Premijer Andrej Plenković se jučer pohvalio da je hrvatsko gospodarstvo naraslo 7,7 posto u odnosu na isto tromjesečje 2021. te kako "unatoč svim krizama ide dobrim smjerom".
- Ovo je rezultat agilnosti i napora naših gospodarstvenika i radnika, kao i mjera Vlada Republike Hrvatske - napisao je premijer u svojoj Facebook objavi.
Koliko god ovo bile, barem za tradicionalne ekonomiste, lijepe vijesti, isto je tako važno naglasiti kako je prosječna stopa rasta nacionalnog BDP-a u tri godine prije koronakrize bila tri postotna poena, dok je u posljednjih deset kvartala ona 2,4 posto. Dakle, hrvatsko gospodarstvo se još nije u potpunosti vratilo u one predpandemijske tračnice. A, s obzirom na ekonomsko makrookruženje, sve je samo ne izgledno da će europska gospodarstva "unatoč svim krizama nastaviti ići dobrim smjerom".
Međutim, ono što izuzetno zabrinjava svakog racionalno orijentiranog promatrača jest kronično stanje - jer za to adekvatnijeg opisa nema - šizofrenije koju svjetski lideri, pa tako i hrvatski predsjednik vlade, demonstriraju pri sagledavanju ekonomskih činjenica i promoviranju gospodarske agende.
"Što se tiče ušteda, mi smo već prije mjesec dana izašli s preporukama. Preporučamo svima da ih se pridržavaju. Mislim da je ovo vrijeme jedne općedruštvene odgovornosti”, rekao je Plenković odgovarajući na pitanje o energetskoj krizi koja se širi Europom, a zbog koje EU čelnici zazivaju "pet do deset teških zima".
Dakle, ako vam je promaklo dosad, službeni narativ Vlade bi se mogao sažeti u (ne)logici: Zazivamo štednju, hvalimo se potrošnjom. Jer, rast BDP-a podrazumijeva upravo povećanje proizvodnje, koja je namijenjena, jasno - također sukladno uvećanoj - potrošnji.
Ovakva "matematika" sigurno nije ona ista koju su stari Grci računali kad su se bavili oikonomijom, koja podrazumijeva upravljanje kućanstvom tj. štedljivost, racionalnost i održivost; stvari koje su neprijatelj antiekonomiji kapitalističkog konzumerizma. A, kao što kaže Sir David Attenborough, legendarni autor i voditelj prirodoslovnih dokumentaraca: "Svatko tko vjeruje u beskonačan rast na fizički konačnom planetu je ili lud ili ekonomist."
S obzirom na očiti nedostatak razumijevanja uzročno posljedičnih odnosa eksploatacije ograničenih resursa i standardizirane mjere uspješnosti "moderne" ekonomije, BDP-a tj. potrošnje, sistemsko neprepoznavanje ekoloških granica Zemlje uslijed fiksacije rastom i zanemarivanje ekonomske stvarnosti u kojoj iscrpljivanje prirodnih elemenata - uz istu ili veću potražnju - vodi rastu cijena odnosno inflaciji, usuđujemo se postaviti tri pitanja premijeru RH:
- Pošto inflacija sugerira upravo nedostatak ponude (uzrokovane covidom, poremećajem lanaca opskrbe, klimatskim promjenama i oružanim sukobima) - iz kojeg točno razloga smatrate da je gomilanje potražnje tj. rast BDP-a na deficitarnu ponudu, koja ne izgleda da će se uskoro popraviti, dobra ideja?
- Ako ste prisiljeni zamrzavati cijene goriva - jer tržište šalje signale da ga nema dovoljno - zašto potičete da se željom za rastom BDP-a tj. povećanom proizvodnjom, koja nužno uključuje i izdašniju potrošnju naftnih derivata i plina, dodatno ugroze vitalne potrebe građanstva za fosilnim gorivima i ubrzaju klimatske promjene?
- Glavni tajnik UN-a António Guterres upozorava da se upravo odvija najgora globalna prehrambena kriza od Drugog svjetskog rata, koja bi mogla potrajati godinama, a vi hvaljenjem rasta tj. potrošnje indirektno sugerirate građanina da ne bi bilo dobro reducirati svoje potrošačke navike. Koja je točno svrha takvih zbunjujućih naputaka?
Ista pitanja smo svojedobno poslali bivšem ministru financija Mariću kao i aktualnom Primorcu, ali odgovora dobili nismo. No, pošto je premijer poznat po tome da se ne libi pojasniti zahtjevne začkoljice zbunjenim novinarima, uvjereni smo kako nećemo trebati dugo čekati na njegova nesebična dijeljenja znanja uslijed "agilnosti i napora" naših novinarskih upita.