Za idući tjedan zakazana je nova sjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost kako bi se precizno utvrdilo kakva je saznanja imala Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) o uvozu i ilegalnom odlaganju otpada u Gospiću 2022. i 2023. godine te koga je sve o tome obavijestila, piše Jutarnji list.
Ovaj put na sjednici bi se morali pojaviti predstavnici SOA-e i Državnog odvjetništva, a SOA bi trebala pripremiti tematsko izvješće o praćenju organiziranog kriminala koji se bavi ilegalnim odlaganjem otpada unazad deset godina, a Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost trebao bi prvi put u ovome 11. sazivu Sabora provesti pravi parlamentarni nadzor nad radom SOA-e.
Svi su demantirali Ostojića
Članica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost iz Možemo!, Sandra Benčić, još je na zadnjoj sjednici Odbora koja je održana 1. listopada s temom nezakonitog odlaganja otpada u Gospiću, tražila da se deklasificiraju podaci koje je dostavila SOA, ali to nije učinjeno. Odmah po završetku te sjednice Benčić je to iznijela u javnost, a nakon što su počele izlaziti kontradiktorne informacije o saznanjima i postupanju SOA-e izjavila je kako je s predsjednikom Odbora, SDP-ovim Rankom Ostojićem, dogovorila da se sazove nova sjednica na kojoj će se sve razjasniti.
Ostojić je, naime, po završetku sjednice kazao da je SOA još 2022. imala izvor s informacijama o otpadu u Gospiću te o tome izvijestila nadležna tijela, "a kako SOA nema represivne ovlasti i nema ulogu u postupanju, informaciju je proslijedila policiji, USKOK-u i Državnom inspektoratu." Inače, na sjednicu su bili pozvani predstavnici SOA-e i DORH-a, ali nisu došli, nego je SOA poslala izvješće u kojem je, kako je prenio Ostojić, bilo navedeno da su "svi imali informaciju još 2022. i 2023. godine o počecima događaja u Gospiću".
Nakon te njegove izjave uslijedio je niz reakcija koje to demantiraju. Prvi je reagirao Ured predsjednika Republike Zorana Milanovića s tvrdnjom da predsjednik nije od SOA-e dobio nikakvu informaciju o otpadu koji je ilegalno odlagan u Gospiću, a isto je potom reagirala Vlada, pa predsjednik Sabora, Gordan Jandroković, te Državno odvjetništvo i MUP.
I dalje je ostalo otvoreno pitanje kako se moglo dogoditi da se ogromna količina opasnog otpada nađe na jednom mjestu, da bez kontrole prođe 1700 kamiona i da nitko nije zaustavio opasno i trajno onečišćenje okoliša. Tome pitanju dodano je još jedno koje se odnosi na rad SOA-e, odnosno je li SOA neistinito navela u izvješću Odboru da je obavijestila DORH, MUP i Državni inspektorat ili lažu čelnici ovih tijela koji to opovrgavaju.
SDP-ovci vrlo nezadovoljni
Idućeg tjedna bi se, dakle, trebala razriješiti dva pitanja koja su bitna za nacionalnu sigurnost. Jedno je kako službe kojima je nacionalna sigurnost temeljni posao prate problematiku zaštite okoliša, a drugo je kako se koriste podaci koje su pribavile.
Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, premda mu je nadzor nad zakonitošću rada sigurnosnih agencija i MUP-a jedna od temeljnih zadaća, ni jednom u ovome mandatu nije iskoristio tu svoju ovlast. Aktivnosti Odbora svedene su na zakonski minimum koji se sažima u primanju na znanje i eventualno raspravi o redovitim izvješćima o radu koja su policija, sigurnosne agencije, Ured Vijeća nacionalne sigurnosti i Vijeće za građanski nadzor dostavljali Odboru.
Odbor ima daleko šire ovlasti i mogućnosti u nadzoru nad radom sigurnosnih službi i kompletnog represivnog aparata, ali i u utvrđivanju pitanja koja se odnose na nacionalnu sigurnost, donošenju strategije nacionalne sigurnosti kao i kadroviranju, odnosno imenovanju čelne osobe sigurnosne agencije.
Na sjednicu Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost može se povodom konkretnog predmeta pozvati čelnik tajne službe i mogu mu se postavljati pitanja, mogu se obaviti razgovori i s drugim zaposlenicima tajne službe, zatražiti uvidi u dokumente i izvješća službi. Nijedan od tih alata koje oporba ima u rukama, budući da se predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost imenuje iz redova najveće oporbene stranke, u ovome sazivu Sabora nije se koristio.
Jedan od razloga koji spominju u oporbenom SDP-u leži u činjenici da je njihov kolega Ranko Ostojić, koji vodi spomenuti Odbor, teško bolestan zbog čega dosta izbiva iz Sabora. Dok jedni za to imaju razumijevanja, drugi su SDP-ovci vrlo nezadovoljni što se ovo vrlo važno saborsko tijelo ne vodi kako bi trebalo i ne obavlja svoju funkciju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....