StoryEditor
HrvatskaSVEOBUHVATNO ISTRAŽIVANJE

Pola branitelja s fronte pati od PTSP-a

Piše PSD.
5. prosinca 2014. - 21:19
Hrvatska braniteljska populacija nije nedostupna i zatvorena, usmjerena samo na sebe. Iako se osjećaju odgovornima za uključivanje u aktivnosti vezane uz promicanje vrijednosti Domovinskog rata, većinom su motivirani za stjecanje novih znanja i prosocijalnih aktivnosti, željom da unutarnje zajedništvo, povezanost i požrtvovnost usmjere na društveno korisne aktivnosti, kao što je to bilo prilikom pomoći poplavama pogođenom stanovništvu u Slavoniji.

Međutim, branitelji su znatno manje zadovoljni životom u Hrvatskoj od opće populacije: prema Pilarovu barometru, na skali od 0 do 10 hrvatski građani životno zadovoljstvo ocjenjuju sa 6,02, dok je kod branitelja taj prosjek oko 4. Nisko zadovoljstvo građana radom Vlade i ekonomskom situacijom u braniteljske je populacije još niže: Vlada je ocijenjena ispod 1, a ekonomska situacija oko 1. Branitelji su najviše zadovoljni odnosima s bližnjima i – prirodnim okolišem.

Padaju predrasude


To su samo neki od rezultata prvoga provedenog znanstvenog istraživanja braniteljske populacije u Hrvatskoj, koje je od proljeća 2013. do jeseni 2014. godine proveo i koordinirao Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi u suradnji s Hrvatskim studijima, Institutom “Ivo Pilar” i Udrugom specijalne policije, a uz potporu Ministarstva branitelja.

U provedbu projekta uključilo se više od 30 braniteljskih udruga, a u istraživanju je sudjelovalo 500 branitelja iz Zagreba, Bjelovara, Varaždina, Splita, Gospića, Zadra, Vinkovaca i Karlovca. Istraživale su se tri kategorije: percepcija branitelja o preferiranim aktivnostima unutar udruga, socijalne kognicije u branitelja (način na koji misle o sebi i drugima iz okoline) te kohezija i grupni procesi u braniteljskoj populaciji. Uz voditeljicu projekta psihologinju Sandru Šućurović, 35 stručnih suradnika i studenata sudjelovalo je u organizaciji i provedbi istraživanja.

Rezultati su predstavljeni jučer na simpoziju u Zagrebu.

– Ovo je prva znanstvena studija ovog opsega na braniteljskoj populaciji i njezinom provedbom slamaju se predrasude prema toj populaciji. Dosad su se uglavnom istraživale teme poput PTSP-a, ali ne i doprinos branitelja društvu. Ražalostilo me je nemamo nikakvih studija ni većih istraživanja o braniteljima, pa smo kao referentni okvir morali uzimati američka istraživanja – kaže Šućurović.

Rezultati su pokazali da je 44 posto branitelja u vrijeme testiranja imalo izražene simptome PTSP-a, često ponavljajuća, uznemirujuća sjećanja, misli ili slike ratnog iskustva te imaju fiziološke reakcije na ta sjećanja, osjećaju se udaljeno ili otuđeno, imaju teškoće sa spavanjem ili koncentracijom. Oko 60 posto ih je bilo umjereno ili teško izloženo borbama, odnosno više od šest mjeseci izloženo neprijateljskoj vatri.

– Branitelji s izraženim simptomima PTSP-a imaju teškoće s prepoznavanjem emocija kod sebe i drugih ljudi i slabije reguliraju vlastite emocije. Budući da ponovno i učestalo proživljavaju stresne situacije s ratišta, takva emocionalna iskustva koja se ne mogu kontrolirati mogu imati za posljedicu veći broj incidenata i pokušaja suicida – upozorava Šućurović.

Pasivna pozicija


Nezadovoljstvo vladanjem i upravljanjem državom razumljivo je jer oni osjećaju da su dali veliku osobnu žrtvu za stvaranje hrvatske države, pa očekuju i veći angažman vlasti.

– Međutim, stanje u kojemu se Hrvatska trenutačno nalazi, učestale korupcijske afere, troma administracija i slično, u braniteljske populacije uzrokuju ljutnju, ogorčenost i nezadovoljstvo – upozorava Šućurović. Koheziju i zajedništvo koje branitelji međusobno pokazuju, žele prenijeti i na nove, društveno korisne aktivnosti.
– Branitelji su u jednom trenutku bili spremni dati svoje živote za Hrvatsku, a onda su stavljeni u pasivnu poziciju. Društvo je izgubilo potencijal koji je moglo imati, umjesto da je prepoznalo kvalitete te populacije i usmjerilo ih u pravom smjeru – kaže Sandra Šućurović.

MARIJANA CVRTILA

Želimo pomagati i u miru

Branitelji se, pokazuje istraživanje, žele više uključiti u društvene aktivnosti vezano uz promociju Domovinskog rata, digitalizaciju ratne građe, educiranje djece, mladih i svih zainteresiranih o istini i činjenicama Domovinskog rata te o svojim poginulim suborcima. Također, jedan od prijedloga bio je da se više uključe u aktivnosti poput pomoći u domovima za stare ili domovima za djecu.


Skidanje stigme

– I nama je vodilja u istraživanju bila skinuti stigmu s braniteljske populacije da su beskorisni, “niškoristi”, i pokazati da dijele sudbinu svih građana. Žalosno je što resorno Ministarstvo branitelja 18 godina nije provelo jedno takvo istraživanje. Oni čak nemaju ni konkretan broj osoba koje su počinile suicid – kaže Ilija Vučemilović, dopredsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih brigada.



Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. siječanj 2022 15:04