Politico o Thompsonu: ‘Omiljeni pjevač hrvatske reprezentacije jedan je fašistički pozdrav udaljen od mainstreama‘

Pjesme Marka Perkovića Thompsona i ovoga su ljeta bile sastavni dio atmosfere na okupljanjima hrvatskih navijača diljem svijeta, od Toronta do Philadelphije. No njegov glazbeni opus i dalje izaziva brojne kontroverze, ponajprije zbog poveznica s ustaškim režimom. Posebno se pritom ističe pjesma „Čavoglave“, koju Politico opisuje kao pjesmu povezanu s nasljeđem nacističke marionetske države iz Drugog svjetskog rata u članku naslova "Omiljeni pjevač hrvatske reprezentacije jedan je fašistički pozdrav udaljen od mainstreama".

Thompsona Politico opisuje kao jednog od najpopularnijih pjevača u Hrvatskoj, ali i kao osobu koja već godinama snažno dijeli javnost, a povjesničar Hrvoje Klasić, čiji se rad bavi nasljeđem Drugog svjetskog rata, smatra da je Thompson postao nezaobilazan fenomen u trenucima kada Hrvatska nastupa na velikim natjecanjima, osobito sportskim.

„On je postao neizostavan fenomen kad god Hrvatska igra ili sudjeluje na nekom natjecanju, osobito sportskom“, kaže Klasić. Dodaje kako ga mnogi, i u Hrvatskoj i u inozemstvu, doživljavaju kao simbol domoljublja.

Njegova pjesma „Lijepa li si“ s vremenom je postala neslužbena himna hrvatske nogometne reprezentacije te se često pjeva na utakmicama. Politico pritom ističe da se u refrenu spominje i Herceg-Bosna, nekadašnja hrvatska paradržava u Bosni i Hercegovini, čije je vodstvo osuđeno za ratne zločine.

U tekstu se dalje navodi da se kontroverze oko Thompsona ne vežu samo uz pojedine nastupe, nego i uz dio njegova šireg opusa. Najpoznatiji primjer je pjesma „Čavoglave“, koja počinje pozdravom „Za dom spremni“. Politico navodi da je riječ o ustaškom pozdravu, odnosno "hrvatskoj inačici nacističkog pozdrava ‘Sieg Heil‘“.

Zbog takvih kontroverzi Thompsonovi su koncerti u prošlosti bili zabranjivani ili otkazivani u više europskih zemalja, među njima u Nizozemskoj, Švicarskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj. Unatoč tome, u Hrvatskoj nije ostao na margini javnog života. Politico podsjeća da je prošlog ljeta na koncertu u Zagrebu okupio više od 500.000 ljudi, što se opisuje kao najveći događaj takve vrste u povijesti zemlje. Tijekom okupljanja dio publike skandirao je ustaški pozdrav, a reakcija nadležnih izostala je u tom trenutku.

Politico također navodi da je nakon osvajanja srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu 2018. godine Thompson bio u pobjedničkom autobusu hrvatske reprezentacije, i to na osobni poziv Luke Modrića.

Prema Politicu, Hrvatska se već desetljećima teško suočava s nasljeđem ustaškog režima, pri čemu se simboli fašističke marionetske države često tretiraju kao dio povijesnog nasljeđa, a ne isključivo kao obilježja zločinačkog režima.

Kraj Hladnog rata, navodi se, otvorio je prostor za val povijesnog revizionizma u dijelovima postkomunističke Europe. Države koje su smatrale da im je nacionalni identitet bio potisnut tijekom komunizma počele su iznova tumačiti pojedine neonacističke i krajnje desne figure, predstavljajući ih kao domoljube.

Politico u tom kontekstu spominje Mađarsku, Ukrajinu, baltičke zemlje i Hrvatsku, navodeći da su pojedini ranije osuđivani nacionalistički pokreti i akteri postali dio suvremenih nacionalnih mitova.

„Te nacije vjeruju da im je u prošlom stoljeću oduzet nacionalni identitet ili su nezadovoljne sadašnjim postignućima svoje zemlje pa se okreću prošlosti u potrazi za motivima iz razdoblja koje smatraju slavnijim“, zaključuje povjesničar Hrvoje Klasić.