Prema novom Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa 2020. - 2030., postoji mogućnost da se ponovno uvede ograničenje alkohola u krvi za vrijeme vožnje od 0,0 promila, a kako neslužbeno doznaje Glas Istre, početak primjene bi trebao biti od ove godine pa do 2023.
Vingradari Istre, baš kao i vinari, podržavaju konzumiranje alkohola dokle god je ono odgovorno te se zalažu da na snazi ostane sadašnja regulativa koja dopušta 0,5 promila alkohola. Ovo isto ne vrijedi za profesionalne i mlade vozače za koje vrijedi 0,0 promila.
"Uz koronakrizu kojoj se ne vidi kraja i prosječan pad prodaje vina u istarskim vinarijama od 30 posto, ovo bi mogao biti dodatan udar na naš sektor. Istra se kvalitetom vina i ponudom pozicionirala kao vrhunska eno-gastro destinacija i smatramo da bi naša zemlja trebala uskladiti Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa s europskim vinskim zemljama poput Italije i Francuske u kojima je dozvoljeno 0,5 promila, dok je primjerice u Velikoj Britaniji dozvoljeno 0,8 promila u krvi", rekao je Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre.
S njim se slaže i prof. dr. sc. Mladen Boban sa splitskog Medicinskog fakulteta. Ovaj znanstvenik godinama se bavi istraživanjem bioloških učinaka vina na zdravlje koji tvrdi kako bi se eventualnim uvođenjem 0,0 promila moglo neizravno negirati dokazane učinke umjerenog konzumiranja vina uz jelo.
"To bi bilo i u suprotnosti s nekim drugim strateškim dokumentima i akcijskim planovima Republike Hrvatske kojima je cilj povećanje svijesti u općoj populaciji o zdravoj hrani i odgovarajućoj prehrani, pri čemu se kao pozitivan primjer najčešće ističe mediteranska prehrana. Pri tome se ne smije zaboraviti da je umjereno pijenje vina uz jelo jedan od stupova tog načina prehrane s relativno najvećim doprinosom korisnih učinaka na zdravlje. U tom kontekstu važno je napomenuti da je 2013. na inicijativu Hrvatske i šest drugih mediteranskih država, UNESCO upisao mediteransku prehranu u nematerijalnu kulturnu baštinu čovječanstva. Svjetska zdravstvena organizacija prihvaća mediteransku prehranu kao učinkovitu strategiju za prevenciju nezaraznih kroničnih bolesti kao vodećih uzroka prerane smrti na globalnoj razini", zaključuje profesor Boban.