StoryEditor

Pobuna poljoprivrednika: ‘Hrvatske šume uništavaju stočarstvo, čak su i travu proglasili - šumom! Stvari su izmaknule kontroli, spremni smo i na tužbu‘

22. veljače 2021. - 07:52
Ivan Tešija, šef udruge Hrvatski krški pašnjaciVojko Bašić/Cropix

Kako je moguće da se u državi, čiji je teritorij sve manje obrađen, a sve više zarastao u korov i šiblje, stočari žale na manjak površina na kojima bi napasali svoje blago?!

Problem je, prema njihovom pričanju, postao najizraženiji na krškim područjima, od Velebita pa južnije, a za sve krive politiku koju provode Hrvatske šume. Slučaj Ivice Đike iz Kotlenica kod Dugopolja, a o kojemu smo u više navrata pisali jer se na udaru birokracije našao zato što je svojim rukama očistio šikaru i probio put, zapravo napravio posao za državu, samo je jedan u nizu. Ili onaj Ivana Kalopera iz Vojnića kod Trilja, u kojemu je između njega i Šumarije zbog električnog pastira, a u biti spora oko zemlje za ispašu, morala nedavno uredovati policija.

- Zbog loše razvojne strategije sela su nam opustjela, a pašnjaci zarasli – ne libi se reći i prozvati Ivan Tešija, stočar i vlasnik OPG-a u kaštelanskom zaleđu, koji je stao na čelo udruge Hrvatski krški pašnjaci.

- Poljoprivrednici su koletaralne žrtve, jednostavno su iskorišteni. Na temelju prijavljenih površina i broja grla, Hrvatska je povukla sredstva od Europske unije i Komisije, da bi sada te površine brisala iz Arkoda i kažnjavala poljoprivrednike. Mi smo 2015. godine pozvani od Ministarstva i Agencije za plaćanja u poljoprivredi da upišemo površine koje koristimo u Arkod sustav. Agencija nam je trebala biti posrednik, a Hrvatske šume te s kojima bismo potpisali ugovore. Rok je bio kraj te iste 2015. godine, ali do dana današnjeg to se nije dogodilo. Dogodilo se zapravo suprotno, i nas i našu stoku se tjera sa zemlje – pojašnjava Tešija i navodi čitav niz nelogičnosti koje se događaju, a ne idu mu u glavu jer stočarstvo kao jedna od rijetkih gospodarskih grana doživljava bum posljednjih godina u našim krškim područjima. To potvrđuju i podaci o broju grla unatrag svega tri godine, što smo ih nedavno objavili.

image
Ivan Tešija: Zbog loše razvojne strategije sela su nam opustjela, a pašnjaci zarasli
Vojko Bašić/Cropix

Jedna od njih je neusklađenost Zakona o poljoprivrednom zemljištu s pravilnicima koje su donosili resorno Ministarstvo i Hrvatske šume. Iako po pravnoj snazi niži akti, oni su derogirali zakon.

- Po pravilniku o uređenju šuma nisko raslinje, garig, makija, šikara se ne može dati u zakup i brani se ispaša. Po definiciji Hrvatskih šuma čak i trava u vegetaciji je početni degradacijski oblik šume !? S druge strane, Pravilnik o evidenciji poljoprivrednog zemljišta kaže da su nisko raslinje, garig, makija, šibljak nepoljoprivredno zemljište, dok po Zakonu o poljoprivrednom zemljištu stoji da se neobraslo šumsko zemljište i zemljište obraslo početnim degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina (makija, garig, šikare, šibljaci i drugo), a pogodno je za poljoprivrednu proizvodnju, smatra poljoprivrednim zemljištem. Mi na to godinama ukazujemo, ali nas ne žele poslušati – veli Tešija.

Stvari su se izmakle kontroli od kada su Hrvatske šume, kako se same hvale, počele uvoditi red, ali pogotovo saditi alepski bor na površinama koje su desetljećima stočari koristili za ispašu. Dovelo je to i do nekih tragikomičnih situacija poput one u Vrbniku kod Knina, gdje su Ivanki Grekši na put što vodi od njezinih staja prema ogradama posađeni upravo borovi. I ne samo to, već je na jedno stablo zakačeno upozorenje Hrvatskih šuma o zabrani pašarenja. Valjda da bi bili uvjerljiviji, još su i upozorili da je krševita pustopoljina pod - videonadzorom!

- Na području Dalmacije nikada niti jedan metar kubični drveta nije upotrijebljen u drvnoj industriji, jer se niti ne može razviti šuma zbog plitkog tla. Alepski bor koji je zasađen zbog prevelike količine smole u sebi se ne upotrebljava u drvnoj industriji, nego je samo uzrok ljetnih požara. Jedino realno objašnjenje može biti da se želi povući novac iz EU-fondova po svaku cijenu i prodati priča o zaštiti bioraznolikosti krša – ogorčen je predstavnik stočara.

Neki od njegovih kolega za pomoć su se obraćali lokalnim vlastima u više općina i gradova. Došli su i do kninskog gradonačelnika Marka Jelića, pa je on cijelo pitanje potegnuo na višim instancijama.

- Kada je bio organiziran sastanak nas 40 nezavisnih gradonačelnika i načelnika s premijerom Plenkovićem, ja sam mu skrenuo pažnju na to da bi trebalo razmisliti o drukčijem pristupu u gospodarenju šumama dalmatinskog krša koje nisu eksploatacijskog tipa. To nisu šume koje su komercijalne. Držim da bi trebalo iznaći rješenje koje ne bi išlo isključivo na jednu ili drugu stranu. Sada imamo scenarij da Hrvatske šume zaštitnički onemogućuju ili teško omogućuju određene gospodarske aktivnosti. Naravno da nije u interesu izgubiti biološku raznolikost, no ako će stočari i drugi na održiv način, uz jasne procedure koristiti, onda ćemo imati i razvoj i zaštitu – reći će i Jelić.

Sve je stalo

- Znaju mi doći i žaliti se ne samo stočari, već i poduzetnici koji su zemljište uzimali u dugogodišnje koncesije od Hrvatskih šuma, zatim su strojevima mljeli krš i pretvarali ga u obradive površine. Baš malo prije vas bio mi je tu čovjek koji je na takav način posadio vinovu lozu, smokve i bademe. Radi se o izvrsnom modelu koji je njemu i drugima, budući da njihova zemljišta nisu vlasnički uređena, omogućio korištenje fondova EU-a. Sada mi kažu da je to stalo – ispričao nam je, a za problem poput onog u Vrbniku u susjednoj općini Biskupija, ponudio i moguće rješenje iz prakse:

- Ako postoje dokazi da je put ranije postojao i koristilo ga se, pa čak i kada nije bio ucrtan u katastru, postoji mogućnost da se on knjiži kao nerazvrstana cesta i time iz ingerencije Hrvatskih šuma prijeđe pod jedinicu lokalne samouprave. Naravno, potrebno je pokrenuti postupak, ucrtati ga geodetski, s tim da je jedini izuzetak vodno dobro, gdje takvo što zakonski nije moguće. To je upravo način da se zadovolje svi, i lokalni stanovnik i Hrvatske šume, jer njima ostaje nadležnost nad svime izvan gabarita puta.

Razumijevanja za zahtjeve stočara ima i dr. Marina Krvavica s Odjela za poljoprivredu krša Veleučilišta u Kninu.

- To zbog čega se se žale naše stočari, to je realno. Zašto Hrvatske šume ne daju u zakup, odnosno ne daju stočarima da napasaju svoju stoku, meni nije jasno. Vjerujem da nikome od struke nije jasno, jer ne vidim tu interes Šuma. Njihov interes trebao bi biti suprotan, isti kao hrvatskih stočara. Stočari ne bi trebali raditi štetu šumama, uništiti mladice i slično. Ta opasnost realno ne postoji, niti je se može realno argumentirati.

- Ne radi se čak o tome što je šuma, već koje područje HŠ koriste i da mogu reći to je šuma, a ovo nije, iako je to daleko od stvarnosti. Vjerojatno tu ima krutosti sa strane HŠ-a. Možda im je i država dala velike ovlasti. To je tema koju zajednički riješiti trebaju HŠ, stočari i predstavnici vlasti. Rješenje se mora naći, ali sa strane potonje dvoje nema interesa – upozorit će ova priznata stručnjakinja, koja je veliki doprinos dala u postupku zaštite izvornosti ličke i dalmatinske janjetine.

Tako rade drugi: ispašom protiv požara


Ne pomaknu li se ubrzo stvari nabolje, stočari su spremni pokrenuti i tužbu na Ustavnom sudu.

- Druge zemlje plaćaju ispašu svojim stočarima. Evo vam primjeri SAD-a i Australije ili, još bliže, Grčke, Cipra, Italije, Španjolske i Portugala. Oni pošumljavaju površine tradicionalnim biljkama poput hrasta medunca, a ne nikakvom crnogoricom. Blago boravi u istim tim šumama i ispašom sprječava nastajanje požara. Samo mi radimo drukčije i svako ljeto kada bukne vatra kukamo da nam je sve zaraslo – upozorit će naglas Ivan Tešija.

KAOS: niži akti iznad zakona


Zakon o poljoprivrednom zemljištu
Makija, garig, šikare, šibljaci i drugo su poljoprivredno zemljište

Pravilnik o uređenju šuma
Nisko raslinje, garig, makija, šikara su šuma i brani se ispaša

Pravilnik o evidenciji poljoprivrednog zemljišta
Nisko raslinje, garig, makija, šibljak su nepoljoprivredno zemljište

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. travanj 2021 18:34