nisu zaprimili nijednu prijavu vezanu uz to. Njihov odgovor prenose u cijelosti:
“Obavještavamo Vas da je provjerom utvrđeno da policijski službenici Policijske uprave varaždinske nisu zaprimili dojave koje bi ukazivale na mučenje ili ubijanje mačaka od strane radnika koji se nalaze na privremenom radu u Varaždinskoj županiji ili drugih osoba”.
U Hrvatskoj je zabranjena konzumacija mesa mačaka i pasa
Podsjetimo, u Hrvatskoj je zabranjena konzumacija mesa mačaka ili pasa. O tome govori Članak 10. Zakona o zaštiti životinja, koji je stupio na snagu 2019., koji nosi podnaslov Zaštita životinja pri usmrćivanju i kaže: “Zabranjeno je usmrćivanje pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda“.
Početkom ove godine izmijenjen je i Kazneni zakon čime su postrožene kazne u svrhu zaštite životinja. Članak 205. Kaznenog zakona, naziva Ubijanje ili mučenje životinja, kaže:
“(1) Tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovog članka počini iz koristoljublja, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme, kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.
(4) Životinja iz ovog članka oduzet će se.”
Širenje mržnje prema stranim radnicima
Ova se objava pokazala samo još jednom u nizu kojima je zajednički nazivnik širenje mržnje prema stranim radnicima.
Već dugo se, primjerice, šire dezinformacije da tražitelji azila i/ili strani radnici “imaju veća prava i bolji život” od domaćeg stanovništva. CMS je još 2015. godine na svojim internetskim stranicama objavio listu mitova koji su tada kružili o azilantima i tražiteljima azila te su istaknuli da oni imaju mnogo manji opseg prava od hrvatskih državljana.
“Dok borave u Hrvatskoj, tražiteljima azila osiguran je grupni smještaj u Prihvatilištu za tražitelje azila te osnovni uvjeti za život […] Život s nepoznatim ljudima s kojima dijelite malu sobu uz minimalna prava i financijska sredstva ne mogu se smatrati dostojanstvenim uvjetima života čovjeka. Sigurnost, privatnost i obitelj su neke od stvari koje tražitelji azila najčešće ističu da im nedostaju”, pisao je CMS.
Posebno zapamćena neutemeljena priča o “tamnoputim” stranim radnicima proširila se nakon dočeka Nove godine 2024. Slavlju na glavnom zagrebačkom trgu pridružili su se brojni strani radnici što je potaknulo brojne ksenofobne komentare i raspravu na društvenim mrežama. “Nepalska Nova godina”, “Wolt proslava”, “Bolt proslava”, samo su neki od komentara.
Neki su korisnici društvenih mreža, a zatim i pojedini portali otišli korak dalje od podrugljivih i uvredljivih komentara, iznoseći optužbe protiv neimenovanih stranaca s dočeka i šireći neutemeljena “svjedočanstva” da su “tamnoputi mladići napadali djevojčice”. Međutim, policija je naknadno demantirala te navode rekavši da u novogodišnjoj noći nije bilo policijske intervencije na Trgu te da im nitko nije pristupio s informacijama o uznemiravanju maloljetnica. Takvu dojavu policija nije zaprimila ni putem broja 192, kao ni u nadležnoj policijskoj postaji.
Napadi na strane radnike
Strani radnici nisu bili samo izloženi predrasudama, nego i fizičkim napadima. U studenom 2021. godine napadnuti su radnici tvrtke Rimac automobili. U ožujku prošle godine napadnut je strani platformski radnik, što je dokumentirao i sam napadač objavom video-snimke. U napadu koji se dogodio par dana nakon proslave Nove godine, 3. siječnja, na zagrebačkom okretištu tramvaja u Dupcu, nepoznati su napadači pretukli državljanina Nepala.
Fizički napadi kojima je cilj uglavnom krađa, ove su se godine intenzivirali. Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter rekla je za Forbes da se strani radnici svake godine obraćaju u sve većem broju, ali i da trenutno rade na nekolicini slučajeva napada na strane radnike u Hrvatskoj u 2024. godini koji potencijalno imaju obilježja zločina iz mržnje. Zagrebačka policija iz dana u dan bilježi napade na strane radnike pa su među posljednjim zabilježenima napad na Peščenici na 23-godišnjeg dostavljača hrane 4. kolovoza, dan ranije napad na 27-godišnjaka u Dubravi, a 31. srpnja opljačkan je 32-godišnji strani državljanin na Trnju.
Migranti, uključujući strane radnike koji su u zemlji na temelju radne dozvole, tražitelje međunarodne zaštite te one koji neregularnim putem pokušavaju ući u zemlju, česta su meta dezinformatora. Njihovi antiimigrantski stavovi uglavnom se argumentiraju navodnom povezanošću migranata s kriminalom, terorizmom i obilatim iskorištavanjem socijalne pomoći.
Faktograf je u više navrata otkrio neutemeljene ili netočne tvrdnje o migrantima. Među njima je lažna tvrdnja da dijete migranata Europljanima prijeti klanjem, da su migranti zapalili sve kuće u Bosni i Hercegovini, da je migrant vandalizirao zagrebački tramvaj, ili da su migranti teško pretukli 12 Europljanki.
Zaključno, objava o Nepalcima kojima su “pune škrinje zamrznutog mačjeg mesa u Varaždinu” nema uporište u dokazima. Policija nam je potvrdila da nisu dobili nikakvu prijavu za ovo kazneno djelo niti je vođena istraga protiv stranih državljana. Širenje ovakve neprovjerene informacije i izdavanje upozorenja građanima, posebno vlasnicima kućnih ljubimaca, dovodi do raspirivanja mržnje prema jednoj manjinskoj skupini građana.