Godišnji dodatak na mirovine za više od 1,2 milijuna umirovljenika u Hrvatskoj u ovoj će godini narasti s prošlogodišnjih šest na sedam eura po godini radnog staža, najavio je danas premijer Andrej Plenković u jednosatnom govoru o stanju nacije, odnosno predstavljajući Hrvatskom saboru godišnje izvješće o radu Vlade.
Riječ je o trajnom godišnjem dodatku, koji se kolokvijalno naziva 13. mirovinom, a prvi je put isplaćen u prosincu prošle godine za više od milijun i 228 tisuća umirovljenika. U prosjeku je taj godišnji dodatak iznosio 177 eura po umirovljeniku, za što je bilo izdvojeno 217 milijuna eura.
Nakon dogovora s koalicijskim partnerom HDZ-a, Hrvatskom strankom umirovljenika, i rebalansa proračuna odlučeno je da će se ove godine dodatak povećati za jedan euro po godini staža, što će značiti da će svaki umirovljenik dobiti u prosjeku 208 eura do kraja ove godine, za što će se izdvojiti 258 milijuna eura.
Na prošlom sastanku Nacionalnog vijeća za umirovljenike, Matica umirovljenika Hrvatske tražila je 10 eura po godini mirovinskog staža, dok je Sindikat umirovljenika Hrvatske zatražio 12 eura.
Prema najavi premijera, umirovljenici s 20 godina staža ove će godine dobiti 140 eura, oni s 30 godina staža 210 eura, a oni s 40 godina staža 280 eura.
Osim ove najave, premijer je rekao i da će se, prema prijedlogu ministra demografije Ivana Šipića iz Domovinskog pokreta, iduće godine podići i jednokratna potpora za novorođenče sa 618 na 800 eura, te da će u zadnjoj godini mandata ta naknada iznositi 1000 eura. Iz te stranke kažu da je riječ o rezultatu višemjesečnih razgovora između DP-a i HDZ-a.
Najavljeno je i da će napokon 26. listopada krenuti i prva faza izgradnje Nacionalne dječje bolnice u Blatu polaganjem kamena temeljca.
Ministarstvo zdravstva potpisalo je u listopadu prošle godine Ugovor za projektiranje i izgradnju Nacionalne dječje bolnice - Faza 1 s odabranom zajednicom ponuditelja u kojoj je Kamgrad, ukupne vrijednosti 237,5 milijuna eura s PDV-om, osiguranih iz državnog proračuna i uz sufinanciranje Europske unije.
Faza 1 obuhvaća rekonstrukciju postojećeg tehničkog bloka, izgradnju nove zgrade ukupne površine 53.040 četvornih metara, u kojoj će se objediniti djelatnosti opće pedijatrije, dječje kirurgije i dječje onkologije Klinike za dječje bolesti Zagreb, izradu glavnog i izvedbenog projekta te ishođenje izmjena građevinske dozvole. Izvođenje i dovršetak radova predviđaju se do kraja 2029.
Plenković je još naveo da Vlada za 2026. projicira da će se inflacija kretati na razini od 4,5 posto, što je nešto manje nego u rujnu, kad je na međugodišnjoj razini iznosila 4,7 posto, a cijene energije bile su 20 posto više.
“U proteklim godinama gotovo sve zemlje EU-a, pa i Hrvatska, suočavaju se s inflatornim pritiscima u energiji, hrani i uslugama. Rat na Bliskom istoku pojačao je inflatorne pritiske, osobito kroz cijene energije. U rujnu je inflacija iznosila 4,7 posto u odnosu na rujan 2025., a cijene energije bile su 20 posto više nego lani. Za ovu godinu projiciramo inflaciju na razini od oko 4,5 posto”, rekao je Plenković.
Na temelju Vladinih projekcija, premijer očekuje da će gospodarski rast u 2026. godini iznositi 2,3 posto, čime će hrvatski BDP prvi put premašiti 100 milijardi eura i nominalno biti više nego dvostruko veći u odnosu na prije deset godina, kada je iznosio 47 milijardi eura.
Dodao je da je Hrvatska, prema procjenama Europske komisije, u razdoblju od 2025. do 2027. među četiri najbrže rastuća gospodarstva EU-a. Istaknuo je i danas objavljene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), prema kojima će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini rasti dvostruko višom stopom (2,2 posto) u odnosu na europodručje (1,1 posto), dok prognoze MMF-a za 2027. godine govore da će uz rast od 2,3 posto Hrvatska biti peta zemlja po rastu u eurozoni.
“Naša je zadaća taj rast pretvarati u veće plaće, bolje javne usluge i kvalitetan život građana u svim krajevima Hrvatske”, kazao je predsjednik Vlade.
U posljednjih pet godina, naveo je, smanjen je omjer javnoga duga i BDP-a za gotovo 30 postotnih bodove, te bi do kraja godine javni dug trebao iznositi oko 55,5 posto BDP-a, ispod maastriške granice od 60 posto.
Podsjetio je i na to da je prošlog tjedna agencija Moody‘s, kao i prije Fitch i Standard & Poor‘s, potvrdila kreditni rejting Hrvatske na investicijskoj razini sa stabilnim izgledima.
“U sedam godina napredovali smo za čak šest stupnjeva iz neinvesticijske kategorije do razine A. Zahvaljujući kreditnom rejtingu i članstvu u europodručju, Hrvatska se zadužuje povoljnije od Poljske, Češke, Mađarske, Rumunjske i Bugarske”, rekao je.
Na temelju tri izdanja državnih obveznica te 20 serija trezorskih zapisa, kroz koje su građani dosad upisali više od 11 milijardi eura, istaknuo je, građanima je isplaćeno 320 milijuna eura kamata, a ne bankama.
Govoreći o XI. Paketu mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, teškom oko 260 milijuna eura, premijer Plenković je naglasio da je ukupna vrijednost dosadašnjih paketa dosegnula 9,3 milijarde eura.
Cijene hrane stabilizirane i zbog Vladinih mjera
Stabilizaciju cijena hrane zabilježenu posljednjih mjeseci Plenković je objasnio i ograničenjem cijena stotinu proizvoda i sidrenjem cijena za 9000 proizvoda, kao i najavom poreza na prekomjernu profitnu maržu. Radi veće transparentnosti cijena, najavio je, proširit će se isticanje sidrenih cijena na proizvode i usluge, čija je primjena odgođena do 17. studenoga.
Također je najavio da će do kraja mandata biti premašen cilj prosječne neto plaće od 1600 eura, te je podsjetio na to da su od 2016. potrošačke cijene porasle oko 40 posto, dok su plaće i mirovine rasle više od 100 posto.
Istaknuo je da će osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama do kraja ove godine biti oko 53 posto viša nego 2016, te da su plaće u državnoj i javnoj službi, zahvaljujući tome i reformi koeficijenata, udvostručene.
“Uvažavamo očekivanja zaposlenih i želimo nastaviti poboljšavati njihov materijalni položaj. Daljna povećanja morat će biti postupnija, u skladu s proračunskim mogućnostima”, naznačio je predsjednik Vlade.
Iznio je i niz podataka o nezaposlenosti, odnosno zaposlenosti, među ostalim i da na jednu registriranu nezaposlenu osobu dolazi više od 28 osoba koje rade. Dodao je i da u Hrvatskoj radi oko 140 tisuća stranih radnika, te da se, nakon izmjena zakona o strancima, izdaje 30 posto manje dozvola za njihovo novo zapošljavanje, a poslodavci više zapošljavaju domaće radnike.
“Sljedeći korak mora biti rast produktivnosti i kvalitete radnih mjesta. Želimo da hrvatsko gospodarstvo više proizvodi, uspješnije izvozi i bolje plaća rad”, kazao je, dodavši da dosadašnja porezna rasterećenja građana i gospodarstva ukupno iznose 2,8 milijardi eura.
Također je naveo da se priprema primjena umjetne inteligencije u državnoj upravi radi učinkovitijeg rada i kvalitetnih usluga građanima i poduzetnicima te Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije do 2032.
Snažnom rastu gospodarstva, ocijenio je, pridonijelo je i više od 57 milijardi eura stranih ulaganja, od čega je trećina realizirana u posljednjih pet godina. Pritom su ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj utrostručena na više od milijardu godišnje u odnosu na 2016. godinu. Hrvatski robni izvoz, dodao je, od 2016. do 2025. porastao je za gotovo 105 posto i dosegnuo 25 milijardi eura.
Naglasio je i da se broj obrta od 2016. godine gotovo udvostručio, sa 75 tisuća na 145 tisuća, te da u njima radi 230 tisuća ljudi.
“U dijalogu s obrtnicima donijeli smo novi Zakon o obrtu, kojim moderniziramo obrtnički sustav i dodatno potičemo razvoj obrtništva. Ne, mi nismo grobari hrvatskoga obrtništva, kao što je napisao jedan simpatični komentator, dapače”, osvrnuo se premijer na kritike.
Kralježnica gospodarstva su obrtnici i poduzetnici, istaknuo je, dodavši da Nacionalni plan razvoja industrije do 2034. godine, vrijedan 2,9 milijardi eura, postavlja tri jasna cilja: moderniziranu i digitaliziranu industriju, čistu i energetski učinkovitu, otpornu i inovacijama vođenu industriju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....