StoryEditor
Hrvatskadruštvene nejednakosti

Političari su u Hrvatskoj i dalje povlaštena kasta: Obične mirovine u pet godina rasle 479 kuna, a saborske 2275. Oko 117 tisuća ljudi životari s manje od 1500 kuna mirovine

Piše Sanja Stapić
13. kolovoza 2021. - 14:37

U Hrvatskoj se popravlja odnos umirovljenika i zaposlenih jer raste broj onih koji uplaćuju mirovinsko osiguranje i pada broj umirovljenika. Tako na svakog umirovljenika dođu po 1,29 čovjeka koji uplaćuju mirovinski doprinos što je najbolji omjer ove godine ali i u nekoliko posljednjih. Osiguranika je više nego u pretpandemijskoj 2019., a umirovljenika je krajem lipnja bilo 1,2 milijuna ili 5650 manje nego krajem istog lanjskog mjeseca.

Mirovinama bi trebao mnogo veći poticaj da se poprave: trenutačnih 2901 kuna prosječne smirovine ostvarene temeljem zakona o mirovinskom osiguranju u proteklih pet i pol godina porasla je za samo 479 kuna. Taj je rast bio preslab u odnosu na rast prosječnih plaća pa je udio mirovina s 42 posto kliznuo na 40,8 posto prosječne plaće.

Nije svakom isto, saborski zastupnici i članovi Vlade, mogu reći da je njima, da kucnu u drvo, u posljednjih pet i pol godina mirovina narasla za 2275 kuna na 10.300 kuna. Tako svaki od njih prosječno vrijedi tri i pol prosječne radničke mirovine.

Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) priopćili su kako već šesti mjesec zaredom raste broja osiguranika i krajem srpnja ih je bilo 1,6 milijuna, 52.203 više nego lani u isto vrijeme i 6128 više nego krajem srpnja pretpandemijske 2019. Zaposleni i njihov broj ne mogu se poistovjetiti s brojem osiguranika, jer je mirovinski zavod u broju osiguranika vodi i osiguranike s otvorenom prijavom na osiguranje, poput osoba na stručnom osposobljavanju, osoba s produženim osiguranjem i slično.

image
Boris Kovacev/Cropix

Statistike zavoda kažu da je polovicom ove godine umrlo je najviše korisnika mirovina u protekle tri godine. Krajem ovogodišnjeg lipnja zavod bilježi 26.989 smrti korisnika mirovina, njih 5006 više nego polovicom prošle godine, dok je polovicom 2019. godine u statistici mirovinskog zavoda bilo je 22.284 smrti, a u isto vrijeme godine ranije 22.594.

Zbog smanjenja broja umirovljenika i rasta broja osiguranika u lipnju se omjer popeo na 1,29 osiguranika na jednog umirovljenika. Svakog mjeseca ove godine taj se omjer podizao u korist zaposlenih. Zagreb u mnogim statistikama vodi, ali ne i u onoj koja se tiče odnosa broja osiguranika i umirovljenika. Polovicom ove godine, prema podacima HZMO-a, u Zagrebu je bilo 463 tisuće osiguranika i 363 tisuće korisnika mirovina ili njih 203 tisuće ako isključimo one kojima se mirovine isplaćuju izvan Hrvatske.

Omjer osiguranika i umirovljenika u Zagrebu je 1:1,28 kada su uključene isplate izvan zemlje, a kada su te isplate uključene onda je omjer 1:2,28. Zagreb je sedmi među županijama s uključenim isplatama, najbolja je Istarska županija s 1,71 osiguranika po svakom umirovljeniku, slijedi Međimurska,Varaždinska, Dubrovačko-neretvanska s 1,54 osiguranika, Splitsko-dalmatinska s 1,41 i Zadarska s 1,39 osiguranika po umirovljeniku.

HZMO je objavio statistiku omjera i po gradovima s prosječnim mirovinama. Varaždin ima najpovoljniji omjer u zemlji od 2,64 osiguranika po umirovljeniku, Čakovec je drugi s 2,46 osiguranika, Zagreb je treći ako isključujemo korisnike mirovina u inozemstvu, a ako ih uključimo, onda je tek na 18. mjestu u zemlji i lošiji omjer imaju samo Velika Gorica, Sisak i Vukovar. Ipak, Zagreb je vodeći s isplaćenom prosječnom mirovinom od 3428 kuna.

image
Duje Klaric/Cropix

Među dalmatinskim gradovima, Dubrovnik je najbolji s omjerom od 2,08 osiguranika po svakom dubrovačkom umirovljeniku koji prosječno prima po 3237 kuna mirovine što je treće mjesto po visini mirovina među gradovima. Zadar je sedmi u zemlji s 1,81 osiguranikom, a prosječne mirovine iznose 2990 kuna, Split je na 10. mjestu s omjerom 1,68 osiguranika, dok splitski umirovljenici prosječno primaju po 3133 kune mirovine. Šibenik je među gradovima sa slabim omjerom od 1,34 osiguranika, a prosječne mirovine su 2966 kuna, no Zagreb je lošiji s 1,28 osiguranikom po umirovljeniku ako u umirovljenike računamo i one kojima se ona isplaćuje u inozemstvu.

Što se visina mirovine tiče, u lipnju je ona za sve korisnike koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju bez međunarodnih ugovora iznosila 2901 kunu. Prosječna starosna mirovina iznosi 3212 kune za radni vijek od 31 godine i četiri mjeseca. Čak 448 tisuća ljudi koji su umirovljeni po zakonu o mirovinskom osiguranju prima manje od 2500 kuna mirovine, a među njima je 117 tisuća umirovljenika koji žive s manje od 1500 kuna mirovine. U toj masi umirovljenika od njih nešto više od 963 tisuća bez međunarodnih ugovora koji su mirovine stekli temeljem zakona o mirovinskom osiguranju svega njih 8124 prima više od 8000 kuna mirovine.

Nakon radničkih, najbrojnije su ratničke mirovine u zemlji. Prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, 70.838 branitelja prima prosječno po 6037 kuna mirovine, a prosječan staž iznosi 18 godina i sedam mjeseci. Gotovo petina njih prima prosječne mirovine manje od 3500 kuna, a gotovo svaki četvrti ili njih 16.596 prima više od 8000 kuna mirovine. Korisnika kojima su mirovine određene prema posebnim propisima je 179.727, a broj im se povećao za 235 od kraja prošle godine, dok ih je 4473 više nego krajem 2018. godine. Od lani je u ovu skupinu umirovljenika uključeno i 148 vatrogasaca s 5141 kunom mirovine.

U proteklih pet i pol godina, najaviše je, za 18.494 umirovljenika, porastao broj onih kojima su mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata iz 2017. Njih je tako 48.790 i prosječna im mirovina iznosi 2880 kuna za prosječna staž od 29 godina i tri mjeseca. Premda je broj tih umirovljenika značajno porastao, nisu značajno podigli ukupan broj umirovljenika po posebnim propisima jer se smanjio znatno broj drugih kategorije tih umirovljenika.

Danas je 7356 sudionika Narodnooslobodilačkog rata koji primaju prosječne mirovine od 2987 kuna, a krajem 2015. bilo ih je više za 10.617. Slijede ih pripadnici Hrvatske domovinske vojske u Drugom svjetskom ratu, kojih je 2977 s prosječnim mirovinama od 2569 kuna što je malo više od trećine njihovog broja prije šest godina.

image
Duje KlariĆ/Cropix



Sudionika suprotstavljenih strana iz Drugog svjetskog rata na području Hrvatske sve je manje među živima, a mnogi će se pitati o njihovoj dugovječnosti jer je od kraja tog rata prošlo 76 godina. Kod obiju strana radi se o tome da mirovine koriste uglavnom bračni drugovi, a primaju ih i djeca iz zbjega u El Shattu i djeca s invalidnošću sudionika NOR-a. Njihov broj značajno pada, u 2003. godini bilo je 72.878 mirovina sudionika NOR-a i 27.552 mirovina pripadnika domovinske vojske.

Prosječna invalidska mirovina 2186 kuna

2901 kuna – prosječna mirovina u lipnju za sve umirovljenike prema Zakonu o mirovinskom osiguranju
3212 kune - prosječna starosna mirovina za prosječan radni vijek od 31 godine i četiri mjeseca
3891 kuna - starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika za 42 godine i šest mjeseci radnog staža
2986 kuna -prijevremena starosna mirovina za prosječan staž od 35 godina i devet mjeseci
2186 kuna – invalidska mirovina
2346 kune - obiteljska mirovina
3,55 milijardi kuna isplaćeno je mirovina i mirovinskih primanja u lipnju
21,76 milijardi kuna isplaćeno je mirovina i mirovinskih primanja u prvih pola godine, a lani je u istom polugodištu isplaćeno 20,9 milijardi kuna

Političkim zatvorenicima 2499 kuna mjesečno

Mirovine po posebnim propisima u lipnju 2020.:
Službene osobe u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa, 7956 prima po 4489 kuna
policijski službenici, ovlaštene službene osobe pravosuđa i službene osobe s posebnim dužnostima u sigurnosno obavještajnom sustavu, njih 8891 po 4394 kuna
radnici na poslovima razminiranja, 612 ih prima po 4280 kuna
korisnici prema Zakonu o vatrogastvu, 148 prima po 5141 kunu
djelatne vojne osobe, njih 15.865 po 3992 kune
pripadnici Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945., 2977 prima po 2569 kuna
bivši politički zatvorenici, 2499 ih prima po 4052 kune
hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, 70.838 prima po 6037 kune
mirovine priznate po općim propisima i određene prema ZOHBDR, njih 48.790 po 2880 kuna
pripadnici bivše JNA, njih 4642 po 3349 kune
sudionici Narodnooslobodilačkog rata – NOR, njih 7356 po 2987 kuna
saborski zastupnici, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor, njih 687 prima 10.300 kuna
članovi Izvršnog vijeća Sabora, Saveznog izvršnog vijeća i javni službenici, 79 po 3495 kuna
redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – HAZU, njih 132 po 9283 kuna
radnici u Istarskim ugljenokopima “Tupljak”, 247 po 4038 kuna
radnici profesionalno izloženi azbestu, 859 po 3266 kuna
pripadnici Hrvatskog vijeća obrane, 6762 po 3399 kuna

image
Niksa Stipanicev/Cropix
item - id = 1119782
related id = 0 -> 1131144
related id = 1 -> 1130925
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. listopad 2021 00:14