StoryEditorOCM
Hrvatskaupisna groznica

Preokret na listi najpoželjnijih studija u Hrvatskoj: otkriveno što najviše žele upisati maturanti, jedan faks je hit!

Piše Ivan Pavić
2. srpnja 2026. - 08:47

Prijave za upis u akademsku godinu 2026./2027. na sveučilišne studije u ljetnom upisnom roku u punom su tijeku. Prema podacima Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka učilišta (NISpVU) od 26. svibnja, za upis na neki od oko tisuću sveučilišnih studijskih programa ili njihovih inačica (redoviti, izvanredni, Hrvati izvan RH, završili prije 2010.) prijavljeno je 22,6 tisuća kandidata. Na raspolaganju je ukupno 28,8 tisuća upisnih mjesta.

Iako se za upis natječe 22,6 tisuća kandidata, ukupan broj prijava iznosi oko 103 tisuće jer svaki kandidat može prijaviti do deset studijskih programa prema vlastitoj listi prioriteta. U prosjeku je svaki kandidat prijavio nešto više od četiri studija.

Prijave se mogu mijenjati do 15. srpnja u 13.59 sati, no već sada moguće je uočiti glavne trendove i procijeniti koji će studiji biti najtraženiji u ovogodišnjem upisnom ciklusu.

FER na vrhu po broju prvih izbora

Prema broju kandidata kojima je studij prvi izbor, uvjerljivo vodi studij elektrotehnike i informacijske tehnologije i računarstva Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Taj je studij kao prvi izbor odabralo čak 880 kandidata.

image

Dan otvorenih vrata na FER-u

Goran Mehkek/Cropix

Na drugom mjestu nalazi se studij medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s 815 kandidata, dok je treći studij poslovne ekonomije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sa 620 kandidata kojima je to prvi izbor.

U odnosu na prošlogodišnje stanje vidljive su poprilične promjene u interesu kandidata. Najizraženiji rast bilježi studij medicine, gdje je broj kandidata s prvim izborom gotovo udvostručen. S druge strane, interes za poslovnu ekonomiju skoro je prepolovljen.

image

Studenti medicine

Tomislav Krišto/Cropix

Značajan pad zabilježio je i studij prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon što je prošle godine bio treći najpoželjniji studij, ove je godine pao na deveto mjesto s 333 kandidata kojima je to prvi izbor. 

Visoko na ljestvici najtraženijih studija nalaze se također arhitektura i urbanizam (461 prvi izbor), građevinarstvo (411), kineziologija (391), logopedija (346), psihologija (339). Svi navedeni studiji izvode se na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu.

Posebno je zanimljiv rast interesa za logopediju i psihologiju, gdje je broj kandidata s prvim izborom u odnosu na prošlu godinu približno udvostručen.

Najveća konkurencija na glumi i logopediji

Kada se promatra omjer broja kandidata kojima je studij prvi izbor i broja raspoloživih mjesta, najveća konkurencija vlada na studiju glume Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu. Na jedno upisno mjesto dolazi čak 15 kandidata.

Na drugom mjestu nalazi se studij logopedije Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje se za svako upisno mjesto natječe sedam kandidata.

Među studijima s najizraženijom konkurencijom ističu se još fizioterapija Fakulteta zdravstvenih znanosti Sveučilišta u Splitu (omjer 5,5), sestrinstvo Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Sveučilišta u Osijeku (4,3), psihologija Filozofskog fakulteta u Zagrebu (4,1), psihologija Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu (3,8).

Posebno je uočljiv rast interesa za logopediju i fizioterapiju, gdje je broj kandidata s prvim izborom gotovo dvostruko veći nego prošle godine.

S obzirom na kronični nedostatak nastavnika matematike i fizike u školama, posebna se pozornost usmjerava na interes za upis tih studija. Studiji matematike izvode se na sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, koji zajedno nude 421 upisno mjesto. Od toga je 212 mjesta namijenjeno inženjerskim modulima.

Trenutačno je registrirano 286 kandidata kojima je matematika prvi izbor, pri čemu njih 190 želi upisati inženjerski modul. Iako je ukupni interes zadovoljavajući, zabrinjava podatak da je nastavničke module kao prvi izbor odabralo manje od stotinu kandidata.

Studiji fizike na četiri najveća hrvatska sveučilišta nude ukupno 219 mjesta, od čega je 75 predviđeno za istraživačke, a 144 za nastavničke module. Kao prvi izbor fiziku je prijavilo 90 kandidata. Od toga se njih 67 opredijelilo za istraživački, a samo 23 za nastavnički smjer.

Takvi podaci potvrđuju da će problem nedostatka nastavnika prirodoslovnih predmeta ostati jedan od najvećih izazova hrvatskog obrazovnog sustava. Na studiju matematike Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu broj kandidata kojima je taj studij prvi izbor već je premašio broj raspoloživih mjesta.

Istodobno, na studiju matematike i fizike Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, koji može upisati 11 studenata, još uvijek nema nijednog kandidata kojemu je taj studij prvi izbor.

Raste interes za studije na stranim jezicima

Hrvatska sveučilišta u akademskoj godini 2026./2027. nude ukupno 21 studijski program na stranom jeziku, od čega 19 na engleskom te po jedan na njemačkom i talijanskom jeziku.

Za te je programe predviđeno više od 700 upisnih mjesta, a već sada je evidentirano oko 370 kandidata kojima je neki od studija na stranom jeziku prvi izbor. Takvi pokazatelji upućuju na to da bi već u ljetnom roku moglo biti popunjeno više od polovice raspoloživih mjesta.

Među programima na stranim jezicima posebno se izdvajaju studij psihologije Sveučilišta u Splitu i studij veterinarske medicine Sveučilišta u Zagrebu, gdje broj kandidata s prvim izborom već premašuje upisne kvote. Jedini program bez kandidata kojima je to prvi izbor trenutačno je studij medicine na njemačkom jeziku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku. Unatoč tome, s obzirom na tradicionalno velik interes za medicinske studije, očekuje se da će i taj program privući dovoljan broj kandidata do završetka upisnog postupka.

image

Psihologija na engleskom izvodi se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu

Jakov Prkić/Cropix

Dosadašnji podaci potvrđuju da najveći interes kandidata i dalje privlače studiji iz područja medicine, računarstva, ekonomije, psihologije i logopedije. Istodobno, unatoč stabilnom interesu za prirodoslovne studije, nastavlja se zabrinjavajuće slab odaziv za nastavničke smjerove matematike i fizike. Ako se postojeći trendovi zadrže do kraja ljetnog upisnog roka, više od šest tisuća upisnih mjesta na sveučilišnim studijima moglo bi ostati nepopunjeno i biti dostupno kandidatima u jesenskom roku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. srpanj 2026 09:15