StoryEditor
HrvatskasigurnosnI SCENARIJ u slučaju NASILNOG SPRJEČAVANJA prosvjeda brodograditelja

Policijski udar na škverane zapalio bi cijelu Hrvatsku

Piše PSD.
28. rujna 2010. - 22:35

Za vrijeme prošlotjednoga mirnog prosvjednog marša splitskim ulicama, više od tri tisuće radnika škvera pokazalo je i pravu radničku disciplinu i sindikalnu organiziranost. U brizi za budućnost svojih radnih mjesta škverani su pokazali i brigu za svoj grad. Veliki prosvjedni skup prošao je bez ijednog incidenta.

Da se Vlada boji škverana, potvrđuje i to da, iako je prosvjed uredno prijavljen, policija nije intervenirala kada se kolona radnika razvukla gradskim prometnicama, koje su bile blokirane. U svim ranijim slučajevima policija je sprječavala blokade prometnih cesta diljem Hrvatske.

Prosvjed brodograditelja, nema sumnje, prvenstveno je političko pitanje. Prema nekim izvorima, policija je napravila sigurnosni scenarij za slučaj nekontrolirane situacije, no primjena policijske prisile prema škveranima, smatraju politički i sigurnosni analitičari, bila bi politička smrt aktualne Vlade. Politički analitičar Davor Gjenero kaže kako bi represivno djelovanje policije prema brodograditeljima moglo zapaliti bunt u cijeloj Hrvatskoj.

- Hrvatska je zemlja emotivnih građana i zemlja vrlo visokog stupnja nezadovoljstva. Svaki napad na škverane građani bi shvatili kao napad na sebe, a što bi gotovo sigurno izazvalo iracionalni bunt u cijeloj državi.

No, 99 posto sam uvjeren da do takvog scenarija neće doći jer Vlada vodi računa o političkom opstanku i cijelu je priču oko privatizacije rastegnula kako bi kupila vrijeme. Jedini slučaj djelovanja respresivnog aparata u brodogradilištu dogodio se 1980. godine, kada je vojska napala radnike brodogradilišta u Gdanjsku.

Taj je događaj, svi znamo, promijenio povijest - kaže analitičar Gjenero. Stručnjak za sigurnosna pitanja i umirovljeni general HV-a Mate Laušić kaže kako policijske službe rade procjene i analize prosvjednih skupova. - Ozbiljne službe rade sigurnosne procjene prosvjeda koji su značajni s aspekta brojnosti i lokacije održavanja.

Analize uključuju i organizaciju prosvjeda, procjene osoba koje su organizatori te procjenu njihova autoriteta kako bi se znalo mogu li prosvjed držati pod kontrolom. Ulazak među prosvjednike s interventnom jedinicom u sto posto slučajeva završava s upotrebom sredstava prisile. Takav scenarij u ovome bi slučaju imao vrlo negativne efekte za Vladu i cijeli politički vrh.

Stoga ne vjerujem u takvu mogućnost - smatra Laušić. Šime Lučin, bivši ministar unutrašnjih poslova od 2000. do 2003. godine, kaže kako policija mora osigurati javni red i mir, ali i poduzeti sve da do kontakta s prosvjednicima ne dođe.

- Naravno da je ponekad teško kontrolirati tijek prosvjeda, ali ako se procijeni da je neki prosvjed visoko rizičan, onda ga se jednostavno zabrani. Bez obzira na golemo nezadovoljstvo među građanima, ne vjerujem da bi moglo doći do kontakta između škverana i policije, jer su svi svjesni kakve bi štetne posljedice takav događaj mogao imati za naše društvo. Krajem devedesetih bili su veliki radnički prosvjedi, ali nije došlo do sukoba - kaže nekad prvi čovjek MUP-a.

Piše denis krnić

Morić: Na provjeri i organizatori

Policija u svojim procjenama, među ostalim, provjerava tko je organizator prosvjeda te ima li iskustva u tome. Ako su prosvjednici dobronamjerni u ostvarenju svog cilja, onda nema bojazni od incidenta, kaže Joško Morić, bivši pomoćnik ministra unutarnjih poslova i stručnjak za javnu sigurnost.

Izdvojeno

05. kolovoz 2020 10:13