Prizor je još donedavno bio potpuno nezamisliv. Predsjednik Republike Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković u utorak su se na obilježavanju 80. obljetnice proboja logoraša iz ustaškog logora Jasenovac pristojno rukovali. Razmijenili su nekoliko rečenica. Čak su do Kamenog cvijeta hodali jedan pored drugog. Ovoga puta predsjednik Sabora Gordan Jandroković nije trebao glumiti "tampon zonu".
Mirno i civilizirano, kako i priliči najvišim državnim dužnosnicima, odali su počast žrtvama Jasenovca - Hrvatima, Srbima, Židovima i Romima - koji su u Drugom svjetskom ratu stradali u najvećem logoru pod upravom Pavelićeve Nezavisne države Hrvatske. Nije li Jasenovac jedno od onih mjesta na kojima se sve političke razlike ostavljaju po strani kako bi komemoracija prošla dostojanstveno? Dosad to nije bio slučaj.
Prošle godine Milanović, primjerice, nije ni došao na obilježavanje obljetnice u Jasenovac. Komemoracija se poklopila s okončanjem kampanje za parlamentarne izbore, a kako je na njima predsjednik Republike - u to vrijeme i SDP-ov kandidat za premijera koji je svrgnuti Plenkovićev HDZ, a na izborima doživio poraz - zaključio je da mu je bolje ne pojavljivati se pred kamerama. Umjesto toga, otišao je na Brdo kod Kranja proslaviti 20-tu obljetnicu ulaska Slovenije u Europsku uniju. A boje Ureda predsjednika u Jasenovcu je "branio" Orsat Miljenić.
Najava Vijeća za obranu
Godinu prije na jasenovačku su komemoraciju došli i premijer i predsjednik, ali su se na prostoru spomen područja uspješno izbjegavali. Bilo je godina kada je u Jasenovcu bilo više kolona. Tako ih je 2021. bilo tri: jedna Vladina, druga predsjednikova i treća predstavnika žrtava i naroda stradalnika.
Ove godine bila je samo jedna kolona. Plenković je otkrio o čemu je razgovarao s Milanovićem. Govora je bilo o danu žalosti u povodu smrti pape Frane kojega je Vlada planira održati u subotu. Ali i oko aktualnosti koje godinama izazivaju prijepor između Pantovčaka i Banskih dvora.
- Predsjednik i ja razgovarali smo i o Vijeću za obranu koje će se sastati u drugoj polovici svibnja nakon prvog kruga lokalnih izbora - ustvrdio je hrvatski premijer, koji je predsjedniku Republike poručio da javi ako želi nešto sugerirati, dodati, promijeniti ili korigirati u vezi dokumentacije koju je Vlada poslala Uredu predsjednika. Vlada je prošloga tjedna Milanoviću uputila nacrt Strategije obrane RH Hrvatske i nacrt Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga RH, uz prijedlog da se o tim dokumentima raspravi na sjednici Vijeća za obranu.
Plenković je pritom u dopisu predložio da predstojnici dvaju ureda, njegovog i Milanovićevog, u izravnoj komunikaciji dogovore precizan termin sjednice, kao i druge teme za sjednicu Vijeća za obranu. Milanović je pristao na sjednicu Vijeća. Na kojoj će zavađeni dvojac po prvi put u više od tri godine sjesti za isti stol.
- Našli smo se u jednoj postmodernoj verziji komedije zablude, u kojoj ispada da je smisao komemoracije u Jasenovcu da se nekako primire, ako već ne pomire dva najmoćnija čovjeka u Hrvatskoj - ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju politički analitičar prof. dr. Žarko Puhovski.
I pritom upozorava na jedan zanimljiv detalj.
- Počelo je s time da se čitava svečanost tragikomično pogrešno zove, jer što znači komemoracija kraja logora, odnosno proboja iz logora? Oni komemoriraju smrt logora, a to bi trebalo slaviti. To je nespretnost koja se desetljećima ponavlja, a sad su je na ultrakonzervativan način nastavili pripadnici nove generacije Akademije dramskih umjetnosti, a u pozadini toga Plenković i Milanović su se rukovali i nekoliko minuta porazgovarali. I pritom se nisu potukli - naglašava Puhovski.
Ta je vijest toliko odjeknula da se uspjela probiti u moru informacija vezanih uz smrt i posljednji ispraćaj Svetog Oca.
- Predsjednik Republike i premijer vodili su tzv. small talk i pristojno se ponašali. A tragikomedija je da je to postao događaj. Kako bi rekli stari vjeroučitelji, budimo zahvalni na malim stvarima - navodi Puhovski.
Opuštanje odnosa
Jasenovački susret, prema njegovim riječima, znak je da su Milanović i Plenković odlučili postupno, da javnost ne šokiraju previše, opustiti odnose.
- To je važno jer postoje odluke koje se moraju donijeti. Oni su nas zapravo obavijestili da su uskoro spremni obavljati svoj posao, ako ne u punom, onda barem u dvije trećine opsega koje im propisuje hrvatski Ustav - ocjenjuje Puhovski.
Na stolu nisu samo odluke o uvođenju vojnog roka i strategiji obrane. I dalje je otvoreno pitanje veleposlanika u nizu zemalja, imenovanjima u vojsci i obavještajnoj zajednici, pozicioniranju Hrvatske u vanjskopolitičkom preslagivanju nakon dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
U trenutku kada su obojica potvrdila svoj puni legitimitet - Plenković na parlamentarnim izborima prošle, Milanović na onim predsjedničkim u siječnju ove godine - možda su i bliže dogovoru.
- Prema Ustavu nesrazmjer moći između Plenkovića i Milanovića je jako velik. Milanović je ipak bio drugi u državi, ali je to nadoknađivao inicijativama, na žalost veoma često prostačkim i protuustavnim. Uspio se izjednačiti trijumfalnom pobjedom na predsjedničkim izborima. Kada se osjeća sigurnim, što je tipično za ljude koji su nedorasli, on je manje agresivan. Plenkoviću, s druge strane, sukob s Milanovićem sad ne treba - napominje Puhovski. Koji primjećuje da su prestale i priče o "proruskim elementima".
- To su protrampovski elementi, no Trumpa i SAD se ne smije napadati kao što se napadalo Rusiju i Putina. Milanović zbog svog svjetonazorskog backgrounda sam za sebe ne smije reći da je trumpist, ali on to de facto jest i i po ponašanju i po tezama u odnosu na Rusiju, ali to nije podložno kritici, zbog čega je i s te strane njegova pozicija ojačala - zaključuje naš sugovornik.
Između Pantovčaka i Banskih dvora, prema njegovom mišljenju, nakon lokalnih izbora slijedi dugoročna stabilizacija klime. Što bi Hrvatsku konačno moglo izvesti iz pat pozicije u kojoj se posljednjih godina nalazi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
Komentari (0)
Komentiraj