Država se ponovno zadužuje kod građana. I opet su u pitanju trezorski zapisi. Popularne "trezorce" građani mogu upisati od danas, 19. veljače. U ožujku vjerojatno slijede i "narodne" obveznice.
Isplati li se ulagati u vrijednosne papire, pitali smo Željka Garaču, umirovljenog profesora Ekonomskog fakulteta u Splitu.
– Što se tiče ovih vrsti vrijednosnih papira, postoje tehničke razlike između trezorskih zapisa i obveznica. Dakle, i u jednom i u drugom slučaju država se zadužuje posuđujući novac od građana, samo što je razlika u ročnosti. Trezorski zapisi se izdaju do godine dana, a obveznice i preko godinu. Druga razlika je u načinu uplate, odnosno isplate prinosa. Kod trezorskih zapisa se uplaćuje manji iznos od vrijednosti koja će protekom roka biti isplaćena, a kod obveznica se isplaćuje kamata koja je ugovorena. Osim toga, kod trezorskih zapisa država obično tim novcem zatvara neke svoje kratkoročne obveze, a kod obveznica se radi o dospijeću dugovanja u dužem vremenskom razdoblju – kaže prof. dr. Željko Garača, i svima koji imalo sumnjaju u ovakav oblik ulaganja, jasno poručuje: "O sigurnosti trezorskih zapisa i obveznica ne treba brinuti. Rizik kod kupovine ovih vrijednosnih papira je minimalan, a on se odnosi samo na inflaciju koja obezvrjeđuje novac, no i u tom slučaju je bolje da ste gotovinu pretvorili u trezorske zapise ili obveznice, nego je držali sa strane, kod kuće ili na bankama".
Nikad bolja situacija
Garača tvrdi da Hrvatska nikad nije bila u povoljnijoj situaciji što se tiče zaduživanja na ovakav način. Veli da je i ranije ovakav način ulaganja bio siguran i povoljan, a da je danas situacija po tom pitanju još bolja.
– Radi se o tome da prelaskom na euro više ne brinemo o tečaju, kao i to da više nismo obvezni držati određene svote novca u međunarodnoj pričuvi HNB-a i tako žrtvovati kunu – ističe Garača, koji nam objašnjava zašto je svaki put interes građana, kad su u pitanju vrijednosni papiri koje izdaje država, u pravilu puno veći od službenih procjena Ministarstva financija.
– Poanta je u tome da građani imaju puno više novca na raspolaganju nego što državi treba. Osim toga, u početku se nije znalo kako će građani reagirati na izdavanje obveznica i "trezoraca", pa se krenulo oprezno. Zapravo, veliki je propust države što se i ranije nije išlo s ponudom trezorskih zapisa i obveznica jer je vrijeme pokazalo da postoji ozbiljan interes građana za takvu vrstu ulaganja. Činjenica da se u tom smislu Ministarstvo financija sada angažiralo, govori o tome da su građani prepoznali ovakvo ulaganje kao sigurno i isplativo jer i oni i država od njega imaju koristi – naglašava Garača.
Ima li onda u ovoj poslovnoj priči gubitnika?
– To su banke, jer su prinosi koje država nudi veći nego kamate na štednju, pa će jedan dio građana povući svoje uloge. S druge strane, i kamate na štednju na bankama su narasle u posljednje vrijeme, pa razlika i nije više baš toliko velika. Dosadašnje je iskustvo pokazalo da se ulaganjem u vrijednosne papire u aranžmanu države može dobro zaraditi, pa će se praksa izdavanja "trezoraca" i obveznica nastaviti, dapače, intenzivirat će se, jer je, ako je u početku i postojala neka sumnja, sada jasno da je interes za ovom vrstom ulaganja sve veći – kaže naš sugovornik.
Ima li izdavanje trezorskih zapisa i obveznica, ikakve veze s izborima? Reklamiraju li se vladajući u superizbornoj godini?
– Ovo nema nikakve veze s izborima. Državi su dospjele neke obveze na naplatu i ona će ih na ovaj način povoljnije zatvoriti nego da se zadužuje na druge načine. Ipak, sama činjenica da će od izdavanja trezorskih zapisa i obveznica građani imati koristi, ide u korist Vladi – veli Garača.
Novost je da će ovoga puta, osim u Fini, građani moći upisivati trezorske zapise posredstvom digitalne platforme e-Riznica. Omogućeno je i ulaganje u "trezorce" ročnosti od devedeset i jednog dana. Država planira prikupiti 250 milijuna eura, uz ciljani nominalni iznos od 300 milijuna eura, priopćili su iz Vlade.
Minimalni iznos upisa po ulagatelju iznosi 1000 eura, godišnji prinos za "trezorce" ročnosti od tri mjeseca iznosi 3,75 posto, a onih od godinu dana 3,65 posto, izvijestio je ministar financija Marko Primorac.
Građani će po dospijeću dobiti tisuću eura za jedan zapis, što znači da će na jednom trezorskom zapisu ročnosti tri mjeseca moći zaraditi 9,26 eura, a na onom kojem je dospijeće za godinu dana 35,12 eura.
Sredstva prikupljena izdanjima bit će iskorištena za refinanciranje postojećih dugova, a dijelom i za pokrivanje proračunskog manjka u ovoj godini.
Rok upisa trezorskih zapisa u prvom krugu je 26. veljače do 11 sati, dok će idućeg dana od 9 do 11 sati "trezorce" u drugom krugu moći upisati i institucionalni ulagači.
‘Trezorce‘ upisuju i stranci
Datum dospijeća za tromjesečni "trezorac" je 30. svibnja ove godine, a za onaj od ročnosti 364 dana 27. veljače 2025. godine.
Upisi se mogu obavljati ne samo u Fini i putem platforme, već i u bankama, pošti, te putem internet bankarstva.
Na upis u prvom krugu pravo imaju isključivo fizičke osobe, punoljetni hrvatski državljani u Hrvatskoj i izvan nje, te strani državljani, rezidenti u Hrvatskoj.
Za fizički upis u Fini građani sa sobom moraju ponijeti važeću osobnu iskaznicu ili putovnicu, a jedan od podataka koji moraju imati "pri ruci" je i onaj o broju računa u poslovnoj banci.
Za upis putem interneta ključni su podaci OIB i IBAN.
Nakon što dobiju dokument s podacima, građani moraju izvršiti i uplatu, što mogu također učiniti u Fini, u poštanskim uredima te u bilo kojoj poslovnoj banci, kao i putem internet bankarstva.
Kada je riječ o gotovinskim uplatama u Fini, za uplate do deset tisuća eura ne plaća se naknada za platni promet, dok se za uplate iznad tog iznosa plaća jedinstvena naknada od 12,61 euro, neovisno o iznosu uplate, izvijestili su iz Ministarstva financija.