StoryEditor
HrvatskaZavršni račun

Predizborni programi ne vide da turizam srlja u katastrofu

Piše Frenki Laušić
11. lipnja 2020. - 12:00
Vlada bi trebala jače stimulirati domaću namjensku turističku potrošnjuZvonimir Barišin/HANZA MEDIA

Predizborni programi Restart koalicije i HDZ-a temelje se na pretpostavci da će gospodarski opravak biti brz i snažan. To su, doduše, i pretpostavke takozvanih temeljnih scenarija svih međunarodnih financijskih institucija koje "prate" Hrvatsku, ali je jednako tako činjenica da te institucije upozoravaju i na mogućnost da se ostvari lošiji scenarij, prema kojemu oporavak neće biti ni brz ni jak, nego postupan i slabašan.

Naravno, teško je očekivati od predizbornih programa u Hrvatskoj da zrcale i neke manje optimistične scenarije rasta i razvoja, ali je ipak bitno napomenuti kako sva ta pusta obećanja naših dviju glavnih političkih stranaka i političkih opcija počivaju na jako optimističnim predviđanjima. Zbog toga ćemo se u ovoj kolumni ipak posvetiti onim podacima koji su sada dostupni i koji govore u kakvoj smo trenutačno situaciji, te što bi se moglo dogoditi u mjesecima koji slijede.

U tu svrhu nas je Porezna uprava počastila svježim podacima iz sustava fiskalizacije za prvi tjedan lipnja, prema kojima, u odnosu na prethodni tjedan, raste broj ukupno izdanih računa i vrijednosti, ali se na godišnjoj razini i nadalje bilježi njihov pad.

Tako je za sve djelatnosti u razdoblju od 1. do 7. lipnja ove godine u odnosu na prethodni tjedna (25. do 31. svibnja) vidljiv porast ukupnog broja računa od 13,3 posto na 38,54 milijuna, a porastao je i njihov iznos, i to za 15,4 posto, na 2,44 milijarde kuna. Kada se prvi tjedan lipnja uspoređuje s istim lanjskim razdobljem, bilježi se pad broja fiskaliziranih računa u svim djelatnostima od 20,7 posto, dok im je vrijednost manja za gotovo 12 posto.

Od početka krize uzrokovane širenjem koronavirusa i restriktivnim epidemiološkim mjerama, dakle u razdoblju od 24. veljače do 7. lipnja ove godine, broj fiskaliziranih računa manji je za 33,5 posto, a njihov iznos za 20 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ove godine, naime, u tom je razdoblju izdano 434,4 milijuna računa, čija vrijednost doseže 40,5 milijardi kuna.

U djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala na godišnjoj je razini broj računa smanjen za gotovo 26 posto, na 284 milijuna, dok je njihova vrijednost pala 12 posto, na 30,6 milijardi kuna.

U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, broj fiskaliziranih računa i njihove vrijednosti više je nego prepolovljen - broj računa smanjen je za 59 posto, na njih 43,84 milijuna, a iznos je pao za 68 posto, na 1,75 milijardi kuna.

Pad vrijednosti

Stoga se još jednom treba vratiti na podatke prema kojima je prvi tjedan lipnja, kada se uspoređuje s istim lanjskim razdobljem, donio pad vrijednosti računa u svim sektorima za gotovo 12 posto, da je u trgovini na malo taj minus bio na razini od samo 0,1 posto, dok je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i dalje ostao u dubokom godišnjem minisu od 58 posto.

Dakle, imamo jednu sjajnu vijest, a to je da je potrošnja u trgovini na malo, kada su fiskalizirani računi u pitanju, na istoj razini u prvom tjednu lipnja kao prošle godine, ali je turizam (da tako generički nazovemo prethodne navedene djelatnosti) i dalje u katastrofalnoj fazi. Pritom treba kazati kako je čudno da je trgovina na malo na tako dobrim razinama, jer su u ovo vrijeme već turisti trebali davati "podršku" i toj potrošnji, ali je očito kako se ove godine, barem za prvi tjedan lipnja, ta vrsta potrošnje drži i bez turista.

Možda ovi problemi s korona-krizom i postkorona-krizom bace neku novu sliku na strukturu potrošnje u sezoni, ali za to ćemo ipak trebati pričekati idućih mjesec-dva statističkih zapisa Porezne uprave na ovu temu. No, čini se da prvi val turističkog optimizma počinje jenjavati kako postaje jasnije da neka glavna emitivna tržišta za hrvatski turizam posredno ili izravno ograničavaju putovanja u Hrvatsku (iako posljednja vijest iz Austrije djeluje ohrabrujuće), ali i da će i bez takvih oganičenja većina turista triput promisliti prije negoli se uputi na odmor u inozemstvo.

To bi trebao biti znak Vladi da jače stimulira domaću namjensku turističku potrošnju, ali je pitanje imamo li dovoljno proračunskog prostora, kao i kvalitetnih mjera na raspolaganju. U svakom slučaju, dok HDZ-u trenutačno fokus bježi na predizborni progam i srednjoročne ciljeve, postoji mogućnost da im promakne alarmantna kratkoročna situacija u domaćem turizmu.

Tu im, naravno, ne pomažu domaći turistički djelatnici, od kojih većina, čini se, još tvrdoglavo inzistira na paprenim cjenama svojih usluga. To sve zajedno vodi u katastrofalnu sezonu, čije je negativne posljedice krize nemoguće izbjeći, ali bi ih pametnom politikom svih aktera bilo moguće barem donekle ublažiti. Veliko je pitanje, međutim, hoćemo li se pameti dozvati na vrijeme.

#ZAVRŠNI RAČUN

Izdvojeno

27. lipanj 2020 05:16