StoryEditor
Hrvatskanesaglediva šteta

Potres snage kakav je bio na Novom Zelandu izdržala bi malo koja kuća u Hrvatskoj. Seizmolog Kuk: Na sreću, tlo se kod nas ne može zatresti tolikom jačinom!

5. ožujka 2021. - 13:44
ilustracijaSaša Kasavica/Cropix

Da je ovako snažan potres koji je u četvrtak pogodio Novi Zeland zatresao naše područje štete bi bile nesagledive. Novozelanđane je prvo stresao potres magnitude 7,3 po Richteru, a sat kasnije tlo je podrhtavalo snagom magnitude od čak 8,1 po Richteru.

- Tako jaki potresi događaju se na područjima koja se nalaze na kontaktu velikih tektonskih ploča, jer su tamo sile najjače. Gradnja u Novom Zelandu tome je prilagođena tako da nemaju veće materijalne štete ni ljudskih gubitaka. Naše zgrade ne bi izdržale trešnju koja se dogodila na Novom Zelandu, imali bismo veliki broj žrtava, ali na sreću tako jak potres na našem se području ne može dogoditi – kaže nam seizmolog Krešimir Kuk.

Potresi snage između 8,9 i 9,5 stupnjeva po Richteru, službeno se nazivaju razornim i katastrofalnim, a upravo takvi podzemni udari su pogodili Čile 1960., Aljasku 1964., Indoneziju i Sumatru 2004., Rusiju 1952. i Japan 2011. godine.

Najtrusnija Dalmacija  

Potres koji je pogodio Petrinju po intenzitetu je gotovo jednak potresu koji je 1880. pogodio Zagreb, 1942. godine Imotsku krajinu i 1962. Makarsko primorje.

Najjači potres kojega bilježe naše povijesne knjige je onaj iz 1667. kad se šestoga travnja golemo kamenje kotrljalo sa Srđa na Dubrovnik rušeći sve pred sobom. Na moru se pojavio cunami koji je potapao brodove u gradskoj luci, a na kraju je sve dokrajčio strašan požar koji je bjesnio danima. Na temelju zapisa je rekonstruirano kako je taj potres bio jak oko 7.6 stupnjeva po Richteru. Pred potres 1667. godine Dubrovnik je imao oko pet tisuća stanovnika, a u potresu ih je poginulo njih oko 1200, dakle četvrtina svih Dubrovčana.

Prema procjenama seizmologa maksimalna magnituda potresa koji može zadesiti Hrvatsku je do 7 stupnjeva po Richteru, a takvi potresi upravo su najčešći na području Dalmacije.

„Seizmički je najmirnije stanje u Istri, na kvarnerskim otocima, Slavoniji i Baranji te samom rubnom istočni dijelovi zemlje uz granicu, a potresno najrizičnije područje u Hrvatskoj je jug zemlje. Za zagrebačko područje koje je u zadnje vrijeme vrlo aktivno procijenjena je maksimalna vrijednost magnitude potresa do 6,4 - objašnjava Krešimir Kuk.

Krivac za često podrhtavanja tla na jugu Hrvatske je Jadranska mikroploča koja je produžetak Afričke ploče, stiješnjene u odnosu na Euroazijsku. Jadranska mikroploča se podvlači pod Dinaride, odnosno uzduž Dalmacije.

image
seizmička aktivnost na području Hrvatske 

- Čini li nam se to jer smo postali senzibilniji nakon potresa u Hrvatskoj ili je u zadnje vrijeme nešto više podrhtavanja tla po cijelom svijetu?, pitamo našeg sugovornika, a on kaže:  

- I jedno i drugo. Trenutno definitivno jest pojačana seizmička aktivnost. Ne možemo reći da se trese po cijeloj zemlji, to bi bilo krivo, ali na nekim područjima, među kojim je i ovo naše, pojačana je podzemna aktivnost“.   

Na području potresa koji je snažno pogodio Glinu i Petrinju od prvog je udara zabilježeno preko tri tisuće podrhtavanja, i to samo onih jačih od 2 stupnja, ovi slabiji od 2 stupnja po Richteru u to nisu uključeni.

Islandski meteorološki zavod potvrdio je kako ih je u zadnjih tjedan dana pogodilo čak 17 000 potresa.   

- Na Islandu je izražena seizmička aktivnost uzrokovana vulkanskim događanjima. Ti potresi nemaju veze sa tektonskim pločama, oni su povezani uz izlaženje i prodiranje magme u dijelovima unutrašnjosti zemlje – pojašnjava nam Kuk.

image
Island
Halldor Kolbeins

Nakon velikih potresa, često se dižu i razorni valovi koji mogu dosegnuti i nekoliko stotina metara. Na sreću na Novom Zelandu nije došlo do tsunamija iako je izdano upozorenje stanovništvu da se s obale evakuira u više dijelove zemlje.

Kod nas veći valovi od juga nego od tsunamija

- Tsunami se generira na mjestu nastanka potresa i njegovi se valovi puno sporiji šire od valova potresa. Oni kad se jednom generiraju dalje putuju i ovisno u uvjetima koji vladaju mogu doseći velike udaljenost. Najgore je što se valovi dolaskom u manje zaljeve i luke pojačavaju. Koliko će daleko doći i koliko će biti visoki ovisi o nizu faktora. Kod velikih potresa generiraju se snažni tsunamiji, a ako je obala udaljena može proći i deset sati dok val stigne. Postoje vrlo precizni instrumenti s kojima se mjeri brzina širenja pa se na vrijeme obavještava javnost o opasnosti koja stiže s mora – priča Kuk.

Najveći tsunami u povijesti zabilježen je 1958. godine, kad je visina vala dosegnula 520 metara, a pogodio je područje sjeveroistoka Aljaske. Potaknuo ga je potres magnitude 7,7 stupnjeva.

S obzirom na našu geografsku situaciju, znanstvenik kaže kako kod nas veliki udar tsunamija nije moguć.  

- Kolege oceanografi i meteorolozi koji se time bave evidentirali su u našoj povijesti nekoliko tsunamija, no oni nisu imali značajne amplitude ni razornu moć. Kod nas veće valove izazove jugo nego tsunami – zaključuje seizmolog.

image
Centar Petrinje
 
Goran Mehkek/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. travanj 2021 18:26