StoryEditor
HrvatskaAJME NAMA

Potrovat će nas! Pogledajte krške-jame i špilje u okolici Splita, zatrpane su smećem. ‘Ima tu svega, od lešina do granata i lijekova, a sve završava u vodi koju pijemo‘

Piše Hana Perković
28. kolovoza 2021. - 16:50

Volonterska speleološka inicijativa „Čisto podzemlje“ neumorno se bori protiv bacanja otpada u krško podzemlje. Prizori obijesti i nemara na koje nailaze diljem Hrvatske ne obeshrabruju speleologe, koji ustraju u svojoj misiji.

Članovi udruge šokirali su pratitelje svoje Facebook stranice, podijelivši fotografije golemog deponija koji su zatekli u Gaćinoj jami u zaleđu Biokova, u kojoj završava otpad iz gusto naseljenog područja Zagvozda. 

'30 godina uhljebljivanja i bolikurčine došlo na naplatu', 'Ništa naučili nismo, niti ćemo', 'Pa šta nam rade necivilizirani ljudi?', 'Potrovat ćete nas svih'... - nižu se komentari ispod objave.

'Devastiramo sve šta dotaknemo i, šta je najluđe, mislimo da imamo pravo na to', primijetio je jedan od korisnika.

'Bitno da je najveći problem u Splitu nova plaža za pse, jer eto šporkat će in pasi more', pobunio se netko drugi.

Dno Gaćine jame je dvorana promjera 20 m, a budući da je danas zatrpana s više od sto kubika otpada, ostaje nepoznato pruža li se ona dalje u dubinu. 

- Ima tu strvina, krupnog i sitnog komunalnog otpada, građevinskog i opasnog otpada, lijekova, kemikalija, pesticida... - navodi se na web stranici udruge.

Pokretač inicijative "Čisto podzemlje", speleolog Ruđer Novak, kaže da je u Hrvatskoj zasad detektirano preko 900 sličnih lokacija, ali napominje da to sigurno nije sve.

Inicijativa je posljednjih godina očistila nekoliko desetaka podzemnih deponija. Nažalost, događa se i to da se očišćena lokacija vrlo brzo opet napuni otpadom.

- Bilo je slučajeva kad bismo pomislili da ćemo jamu očistiti 'jednom za svagda', jer je smeće u njoj staro, a obližnje selo raseljeno. Ali onda se dogodi da nedugo nakon obavljenog čišćenja dođu vikendaši… U napuštenom selu, naravno, nema kontejnera pa oni koji posjete djedovinu kako bi počistili staru kuću, sav otpad jednostavno ubace u jamu – naveo je Novak jedan, kako kaže, klasičan primjer.

image
Gaćina jama 
Osmica Karlovac

Deponij u zaleđu Biokova koristilo je cijelo selo duže vremena. To je dijelom stvar navike stanovništva koje do prije 15, 20 god nije imalo organiziran odvoz otpada. Samo što su to nekoć bile uginule ovce, drvo i kamenje, a danas plastika, auto gume, televizori… Sastav otpada se promijenio, što predstavlja veliku ekološku prijetnju – naglasio je Novak.

Glavni je problem, ističe, zagađenje vode, koja se cijedi niz krš i probija kroz naslage otpada.

- Špilje i jame su prirodni putovi kojima se nadzemne vode procjeđuju u podzemlje, a to je voda koja hrani naše izvore i čini naše vodocrpilište. Voda se u ovom slučaju cijedi preko deponija. To znači da sve bačeno u jamu eventualno završi u čaši na stolu – upozorio je naš sugovornik.

image
Grmanova jama
Sd Špiljar

Napominje i da 70 posto svih hrvatskih endemskih vrsta čine podzemne životinje.

- Područje dinarskog krša ima najveću raznolikost podzemne faune na svijetu, naša je zemlja po tome jedinstvena – rekao je.

Novak zaključuje da ljudi ponekad nisu svjesni štete koju čine te naglašava da je važno educirati ljude u lokalnim zajednicama, kojima nitko dosad nije objasnio kako otpadne vode završavaju i u njihovim bunarima.

Speleolozi su primijetili da je glavnina otpada u Gaćinoj jami svježe ubačena, što znači da je riječ o aktivnom deponiju.

- Lako je istovariti kamion otpada u jamu, dok je čišćenje vrlo zahtjevno – rekao je Novak.  

Naglašava da se u deponijima ne nalazi samo plastika i elektronički otpad, već dolje često ima i strvina te minsko-eksplozivnih sredstava.

- Tijesno surađujemo s MUP-ovom protueksplozijskom službom, budući da se u jamama nađe eksploziva ne samo iz Domovinskog, već i iz Prvog i Drugog svjetskog rata. Granate koje se nalaze u podzemlju prepune su teških metala koji se raspadaju kroz desetljeća i tako truju ljude i okoliš – rekao je naš sugovornik.

image
Jama Palovac prije sanacije
Sd Underground

Budući da je čišćenje podzemnih deponija zahtjevan i opasan pothvat, u njega se mogu upustiti samo oni koji su specijalno obučeni, dok zainteresirani i zabrinuti građani ne mogu sudjelovati u volonterskim akcijama.

- Speleologa u Hrvatskoj ima 700 ili 800.  Svi su oni volonteri. Jedino su oni i HGSS-ovci obučeni za čišćenje deponija jer koriste tehnike speleološkog spašavanja. Koriste se sustavi užadi kojima se teret iznosi na površinu. Civili se, nažalost, ne mogu uključiti u volontiranje jer je to fizički neizvedivo. Vrlo smo ograničeni što se tiče broja ljudi - objasnio je speleolog.

image
Rudnici kod Loborike
Sd Underground

Akcije čišćenja, napominje Novak, moguće su zahvaljujući donatorima, među kojima prednjači trgovački lanac LIDL, a zbog kojih je udruga dobila priliku promijeniti model funkcioniranja.

- Nastojimo privući što više donatora kako bismo mogli nastaviti ovu priču. Speleolozi volonteri rade posao za koji država jednostavno nije sposobna, na tržištu ne postoji nijedna firma koja bi se time bavila – kazao je naš sugovornik.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. kolovoz 2021 17:09