Predsjednik Udruženja međunarodnog otpremništva i logistike HGK, Petar Šimić, bio je gost u Dnevniku HTV-a gdje je analizirao globalne ekonomske utjecaje.
Napadi hutista u Jemenu na trgovačke brodove, koji ometaju prolazak Crvenim morem, rezultirali su značajnim smanjenjem prometa tom rutom, prema podacima UN-a - u posljednja dva mjeseca za 42 posto. Ovaj problem prisilio je mnoge prijevoznike na dulji put oko Rta dobre nade, povećavajući time njihove troškove.
Šimić je naglasio izazove povezane s prometom kroz Sueski kanal, gdje je promet opao između 40 i 50 posto. To rezultira značajnim produženjem vremena tranzita do sjevernih luka poput Rotterdama, Antwerpena i Hamburga, te do Mediterana, posebno do jadranskih luka i Grčke.
Brodari se suočavaju s dvostrukim izazovom upravljanja ne samo svojom flotom već i kontejnerima raspoređenim diljem svijeta. Produženo vrijeme transporta iz Azije prema Europi, sada 40-50 posto dulje, uzrokuje poteškoće u pravovremenom raspoređivanju kontejnera, što dovodi do prijevoza praznih kontejnera.
Cijene transporta, posebno pojedinačnih kontejnera, dramatično su porasle, s današnjih preko šest tisuća dolara za 40-stopni kontejner iz Azije prema jadranskim lukama, u usporedbi s prosinačkih 1500 dolara, što predstavlja porast od preko 400 posto.
Šimić iznosi kako Hrvatska trenutačno osjeća posljedice, a najteže tek dolazi. Pomorski transport traje dugo, 35-40 dana, a sada i do 50 dana od Azije do Europe, pa će snažan porast cijena roba biti tek očit s dolaskom brodova u jadranske luke.
Naglašava da se može očekivati konzervativnija politika u upravljanju lancem opskrbe, s direktorima logistike koji će naručivati više robe kako bi osigurali dovoljno zaliha.
Unatoč problemima, Šimić se nada da neće biti nestašice, dok ističe da pomorski transport ima globalne implikacije i da će Europa dijeliti sudbinu cijelog kontinenta, s potencijalnim prednostima za sjeverne luke zbog kraćeg vremena tranzita.