StoryEditor
Hrvatskakriva praksa

Poznati politički analitičar dokazao da se glasovi na izborima ne broje ispravno: 'Samo pukim slučajem netko od kandidata nije grubo oštećen!'; Evo o čemu se zapravo radi...

Piše Marina Karlović-Sabolić
9. siječnja 2020. - 17:39

Jeste primijetili da Državno izborno povjerenstvo, uz rezultat Zorana Milanovića i Kolinde Grabar Kitarović, na svojim internet stranicama ovoga puta nije objavilo postotke? Nego samo broj glasova koje su dobila oba kandidata.

To je zbog toga što, tvrdi nam Ivica Relković s portala besplatnapolitika.hr, DIP već niz godina pogrešno računa broj dobivenih glasova. I u prvom i u drugom krugu.

Samo tek pukim stjecajem okolnosti nitko od dosadašnjih predsjednika i predsjedničkih kandidata nije grubo oštećen.

O čemu se zapravo radi? U tome da DIP i izborna povjerenstva na razini županija i općina u prvom krugu izbora u ukupan zbroj glasova ubrajaju i - nevažeće listiće. Iako to, prema odluci Ustavnog suda još iz 1995., ne bi trebali činiti.

- Rezultati prvog kruga izbora što ih DIP objavljuje već sedam puta od početka devedesetih su – netočni. Ustavni sud zauzeo je stajalište kako pod pojmom glasa, što ga spominju zakonski propisi, smatra isključivo važeći glas – pojašnjava se stoji u najnovijoj objavi Relkovićevog suradnika Ivana Tomljenovića. Što u praksi znači da zbroj postotaka važećih glasova treba biti 100 posto. Kao što to DIP ispravno radi u drugom krugu. A neispravno u prvom, jer u njemu zbraja važeće i nevažeće listiće kako bi došao do 100 posto glasova.

- Iz Ustava i Zakona o izboru predsjednika RH vidljivo je da se predsjednik bira „većinom svih birača koji su glasovali“, odnosno „većinom glasova svih birača koji su glasovali“. Pojam glasova u cijeloj sintagmi ne mijenja smisao, jer pojam "glasovali" u sebi već sadrži činjenicu da se kao mjerna jedinica za izračun rezultata uzima „glas“. Ni Ustav ni navedeni zakon ni na koji način ne sugeriraju da je u izbornom procesu uopće moguće različito tretirati ono što jest „glas“. Ne može u „prvom krugu“ ono što je „glas“ biti različito od onoga što je „glas“ u „drugom krugu“ – navodi se dalje u analizi.

Drugim riječima, DIP nije dosljedan u svojoj praksi: za njega glas u prvom krugu nije isto što i u drugom. U prvom pri izračunu postotka DIP uračunava važeće, nevažeće i preuzete, a u glasačku kutiju neubačene listiće. U drugom krugu pak računa samo važeće, pa ih dijeli između dva kandidata.

A glasovi za kandidate uvijek trebaju biti jednako, a ne različito vrednovani, jer Zakon ih potpuno jednako promatra i u prvom i u drugom krugu.

Na ovim izborima nijedan kandidat u prvom krugu nije bio blizu da osvoji 50 posto glasova, pa ova pogreška nije došla do izražaja. No da je Zoran Milanović među 11 kandidata osvojio, recimo, 48 posto glasova, a da je broj nevažećih listića bio 4,5 posto, DIP bi ga poslao u drugi krug. Iako bi on po zakonu i Ustavu već bio pobijedio.

Upravo ovakva praksa „kriva“ je za niz drugih krugova u redovnim izborima na lokalnim razinama 2013. i 2017. Od ukupno 42 izbora za župana, čak 8 puta pobjednik prvoga kruga osvojio je više od 50 posto glasova među važećim listićima. Među njima su i župani u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Da bi stvar bila gora, to je učinjeno na temelju zakonskih izmjena iz 2012. koje – prema ovoj interpretaciji – nisu usklađene niti sa Ustavom, niti da sa stajalištem Ustavnog suda. Ista stvar dogodila se i 2009., kada je isti takav slučaj zabilježen u Splitsko-dalmatinskoj i u Šibensko-kninskoj županiji.

- Birači Šibensko-kninske županije tri put su zaredom nepotrebno izlazili na birališta ponavljati svoje izbore za župana, iako je pobjednik na temelju glasova kako ih definira Ustavni sud bio poznat svaki put već u prvom krugu – navodi besplatnapolitika.hr. Portal je objavio i listu gradova i općina u kojoj je 2013. i 2017. održan nelogičan i bespotreban drugi krug. Među njima su i grad Zadar, Komiža, Stari Grad, općina Konavle, Obrovac, općine Polača i Vir, Imotski, Dicmo, Povljana i Škabrnja.
Relković pritom poziva novog hrvatskog predsjednika da se na početku svojeg mandata založi da da se ovo pitanje konačno riješi, a zakoni usklade sa Ustavom.

- Predsjednik Republike Hrvatske i briga o usklađenom djelovanju državne vlasti prema članku 94. Ustava ne bi trebala biti monarhistička briga o neukim podanicima ni patronistička briga o djeci u dječjem vrtiću Hrvatskog sabora i Vlade, već briga o popravljanju nelogičnosti unutar države kao sustava vlasti. Ovo su teme lišene ideologije koje k tome bespotrebno izazivaju financijsku i svaku drugu štetu, a dovoljno je samo volje i ne previše koraka da ih se sanira. U Hrvatskoj se glas ne tretira istoznačno, pa pozivamo izabranoga predsjednika Republike Hrvatske da se založi za usklađivanje pravnih propisa vezanih uz same izbore – poručuju ističu na portalu besplatnapolitika.hr.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

21. rujan 2020 21:57