Da vas na ulici netko zaustavi i zatraži 200 kuna s obećanjem da će za 10 dana vratiti 2000 kuna, vjerojatno biste ubrzali korak da se čim prije odmaknete od te osobe.
Moguće je da će većina isto učiniti ako im taj nepoznati netko ne traži novac, nego samo broj kartice na koju će mu za nekoliko dana uplatiti određenu lijepu svoticu.
Taj oprez trebalo bi primijeniti i na internetu, ali nekima oprez ispari, a i prije interneta bilo je onih koji lako povjeruju da se čovjek može obogatiti preko noći, pričama o čudotvornim kremama koje brišu godine, tabletama koje liječe sve bolove, boljetice i bolesti; gljivice na noktima nestaju za tri dana, 30 kilograma skinut ćete u 20 dana, vratite vid u 20 dana...
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) objavila je upozorenje da u posljednje vrijeme rastu investicijske prijevare kojima je cilj izvući što više novca od žrtava kojima se obećavaju visoki povrati za mali ulog. Svako malo, češće nego prijašnjih godina, banke upozoravaju svoje klijente da pripaze na to kome sve otkrivaju osobne i podatke s kartica, upozoravaju one koji kupuju na internetu o opasnostima da ostanu bez novca s računa...
Inicijalni ulog
– Primili ste poziv s nepoznatog broja i osoba s druge strane nudi vam jedinstvenu priliku za ulaganje s velikim povratom? Kliknuli ste na primamljiv oglas koji opisuje kako su se vaši sugrađani obogatili kroz ulaganje od samo 250 eura i poziva vas da učinite isto? Opisane situacije, nažalost, nisu prvi korak u pametnom ulaganju, već najčešće početak sofisticiranih investicijskih prijevara, čijih je žrtava u Hrvatskoj sve više – kažu iz Hanfe i objašnjavaju da se najčešće radi o ponudama za unosne investicije u dionice, obveznice, kriptovalute, resurse, zlato ili zemljišta. Tvrde da je teško utvrditi tko stoji iza takvih shema, ali uglavnom je riječ o inozemnim društvima koja nemaju dozvolu za pružanje investicijskih/brokerskih usluga u Hrvatskoj ili su, što je još i češće, u potpunosti lažna.
Iz Hanfe navode da su samo neki od takvih učestalih primjera u posljednje vrijeme pozivi predstavnika platforme GlobalCG, društva Ford Beckett ili platforme soltechx.com i pozivaju na oprez jer se možda radi o prijevari.
Prevaranti obično rade u nekoliko faza, koje opisuje Hanfa, pa se prvo trude namamiti žrtvu i dobiti inicijalni ulog. Korisnik interneta klikne na jedan od plaćenih oglasa na društvenim mrežama ili internetskim portalima koji prikazuju ispovijesti “Kako sam se obogatio”, a često i nedopušteno kao mamac koriste slike i lažne izjave slavnih osoba. Oglas vodi na lažnu stranicu navodnog investicijskog društva uz zahtjev za unošenje osobnih podataka, ime i prezime, adrese, broj mobitela...
Žrtvu onda pozivaju osobe koje se predstavljaju kao agenti ili brokeri i nude investicijsku priliku uz inicijalno ulaganje od 250 eura. Nakon uplate, žrtva dobiva pristup lažnoj internetskoj stranici i osobnom računu putem kojeg prati stalan rast svojih ulaganja, a te stranice izgledaju kao stranice stvarnih investicijskih društava, imaju izmišljene potvrde, licencije, priče korisnika. Žrtva najčešće u vrlo kratkom vremenu može uočiti kako je njezino ulaganje od 250 eura naraslo i na 50.000 eura, a stiže joj novi poziv za daljnjim ulaganjem za još veći povrat.
Posljednja faza
Zatraži li povrat, dogodit će se ranije ono što bi se dogodilo da je nastavila ulaganje, agent će odugovlačiti s isplatom s raznim izgovorima, poput onih da nije vrijeme za povlačenje ili da su sredstva zamrznuta. U posljednjoj fazi prijevare od žrtve se nastoji izvući još novca za proviziju, troškove, porez i slično kako bi se isplatilo novac. Iz Hanfe ističu da se u nekim slučajevima žrtvi prijeti tužbama te je se zastrašuje kako bi se izvuklo još novca. Kad izvuku dovoljno ili se priča prošiti u javnosti, takve lažne internetske stranice nestaju sa svim ulozima žrtvi.
Iz Hanfe upozoravaju građane da mogu posumnjati da su na lažnim internetskim stranicama, iako dizajnom mogu odavati dojam legitimne stranice, ako se pojave skočni prozori koji traže osobne i bankovne podatke, kao i naglašavanje hitnosti, i da u tom slučaju ne bi trebalo ostavljati osobne podatke, nego ugasiti stranicu i izbrisati kolačiće za tu internetsku lokaciju u povijesti pretraživanja.
– Ako ste primili poziv s nepoznatog broja, a osoba s druge strane nudi vam sigurnu investiciju s velikom dobiti za mali ulog, ne ulazite u razgovor i odmah prekinite vezu te blokirajte broj. Ne vjerujte grandioznim najavama i zapamtite: ako ponuda zvuči predobro da bi bila istinita, tada vjerojatno nije istinita. Banke i legitimne financijske institucije nikada od vas neće tražiti osobne ili bankovne podatke putem telefona ili e-maila – ističu iz Hanfe.
Krivotvorene stranice
Na internetu ćete naletjeti na toliko prilika života za namlatiti milijune, uz mali početni kapital i nimalo muke, da se čovjek čudi kako itko uopće radi za život. Jer odavno smo svi trebali biti bogati. Da se tako lako beru prilike, ne bi vas nitko gurao u njih. Lako se prilika pretvori u nepriliku kad se vjeruje svakom. Prošle su godine, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, evidentirana 1563 kaznena djela kibernetičkoga kriminaliteta, što je u usporedbi s godinom prije skok od 31,6 posto. Računalna prijevara je najbrojnije kazneno djelo, s najvećim udjelom od 74 posto, a koeficijent razriješenosti kaznenih djela kibernetičkoga kriminaliteta iznosi 64 posto.
Iz Ministarstva unutarnjih poslova kažu da su najčešće korištene financijske online prijevare direktorske, kada se prevaranti pretvaraju da su nadređeni žrtvi i navode je na uplatu na lažni račun ili doznaku s poslovnog računa, potom prevaranti do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka nastoje doći telefonom, e-mailom ili SMS-om. Jedna od metoda prijevare su krivotvorene mrežne stranice banaka, kada se koristi lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu, investicijske prijevare i prijevare u online kupnji...
Uvijek je dobro provjeriti jesu li stranice na kojima želite kupovati zaista stranice tvrtke za koju vjerujete da jesu. To znači da ne idete na stranice preko poveznica, nego sami upišite ime stranice, a ništa vas ne košta da malo istražite iskustva korisnika i tvrtku prije nego se upustite u kupnju.
Jer, ne hodate ulicom s otvorenom lisnicom i spremni ste svakom koga sretnete reći tko ste, gdje živite, broj svog računa, mobitela i kućnog telefona?
Da takve stvari počne ispitivati netko nepoznat na ulici, sigurno biste pobjegli od njega glavom bez obzira. Tako bi se trebalo ponašati i na internetu. Jedan stručnjak za telekomunikacije bio nam je rekao kako čovjeka nitko ne može zaštititi od njega samog i da je pretpostavka bilo kakve zaštite da čovjek razmišlja o tome je li nešto logično ili nije. Stoga, ako vam netko nešto nudi besplatno ili po vrlo niskoj cijeni, ili baš vama, a nemate pojma tko je s druge strane, onda je vrlo vjerojatno da se radi o nekoj prijevari koja ima za cilj ili uzeti novac ili osobne podatke da bi poslije njih došli do novca.