Nakon što je premijer Andrej Plenković saznao da je uhićen ministar zdravstva Vili Beroš ekspresno ga je smijenio. Papir, olovka i - otkaz. No, neki su navodili da bi ministre trebao razriješiti sabor, jer ih i na prijedlog mandatara - imenuje. No, Ustavni sud je ipak donio pravorijek, a o kojem je iscrpnu analizu donio Faktograf. Prenosimo je u cijelosti:
------
Ustavni sud krajem listopada objavio je na svojim internetskim stranicama dva dopisa vezana uz inicijative saborskih zastupnika platforme Možemo! i GONG-a koje je zanimalo krši li Ustav i zakone predsjednik Vlade koji samostalnim aktom razrješuje ministre.
Saborski zastupnici, Urša Raukar-Gamulin, Ivana Kekin, Jelena Miloš, Damir Bakić, Sandra Benčić i Bojan Glavašević, su još u prošlom sazivu Sabora, u prosincu 2023. godine, pitali Ustavni sud jesu li razrješenja bivših ministara Vlahe Orepića, Ante Šprlje, Slavena Dobrovića, Ivana Kovačića, Nataše Tramiščak, Maria Banožića i Davora Filipovića bila nezakonita i neustavna s obzirom da su donesena samostalnim aktom predsjednika Vlade. Slično pitanje je u studenom 2023. godine Ustavnom sudu poslao i GONG.
U Ustavu i zakonima ne piše da ministre smjenjuje predsjednik Vlade
Zastupnicima i GONG-u bila je problematična činjenica što se nigdje u Ustavu ili zakonima ne navodi mogućnost da se ministar razriješi samostalnim aktom predsjednika Vlade.
Primjerice, u odluci od 11. studenog 2023. godine, predsjednik Vlade Andrej Plenković, kod smjene ministra obrane Maria Banožića, pozvao se samo na prvi stavak članka 110. Ustava. U odluci Ustavnog suda navodi se da je to članak 109. stavak 1. Ustava (članak 110. stavak 1. pročišćenog teksta Ustava) u kojem stoji: “Članove Vlade predlaže osoba kojoj je Predsjednik povjerio mandat za sastav Vlade”.
U odluci Ustavnog suda navedeni su i članci Zakona o Vladi na temelju kojih je sud donio svoje mišljenje. Tako u članku 2. toga zakona stoji da “Vladu čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri”, a u članku 6. da “predsjednik Vlade i članovi Vlade mogu podnijeti ostavku. Predsjednik Vlade podnosi ostavku Hrvatskom saboru. Kad predsjednik Vlade podnese ostavku, smatra se da su ostavku podnijeli svi članovi Vlade. Član Vlade podnosi ostavku predsjedniku Vlade”.
U članku 7. se navodi: “Ako Hrvatski sabor prihvati ostavku predsjednika Vlade, Vlada će obavljati tehničke poslove do imenovanja nove Vlade. Ako predsjednik Vlade prihvati ostavku pojedinog člana Vlade, rješenje o razrješenju toga člana Vlade donosi predsjednik Vlade i o tome izvješćuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vlade će novog člana Vlade predstaviti na prvoj idućoj sjednici Hrvatskoga sabora i zatražiti glasovanje o povjerenju tom članu.”
Dok u članku 10. piše: “Predsjednik Vlade predstavlja Vladu, saziva sjednice i predsjedava im, upravlja radom Vlade i potpisuje akte koje ona donosi. Ako predsjednik Vlade odredi prvog potpredsjednika Vlade, on zamjenjuje predsjednika Vlade u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti. Zamjenjivanje predsjednika Vlade nije moguće u pitanjima i postupcima odlučivanja o povjerenju Vladi, imenovanju i razrješenju člana Vlade. Potpredsjednici Vlade usklađuju rad ministarstava i brinu o provedbi programa Vlade u područjima za koja su zaduženi”.
Ustavni sud: Predsjednik Vlade predlaže ministre pa ih i razrješuje
Iako konkretna situacija razrješenja ministara iz pitanja GONG-a i zastupnika zaista nije jasno navedena u Ustavu i zakonu, Ustavni sud je u svojoj odluci podržao praksu da predsjednik Vlade može samostalno smijeniti ministra.
“Iz navedenog proizlazi da predsjednik Vlade predstavlja Vladu i upravlja Vladom koju čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri. Predsjednik Vlade, kao osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade, predlaže članove Vlade. S obzirom na to da predsjednik Vlade predlaže članove Vlade i upravlja radom Vlade koju čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri ovlašten je donositi rješenja o razrješenju dužnosti članova Vlade neovisno o tome je li član Vlade podnio ostavku.
Slijedom navedenog, Ustavni sud ocijenio je da sadržaj prijedloga ne predstavlja pojavu na koju bi se odnosili članak 125. alineja 5. Ustava, odnosno članak 104. Ustavnog zakona, s obzirom na to da se ne radi o strukturalnom poremećaju odnosno disfunkciji u pravnom sustavu, već se radi o stabilnoj i ustaljenoj praksi u postupanju”, navodi se u odlukama koje je potpisao predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, a na internetskim stranicama suda objavljene su 29. listopada.
Iz dopisa se ne može doznati tko je i kada glasao za zaključak
I dok je odluka Ustavnog suda jasna, iz objavljenog priopćenja ne može se zaključiti koji ustavni suci su o njoj odlučivali i kada. Predmet je u Ustavnom sudu imao oznaku U-X, što označava praćenje ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti i izvješćivanje predsjednika Hrvatskog sabora o pojavama neustavnosti i nezakonitosti.
Kao što se i navodi u odlukama na temelju podneska GONG-a i saborskih zastupnika, prema 125. članku Ustava, alineji 5, “Ustavni sud Republike Hrvatske prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor”.
Također, prema članku 104. Ustavnog zakona propisano je i da: “Ustavni sud prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i zakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor; (2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje sjednica Ustavnog suda; (3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se u pisanom obliku predsjedniku Hrvatskoga sabora, koji o njemu izvješćuje Hrvatski sabor”.
Dopisi i izvješća
Prema tražilici Ustavnog suda prema načinu odlučivanja, predmeti označeni U-X podijeljeni su na dopise i izvješća. Takvih dopisa je bilo tri u 2024. i tri u 2019. godini. U niti jednoj od tih odluka nije navedeno u kojem sastavu je Ustavni sud odlučivao o zaključcima iznesenima u tim dopisima.
No, kada se pogleda arhiva izvješća označena oznakom U-X, kao što je primjerice Izvješće o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku uređenoj člancima 63. – 70. Zakona o sudovima od 23. veljače 2021. godine, tamo se jasno navodi u kojem sastavu i na kojoj sjednici je Ustavni sud odlučio o tome dokumentu.
Znači, kada piše dopis onda Ustavni sud ne izvještava javnost u kojem sastavu i kada je donesena odluka, a kada piše izvješće te podatke jasno navede. Moguće objašnjenje te prakse može se vidjeti u dopisu koji je Ustavni sud sastavio na temelju pitanja GONG-a i saborskih zastupnika, a to je da u tom predmetu nisu utvrdili da je došlo do pojava neustavnosti i nezakonitosti.
“Članak 125. alineja 5. Ustava, odnosno glava XI. (članak 104.) Ustavnog zakona uređuje posebnu vrstu ustavnosudskog postupanja na temelju izvornog ovlaštenja Ustavnog suda da ‘prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti’. Navedeno znači da Ustavni sud uočava određene pojave koje ukazuju na narušavanje ustavnosti i zakonitosti te, kad ocijeni da postoji takva potreba, upućuje Hrvatskom saboru, kao ustavotvornom i zakonodavnom tijelu, izvješće o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti. Takvo postupanje Ustavni sud poduzima, u pravilu, tek kad uoči sustavnu pojavu s obilježjima ozbiljnog strukturalnog poremećaja odnosno disfunkcije u pravnom poretku”, navodi se u objavljenim dopisima.
Javnost je kroz dopis Ustavnog suda ostala prikraćena za informaciju koji su suci bili za, a koji protiv, ovakvog zaključka dopisa. Večernji list je 5. studenog u svom članku (arhivirano ovdje) naveo i da doznaju da su protiv te odluke “glasovali jedino ustavni suci Lovorka Kušan i dr. sc. Goran Selanec (ovaj put ne i Andrej Abramović), ali nisu pisali izdvojeno mišljenje”. Tih troje ustavnih sudaca poznati su po tome da se često ne slažu s mišljenjem većine u Ustavnom sudu, a izdvojena mišljenja su pisali i kada je u ožujku Ustavni sud izglasao upozorenje predsjedniku Zoranu Milanoviću kada je najavio da će biti premijerski kandidat na parlamentarnim izborima.
O zaključcima se raspravljalo na stručnom sastanku Ustavnog suda
Kako bismo razriješili nedoumice o proceduri i sucima koji su odlučivali o zaključcima iznesenima u dopisima poslali smo upit Ustavnom sudu. Iz odgovora smo doznali da se o zaključcima iz tih dopisa, na temelju ranije prakse Ustavnog suda, raspravljalo na stručnom sastanku suda i da nisu upućeni na sjednicu suda.
“S obzirom da se podnositelji često obraćaju Ustavnom sudu s inicijativama za postupanje po članku 125. Ustava i 104. Ustavnog zakona, o takvim se inicijativama, sukladno ustaljenoj i stabilnoj praksi Ustavnog suda, raspravlja na Stručnim sastancima te kada Sud zaključi da nisu ispunjene pretpostavke za upućivanje izvješća Hrvatskom saboru, o tome podnositelje obavještava dopisom kojeg potpisuje sudac izvjestitelj ili predsjednik Suda. Takvi predmeti se ne upućuju na sjednicu Suda, s obzirom da nemaju formalno pravno značenje niti je u odnosu na njih Ustavni sud dužan provesti formalni pravni postupak.
Stručni sastanci Ustavnog suda su, prema članku 20. stavku 1. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj 181/03., 16/06., 30/08., 123/09., 63/10., 121/10., 19/13. i 2/15., u daljnjem tekstu: Poslovnik), radni sastanci sudaca na kojima se provode stručne rasprave radi zauzimanja stajališta o pravnim pitanjima važnim za ustavnosudsko odlučivanje i na kojima se suglasno članku 22. stavku 1. Poslovnika vodi zapisnik. Zapisnik sa Stručnog sastanka služi za unutarnje potrebe Ustavnog suda (stavak 2. članka 22. Poslovnika), te podaci sadržani u zapisniku sa stručnog sastanka nisu dostupni javnosti (članak 20. stavak 3. Poslovnika). Nadalje prema članku 96. stavku 1. Poslovnika nitko nema pravo tražiti podatke o sucu-izvjestitelju i ustavnosudskom savjetniku kojima je predmet raspoređen”, stoji u odgovoru Ustavnog suda.
Protiv zaključaka bili su suci Lovorka Kušan i Goran Selanec
Potom su nam naveli da se o zaključcima iznesenima u dopisima raspravljalo na stručnom sastanku 29. listopada ove godine, da je za njih glasalo deset sudaca, protiv su bili sutkinja Lovorka Kušan i sudac Goran Selanec, dok je sudac Branko Brkić bio odsutan.
“U konkretnom slučaju, a na koji se odnosi Vaš upit, na Stručnom sastanku održanom 29. listopada 2024. raspravljano je o inicijativama udruge GONG i zastupnika platforme Možemo!, a suci su glasovali o nacrtu dopisa za podnositelje koji je pripremio sudac izvjestitelj. Deset sudaca glasovalo je za upućivanje dopisa u sadržaju kako ga je pripremio sudac izvjestitelj dok su sutkinja Lovorka Kušan i sudac dr. sc. Goran Selanec glasovali protiv, a sudac Brkić bio je odsutan. Budući da je bila riječ o dopisu koji se upućuje saborskim zastupnicima, potpisao ga je predsjednik Suda”, stoji u odgovoru Ustavnog suda.
Na kraju su nas izvijestili i da suci Kušan i Selanec nisu napisali očitovanje u kojem obrazlažu zašto se ne slažu s usvojenim stajalištem većine.
“S obzirom da prema Ustavnom zakonu (članak 27. stavak 5.) i Poslovniku (članak 50. stavak 1.) ne postoji mogućnost pisanja izdvojenih mišljenja na dopise, već samo na odluke, rješenja i izvješća, a s obzirom da se i u takvoj vrsti dopisa izražavaju stajališta Ustavnog suda o pojedinim pitanjima, na prijedlog predsjednika Ustavnog suda usvojena je praksa da u takvim i sličnim predmetima suci mogu pisanim očitovanjem obrazložiti svoje neslaganje s usvojenim stajalištem većine, koje se onda objavljuje na internetskim stranicama Suda te ulaže u spis predmeta. Međutim u konkretnom slučaju, sutkinja Kušan i sudac Selanec izjavili su da neće pisati takvo očitovanje što je konstatirano u posebnoj službenoj bilješci”, zaključuje se u odgovoru Ustavnog suda, navodi Faktograf.