StoryEditor
Hrvatskakonferencija Hanza medije

Premijer iznio tri Vladine mjere protiv protiv energetskog udara koji prijeti građanima; iz HEP-a najavljuju prelazak otoka na solarne elektrane, ne odriču se ni nuklearne energije

Piše Vedran Marjanović/JL
26. siječnja 2022. - 12:23

U zagrebačkom hotelu Westin održava se konferencija Hanza Medije 'Svijet energije - Energetska sigurnost u eri brze dekarbonizacije' na kojoj ključni predstavnici države, regulatora i energetskog sektora sučeljavaju stavove o zelenoj tranziciji i budućnosti energetskog sektora, javlja Jutarnji list.

Sudionicima skupa u Westinu obratio se i izvršni potpredsjednik Europske komisije za europski zeleni plan Frans Timmermans, a zatim i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić te predsjednik Vlade Andrej Plenković.

- O energetskoj sigurnosti danas raspravljamo u trenucima kada se svijet suočava s velikim izazovima u opskrbi energijom i nakon pandemijskog udara na gospodarstva diljem svijeta. U Hrvatskoj smo se u cilju očuvanja radnih mjesta koristili intervencionističkim mjerama kako bi se prebrodile posljedice COVID-a 19 na gospodarstvo, subvencionirajući oko 700 tisuća radnih mjesta u državi, što je praktički svako drugo radno mjesto u zemlji. Time smo stvorili preduvjete da u prošloj godini izlazimo iz krize te s optimizmom očekujemo konačni zbroj gospodarskog rasta za 2020. Očekivanja su da će rast BDP-a u prošloj godini dati rezultat koji premašuje sve naše procjene - naznačio je premijer Plenković u obraćanju sudionicima skupa u Westinu.

Osvrnuvši se na skori ulazak Hrvatske u eurozonu, premijer je skrenuo pozornost na očekivano postizanje najboljeg kreditnog rejtinga zemlje u njezinoj povijesti.

- Ključne odluke oko ulaska u europodručje očekujemo sredinom ove godine - dodao je Plenković, prešavši na očekivani ulazak države u schengenski prostor što je, podsjetio je, drugi strateški cilj države i Vlade. Upozorio je kako i u ulazak u Schengen predstavlja doprinos energetskoj sigurnosti države.

Predsjednik Vlade upozorio je sudionike skupa u Westinu da svijet očekuje pad proizvodnje ugljikovodika i stavlja sve pred izazove osiguranja alternativnih izvora energije.

- Vlada pozorno analizira razvoj cijena energenata te razmatramo sve opcije koje će zaštititi standard građana. Takav pristup već smo primijenili zamrzavanjem cijena goriva. U svakom slučaju, imamo instrumente zaštiti građane od skokova cijena goriva. Kad je u pitanju cijena električna energije, djelovat ćemo kao Vlada u tri segmenta.

Prvi su socijalni transferi, povećanje naknada onima koji su socijalno ugroženi. Riječ je o vaučerima u iznosu od 200 kuna koje danas koristi 63 tisuće građana. Želimo povećati opseg tih naknada i primatelja - kazao je premijer. Kao drugi segment rada Vlade na zaštiti standarda građana naveo je razmatranje svih stavki koje ulaze u cijenu električne energije, a treći je sagledavanje poreznih davanja na uslugu opskrbe električnom energijom.

image
Goran Mehkek/Cropix

- Kad je u pitanju drugi segment tu ćemo se osloniti na HEP, koji ima snage na svojim plećima iznijeti dio zaštite građana od udara svjetskih rasta cijena energije - naznačio je predsjednik Vlade.

Govoreći sudionicima skupa u Westinu o budućim potezima Vlade u energetskoj politici, premijer Plenković najavio je da će država jačati svoju energetsku neovisnost.

- Mislimo da imamo geološke, geopolitičke i klimatske prednosti u odnosu na neke druge zemlje kad je u pitanju povećanje energetske neovisnosti - ocijenio je premijer. Istaknuo je predanost Hrvatske ciljevima zelene tranzicije Europske unije, navevši u prilog toj ocjeni donesene strateške dokumente poput niskougljične strategije.

- Uskoro ćemo donijeti strateške dokumente za vodik kao alternativno gorivo, pripadajući dokumenti sada su u fazi javne rasprave - najavio je Plenković. Zelena tranzicija i dekarbonizacija, upozorio je premijer, imaju svoju cijenu. Stoga su, podsjetio je, u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, osigurani poticaji za prelazak gospodarstva na obnovljive izvore energije. U razdoblju od 2025. do 2032., upozorio je, Europska unija će sa 72 milijarde eura sufinancirati energetsku tranziciju gospodarstva i kućanstava u Uniji.

Predsjednik Vlade podsjetio je sudionike skupa u Westinu i na velike geotermalne potencijale Hrvatske kao mogući izvor osiguravanja i energetske samodostatnosti države i smanjenja emitiranja CO2 u atmosferu. Hrvatska, podsjetio je, ima 70 posto veće potencijale u geotermalnoj energiji od prosjeka EU.

Premijer se osvrnuo i na važnost nuklearne elektrane Krško iz koje, upozorio je, dolazi svaki šesti kilovatsat proizvedene električne energije u Hrvatskoj.

- Osim povećanja naših energetskih potencijala, moramo razmišljati i o smanjenju potrošnje energije. Sve je to dio energetske tranzicije koja je nužna kako bi do 2050. u EU smanjili za tri puta sadašnje emisije CO2. Moramo računati s činjenicom da elektrane na ugljen emitiraju 100 puta više CO2 od elektrana na obnovljive izvore energije - naveo je premijer u završnom dijelu svoga izlaganja sudionicima skupa u Westinu.

Sudionicima skupa u Westinu video porukom obratio se potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans.

- Dame i gospodo,dobro jutro i hvala što ste me pozvali da vam se danas obratim.

Naša borba protiv klimatske i krize bioraznolikosti nema jedinstveno rješenje, niti nosi laku pobjedu. Zahtijeva duboku transformaciju koja će donijeti važne promjene u svaki sektor ekonomije.

Koliko god te promjene bile teške, jedno je jasno: nečinjenje će nas dovesti u još težu situaciju. Pogledajte kamo smo došli porastom temperature od samo 1,1 stupanj: raste učestalost i intenzitet suša, poplava, toplinskih valova i šumskih požara.

Svaka zemlja u Europi osjeća utjecaj i nije čudo da je javna potpora klimatskim akcijama tako visoka.

Kako bismo se uhvatili u koštac s krizama klime i bioraznolikosti, moramo smanjiti emisije stakleničkih plinova, zaboraviti na ugljen i okrenuti leđa fosilnim gorivima. Dekarbonizacija i zeleni rast temeljen na novim tehnologijama u srži su europskog zelenog plana.

Europska unija radi na smanjenju emisija za najmanje 55% do 2030. kako bismo došli na put ostvarenja klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Ispunjavanje ovih ciljeva nije samo politička obveza. Od donošenja Europskog zakona o klimi to je zakonski uvjet. Dodao bih da je to i moralna obveza. Mlađim generacijama dugujemo djelovanje za njihovu budućnost.

Prijedlozi u sklopu paketa Spremni za 55 %, koje smo predstavili prošle godine, pomoći će provesti potrebne promjene. Pravednost je ključno načelo u svim prijedlozima. Jer ako ovaj prijelaz nije pravedan, tranzicije neće biti.

Ravnopravno dijelimo teret među državama članicama, podržavamo regije koje se suočavaju s najtežom tranzicijom i stvaramo namjenski fond za pomoć obiteljima s niskim primanjima da si priušte električno vozilo ili čistije grijanje.

Energetski sektor to jako dobro zna. Vi pokazujete kako brzo može doći do promjene.

Prije samo nekoliko godina većina ulaganja u obnovljive izvore zahtijevala je državne subvencije. Sada vidimo da tvrtke počinju plaćati vladama za mogućnost razvoja lokacija za obnovljivu energiju.

Brzo povećanje obnovljivih izvora uz razvoj novih nositelja energije poput vodika također znači da postoji rastuća potražnja za kvalificiranim radnicima. Međunarodna agencija za obnovljivu energiju izračunala je da je između 2012. i 2020. samo u obnovljivim izvorima energije stvoreno gotovo 5 milijuna radnih mjesta. Obnovljivi izvori energije stvaraju više radnih mjesta nego fosilna goriva.

To ističe zašto je europski zeleni plan strategija rasta.

image
Goran Mehkek/Cropix

Tranzicija je teška i kao kod svakog teškog zadatka lako se prepustiti iskušenju usporavanja ili odgađanja. Pogotovo kada se naiđe na neočekivane prepreke.

Europa je trenutno suočena s velikim skokom cijena energije. Rastuća potražnja za plinom, prekid opskrbe i geopolitičke napetosti poremetili su globalno tržište plina i gurnuli temu energetske sigurnosti visoko na dnevni red.

Da budem jasan: najbolji put prema stvarnoj i trajnoj energetskoj sigurnosti je obnovljiva energija.

Što više energije proizvodimo sami, manje ovisimo o skupom uvozu fosilnih goriva. Trenutna situacija [s Rusijom] samo naglašava važnost jačanja naše energetske neovisnosti. Novac koji se troši na račune za energiju iz obnovljivih izvora troši se u EU, ide europskim tvrtkama.

Kako bi se ublažile posljedice trenutnih skokova cijena, smanjenje PDV-a i izravna potpora dohotku donose kratkoročno važna rješenja. Neophodna, ali privremena.

Kako bismo bili manje ovisni i ranjivi, moramo povećati udio obnovljivih izvora u našem energetskom sustavu, potaknuti energetsku obnovu kuća i zgrada te poboljšati ukupnu energetsku učinkovitost. Najjeftinija energija je neiskorištena.

Ako to učinimo, možemo izvući obitelji iz energetskog siromaštva i pomoći više od 300.000 Hrvata koji se sada bore da zimi ugriju svoje domove.

Za postizanje toga potrebna je regulativa i financiranje. Zato naš Spremni za 55 znatno povećava dostupnu podršku.

Primjerice, novi sustav trgovanja emisijama za ceste i zgrade dolazi sa Socijalnim fondom za klimu. Hrvatska bi od ovog fonda mogla dobiti 1,4 milijarde eura za pomoć ugroženim kućanstvima i malim poduzećima da prebrode teret ulaganja ugradnje solarnih panela, kupnje električnog automobila ili prelaska na drugi sustav grijanja.

Predloženo povećanje Fonda za modernizaciju jednako bi tako koristilo. Ovaj fond već podupire projekte obnovljive energije i energetske učinkovitosti u Hrvatskoj, a dostupan je i za dekarbonizaciju energetskog sektora.

Puno je još posla pred nama. Ali 2030. je iza ugla i čujemo kako sat otkucava. Nadam se da možemo računati na vaše daljnje napore u ubrzavanju dekarbonizacije i tranzicije na obnovljive izvore energije u Hrvatskoj.

Što prije to učinimo, to prije će naši građani imati koristi od čišćeg zraka, dobro zagrijanih domova i novih prilika za posao, a ubrzat ćemo poboljšanje ukupne energetske sigurnosti Europe.

Hvala vam puno na pažnji i želim vam vrlo uspješnu konferenciju - poručio je u svom video obraćanju Timmermans.

Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić istaknuo je u obraćanju sudionicima konferencije u Westinu da se nalazimo u razdoblju dramatičnog rasta cijena energenata, navevši kao primjer rast cijena plina koji HEP nabavlja za svoje potrebe od 60 posto.

- Ovdje bih se međutim osvrnuo na zelenu tranziciju u našoj državi, koje je nositelj HEP. Među ostalim, razvijamo niz solarnih elektrana na hrvatskim otocima koje bi u kombinaciji s baterijskim elektranama osigurale energetsku samodostatnost naših otoka. Isto tako, svakako ćemo nastojati iskoristiti mogućnosti koji pruža Nacionalni plan oporavka i otpornosti kad je, među ostalim, u pitanju korištenje vodika kao alternativnog goriva - naveo je Barbarić.

Skrenuo je pozornost na činjenicu da će hidroelektrane i u narednom razdoblju ostati osnovica energetske politike države navevši kako će se su održavanje hidroelektrana uložiti šest milijardi kuna. Barbarić je istaknuo i da se ne treba odreći nuklearne energije kao izvora energetskog sustava.

- Okolnosti u suvremenoj energetici traže donošenje promišljenih i odlučnih poteza. Primjer je LNG Terminal na Krku bez kojeg bi trenutno puno teže podnijeli rast cijena pa i teškoće u opskrbi prirodnim plinom - naznačio je predsjednik Uprave HEP-a. Osvrnuo se i na sve zahtjevniju socijalnu ulogu energetskog sektora, navevši kako je HEP, među ostalim, izašao ususret socijalno ugroženim dijelovima hrvatskog društva i obavio svoju ulogu u sanaciji područja oštećenih u potresu.

- Nema više jeftine električne energije, možemo samo govoriti o smanjenju troškova njezine proizvodnje, ocijenio je u nastavku panela 'Energetska sigurnost i tržišta' današnjeg skupa u Westinu direktor Smart infrastrukture Siemens Hrvatska Mario Valčić.

- Svaki građanin može si sam pomoć da mu cijena električna energije bude manja, od proizvodnje same energije pomoću solara do korištenja uređaja koji imaju manju potrošnju energije. Uvijek moramo računati s miksom u opskrbi energijom, kako na razini cijelog tržišta ili države, tako i na razini kućanstava - kazao je Valčić.

image
Goran Mehkek/Cropix

Govoreći o važnosti tehnologije u opskrbi električnom energijom, Valčić je naveo podatak da se oko 40 posto energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije izgubi u distribuciji zbog neadekvatne tehnologije prijenosa. Komentirajući informiranost građana o racionalnoj potrošnji energije, Pavao Vujnovac upozorio je kako se danas veliki dio globalnog gospodarstva odvija izvan regulacija a, naveo je, njihova potrošnja električne energije itekako utječe na opskrbu i cijene energije.

- Govorim, primjerice, o kripto tehnologijama, tržištu dostava i društvenim mrežama ili medijima kao što su Instagram ili Facebook - naznačio je Vujnovac. Vrativši se na globalno tržište plina, Vujnovac je ocijenio kako nije izgledna kriza opskrbe, ali je, kazao, izgledna kriza regulacije jer je regulatorni okvir rađen u vrijeme bez lomova i kriza.

- Neinformiranost o onome što se događa u svjetskoj energetici je nekada kažnjavana s jedinicom, danas se ona kažnjava vrlo teškim posljedicama, smrću, da tako zaoštrim - zaključio je predsjednik Uprave ENNA Grupe. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić upozorio je kako se država priziva s njezinim regulatornim ovlastima samo onda kada globalizacija ne funkcionira.

- Dok globalizacija funkcionira sve je u redu, nitko se ne žali, idu profiti. Kada nastane problem onda se traži regulacija. Mislim da mi nemamo kritična vremena, nego izazove - komentirao je Ćorić. Osvrnuvši se na probleme opskrbljivača plinom u Hrvatskoj, ministar gospodarstva izrazio je uvjerenje kako će se Vlada morati postaviti intervencionistički.

- Liberalna ekonomija u ovakvim izazovnim vremenima stavlja se sa strane i čeka se da se tržište normalizira - ustvrdio je Ćorić. Na pitanje moderatora panela Marka Biočine kako ocjenjuje zamrzavanje cijena goriva kojem je nedavno pribjegla Vlada u dva navrata, predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon kazao je kako se radi o političkom pitanju.

- Ina želi stabilne uvjete poslovanja, mi moramo vratiti naša ulaganja u maloprodaju, rafinerije i druge kapacitete i zaraditi za naše dioničare - poručio je Fasimon.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. svibanj 2022 06:58