StoryEditor
HrvatskaOmča dugova

Pitali smo za vas najveće banke u Hrvatskoj jesu li spremne na moratorije i otpise potraživanja građanima. Što ako netko ne može vraćati kredit?

30. siječnja 2021. - 08:56

S obzirom na usporavanje ili čak zaustavljanje gospodarskih aktivnosti zbog pandemije, mnogi su građani, s ionako za život nedovoljnim primanjima, doživjeli dodatno smanjenje kućnih budžeta.

Nedavno objavljeni podatak Financijske agencije (Fina) pokazuje kako je na kraju 2020. godine dug potrošača iznosio 17 milijardi kuna (glavnica), što je za 0,1 milijardu kuna (0,8%) više u odnosu na prosinac 2019., a 0,4 milijarde (2,4%) više u odnosu na ožujak 2020. godine. Najveći dio duga, u iznosu od 5,2 milijarde kuna (bez kamata), odnosio se na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, a prema svim financijskim institucijama, dug je iznosio 5,9 milijardi kuna.

Pitali smo najveće hrvatske banke koliko u ukupnim kreditima građana imaju problematičnih kredita i je li u 2020. njihov broj porastao. Zanimalo nas je i kako najčešće rješavaju problem naplate tih kredita, koliko su loših kredita otpisali u 2020. godini i koliko su ih prodali agencijama za naplatu potraživanja.

Očekivano, u većem dijelu banaka nismo dobili konkretne, brojkama potkrijepljene, odgovore. Zajednički nazivnik mogao bi se svesti na to da banke prije tih krajnjih opcija čine sve da s klijentom dogovore najbolje mogućnosti kako da se rasterete obje strane.

- U slučaju kada klijenti imaju financijske poteškoće, cilj banaka je potaknuti novi početak i osigurati im uvjete za izlazak iz prezaduženosti te nastoje pronaći rješenje restrukturiranjem kreditnih obveza i ostalim instrumentima olakšanja otplate preuzetih obveza, kako bi iznos mjesečnih rata bio u skladu s primanjima klijenta – kazali su nam u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB), naglašavajući da je važno pravovremeno komunicirati sa svojom bankom te da je kroz razgovor moguće pronaći individualno rješenje.

U HUB-u ističu kako je otpis potraživanja krajnja mjera koja se koristi u slučajevima kada je utvrđena konačna nemogućnost naplate potraživanja.

- Navedenu mjeru je nužno provoditi po jasno određenim kriterijima jer kada bi banke građanima i poduzetnicima otpisivale djelomično ili u potpunosti obveze bez jasno definiranih kriterija, stvorio bi se poticaj za neplaćanje. Na taj način bi se ugrozila financijska disciplina i štednja klijenata, a poticaj kreditora za odobravanje novih kredita bi posljedično nestao – navode u odgovoru na upit o mogućnostima otpisa loših kredita.

image
Davor Pongračić/Cropix

Također u HUB-u naglašavaju kako najveći broj građana svoje obaveze redovito i uredno izvršava što je neophodno za financijsku disciplinu društva te je takvo ponašanje važno stimulirati u cilju održavanja progresivnog društva.

Bankarskim riječnikom ovi nenaplativi krediti nazivaju se neprihodonosnima ili NPL kreditima (Non Performing Loans). Prema podacima iz HNB-ove publikacije "Financijska stabilnost", kvaliteta kreditnog portfelja u trenutku izbijanja krize bilježila je trend poboljšanja, a udio neprihodonosnih kredita u ukupnim kreditima bio je na relativno niskoj razini (5,4% na kraju ožujka 2020.).

U razdoblju od 2011. do kraja ožujka 2020. banke u Hrvatskoj prodale su oko 35 mlrd. kuna neprihodonosnih kredita i značajno su smanjile njihov udio u kreditnom portfelju, ali i rasteretile svoje poslovanje budući da administriranje NPL portfelja zahtijeva posebna znanja i resurse.

Pritom je oko 16 mlrd. kuna prodano financijskim institucijama, 13 mlrd. kuna profesionalnim NPL investitorima koji posluju u Hrvatskoj, a oko 6 mlrd. kuna osobama (fizičkim ili pravnim) kojima primarno poslovanje nije otkup potraživanja (npr. odvjetnički uredi, poduzeća iz realnog sektora, fizičke osobe).

Što se otpisa tiče, u HUB-u kažu kako banke nisu imale mogućnost otpisivati efikasno dugove s obzirom na to da prijašnji zakonodavni okvir nije omogućavao takvo ponašanje. Kako navode, prije procesa otpisa duga banke su imale dužnost poduzeti sve dostupne pravne radnje za osiguranje naplate duga, odnosno aktivirati instrumente za naplatu potraživanja, kako bi se otpis potraživanja mogao tretirati kao porezno priznati rashod u slučaju utvrđivanja konačne nemogućnosti naplate istoga. U protivnom, Porezna uprava je imala mogućnost banci naplatiti porez na dobit i dohodak za oprošteni dio potraživanja.

- Shodno tome, banke su već niz godina konstruktivno predlagale razna zakonska rješenja koja bi omogućila jednostavniji i efikasniji otpis potraživanja prema klijentima. HUB pozdravlja provedene izmjene Zakona o porezu na dobit s obzirom na to da bi takvo rješenje moglo omogućiti veću fleksibilnost dužnicima i bankama prilikom pronalaženja optimalnog rješenja - istaknuli su u HUB-u.

ADDIKO

- Kao i u svakoj krizi, tako i u ovoj, uzrokovanom COVID-19 pandemijom, nažalost dolazi do povećanja broja klijenata s financijskim poteškoćama te posljedično raste i udio djelomično naplativih ili nenaplativih plasmana.

Kako će kriza odmicati, očekujemo određeno pogoršanje u strukturi postojećeg kreditnog portfelja, no isto tako i oporavak s poboljšanjem makroekonomskih pokazatelja tijekom ove godine. Addiko banka kontinuirano prati situaciju na tržištu i ovisno o tome prilagođava uvjete sukladno strategiji banke o odgovornom kreditiranju (izbjegavanje prezaduženosti klijenata) – odgovorili su na upit u Addiko banci.

image

 
Paun Paunović/Cropix

Ističu kako individualno pristupaju svakom zahtjevu klijenta, bilo za ponovljenim moratorijem ili nekim drugim oblikom restrukturiranja. Također navode da imaju proaktivan pristup klijentima te nastoje u direktnoj komunikaciji na vrijeme detektirati eventualne nemogućnosti pokrivanja obveza i predlagati im individualna rješenja.

Što se tiče otpisa potraživanja, kažu da je to poslovna odluka banke koja se donosi temeljem sveobuhvatne analize situacije u kojoj se klijent nalazi i koristi se u slučajevima kada je utvrđena konačna nemogućnost naplate potraživanja.

Odluku o prodaji potraživanja Addiko banka donosi temeljem procjene situacije na tržištu koja je trenutno, s obzirom na korona-krizu, imala za posljedicu otežanu mogućnost naplate.

ERSTE

- Na kraju 2020. godine udio NPL plasmana iznosio je 6,7%, u odnosu na 7,1% godinu dana ranije. Na smanjenje ukupne razine NPL plasmana na godišnjoj razini prvenstveno su utjecala kretanja u prvom tromjesečju 2020. godine, kada je razina NPL-a dodatno bila smanjena, dok je u nastavku godine očekivano zabilježila blagi porast. Kod građana, udio NPL plasmana krajem 2020. godine iznosio je 7,7%, u odnosu na 7,0% krajem 2019. Imajući u vidu objektivnu gospodarsku situaciju, u idućem se razdoblju može očekivati nastavak blagog rasta NPL plasmana, ali je pritom važno naglasiti da to neće imati utjecaj na redovno poslovanje banke – odgovorili su nam u Erste banci na pitanje o zastupljenosti loših kredita.

Što se tiče otpisa, ističu da se u skladu s donedavno važećim pozitivnim propisima, otpis potraživanja mogao tretirati kao porezno priznati trošak samo u slučajevima kada je banka prethodno poduzela sve radnje u cilju naplate duga i utvrdila konačnu nemogućnost naplate, što je u značajnoj mjeri ovisilo o diskrecijskoj procjeni poreznog tijela, a time i u bitnome ograničavalo primjenu navedene opcije.

- U tom smislu, nova regulacija otpisa potraživanja, koja je na snazi od početka ove godine, omogućit će unutar zdravorazumskih okvira povećan doseg primjene mjere, i veću fleksibilnost dužnicima, ali i bankama, prilikom pronalaženja optimalnog rješenja u takvim situacijama, posebno kad je, uslijed različitih okolnosti, vrlo izvjesno da se naplata duga u cijelosti neće moći ispuniti. Shodno tome, može se očekivati u većoj mjeri korištenje opcije otpisa nenaplativih ili djelomično naplativih potraživanja, umjesto njihove prodaje – poručuju iz Erste banke.

Kažu i kako je od 2015. godine, Erste banka selektirani dio svojih problematičnih potraživanja (NPL) nudila na prodaju, u skladu s Odlukom o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija Hrvatske narodne banke, pri čemu su takva potraživanja na tržištu našla svoje kupce. Najveći volumen potraživanja prodan je tijekom 2015. i 2016. godine, a veći udio prema kriteriju volumena zauzimali su plasmani poduzećima.

OTP

- Obzirom na prirodu trenutne krize kao i njen utjecaj na cjelokupnu ekonomsku aktivnost, udio kredita s poteškoćama u naplati bilježi izvjestan porast, međutim isto nema utjecaja na poslovanje banke u niti jednom segmentu obzirom da najveći broj klijenata uredno izvršava svoje obveze – navode u OTP banci.

Nadalje ističu kako je najčešći i najpoželjniji način rješavanja naplate nenaplaćenih potraživanja dogovor s klijentom i zato banka uvijek poziva sve klijente ukoliko zbog promijenjenih životnih okolnosti mogu predvidjeti probleme u otplati svojih obveza da se na vrijeme jave banci i u zajedničkom dogovoru pronađu najpovoljnije rješenje za njih i banku.

-Banka nakon eskalacije COVID-19 pandemije nije poduzimala aktivnosti prodaje nenaplativih potraživanja, već ih pokušava riješiti u izravnom kontaktu s klijentom. Otpis nenaplativih potraživanja ne predstavlja uobičajeni kanal rješavanja dugovanja, već mu se pribjegava u situacijama koje nalaže zakonska regulativa ili nadležne pravosudne institucije, ali i u iznimnim slučajevima koje podrazumijevaju određene specifične okolnosti u kojima se klijent može naći – odgovorili su nam u OTP banci.

image
Željko Puhovski/Cropix

PBZ

- Godina je specifična zbog pandemije i potresa te podsjećamo da je u sklopu Covid mjera Banka omogućila ugovaranje odgode otplate kredita (za turistički sektor i usko povezane djelatnosti moratorij i do 12 mjeseci) te moratorije u sklopu mjera pomoći za klijente stradale u razornom potresu od 6 do 12 mjeseci. Pomno pratimo daljnji razvoj događanja, promjene u kreditnom portfelju i potrebe klijenata te ćemo sukladno tome adekvatno reagirati – ističu u Privrednoj banci Zagreb (PBZ). Dodaju kako se klijenti s mogućim budućim poteškoćama u otplati (zbog neredovitosti primanja i smanjenja istih) trebaju javiti u banku radi dogovora oko daljnjeg reguliranja svojih financijskih obveza.

Naglašavaju kako banka uvijek nastoji poteškoće u naplati riješiti s klijentom dogovorno uvažavajući mogućnosti klijenta.

- Naglašavamo da je kod poduzimanja mjera naplate, kako prije pokretanja postupka, tako i tijekom cijelog postupka, Banka otvorena za postizanje dogovora oko otplate duga – poručuju iz PBZ-a.

SBERBANK

- Unatoč otežanoj i pogoršanoj makroekonomskoj situaciji na tržištu pod utjecajem COVID-19 pandemije, Sberbank održava stabilnu stopu problematičnih kredita građana uz blagi porast, u skladu s tržištem – navode u Sberbanci dodajući kako pri naplati problematičnih kredita Banka uvijek u suradnji s klijentima/građanima pokušava iznaći zajedničko rješenje, kako bi se pomoglo klijentu kroz različite alate i mogućnosti, a vodeći se pritom i individualnom situacijom i mogućnostima klijenata.

Također kažu kako banka provodi otpise loših kredita sukladno svojim internim politikama, prethodno provedenim alatima naplate ili mjerama pomoći za klijente u financijskim poteškoćama.

Prodaja problematičnih plasmana se provodi tek kao zadnja solucija i to nakon što su iscrpljene prethodne mogućnosti međusobnog reguliranja postojećih obveza.

Potpuni otpis kredita u pravilu se provodi nakon što su iscrpljene sve mogućnosti naplate i ne postoji mogućnost dogovornog reguliranja otplate postojećih obveza s klijentima.

Dodatno, djelomični otpis moguć je i u sklopu dogovornog rješenja reguliranja postojećih obveza s klijentima, uvažavajući pri tome individualnu situaciju i mogućnosti klijenata, naveli su u odgovoru.

Procedura otpisa

Kakva je procedura za otpis kredita, koji uvjeti trebaju biti ispunjeni da bi banka otpisala kredit?

- Dosadašnja iskustva govore u prilog tome da se otvorenim pristupom i transparentnom obostranom komunikacijom s klijentima koji dođu u probleme s otplatom kredita, u najvećem broju slučajeva pronađe optimalno rješenje, kada god je to realno moguće, te je savjet klijentima da nikako ne čekaju gomilanje dospjelih obveza i dodatnih troškova, već se što prije jave svojim savjetnicima s ciljem iznalaženja takvog rješenja – odgovaraju u Erste banci.

- U situacijama kada je vrlo izgledno da se, uslijed različitih objektivnih okolnosti, naplata duga neće moći ispuniti u cijelosti, u pojedinim slučajevima može se primijeniti opcija otpisa. Međutim, važno je naglasiti da banka takvu opciju može primijeniti samo iznimno, primjenjujući individualni pristup i sagledavajući sve relevantne faktore i okolnosti koje utječu na mogućnost servisiranja obveza.

Primjerice, ako klijent kojem je uslijed elementarne nepogode ugrožena materijalna imovina i to značajno utječe na njegovu urednost plaćanja, banka neće nad takvim klijentom pokrenuti prisilne mjere naplate prije nego što sagleda opcije restrukturiranja duga, u kojem je moguća opcija i olakšanja otplate kroz „oprost“ dijela ili cijelog potraživanja – naveli su također u Erste banci.



Sindikalist Sever: Sve kreće od toga da prihodi ne pokrivaju rashode

Obitelji u Hrvatskoj su izrazito financijski ranjive, kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

- Kad pogledamo kolika je prosječna mirovina i kad vidimo da je medijalna plaća između 5.500 i 5700 kako koji mjesec, što znači da preko 700.000 ljudi ima plaću u neto iznosu ispod 5500 ili 5700 kuna, i kad vidimo da je prosječan prihod obitelji jedna i pol plaća, rijetko gdje dvije plaće, onda vidimo koliko su obitelji same po sebi ranjive. Njima redoviti prihodi ne pokrivaju redovite rashode – kazuje Sever.
Reći će i kako se kod izračuna potrošačkog potencijala kućanstava gleda kolika je prosječna mirovina ili plaća, a ne razmišlja se o tome koliko su te plaće i mirovine kratkoročno i dugoročno opterećene otplatama kredita ili ovrhama.

- Čudit ćemo se brojkama blokiranih i ovršenih, a to je nažalost odraz platežne moći hrvatskih građana koji bi valjda trebali živjeti uskraćeni za cijeli niz civilizacijskih tekovina jer nemaju dovoljno primanja. Ne možemo govoriti o građanima prvog i drugog reda a upravo nas se na to želi svesti - kaže Sever.

- Realna brojka ljudi u opasnosti od ovrha je znatno veća. Imam osjećaj da su vjerovnici malo zastali iz opreza, teško je vjerovati da bi netko od vjerovnika, pogotovo velikih sustava, banaka i telekoma, išao na opraštanje dugova - kaže Sever ističući kako će jedino povećanje plaća i mirovina, dovesti do financijske stabilnosti kućanstava.

Kad je riječ o ovrhama, kaže kako nije riječ o ovrhama na visoke iznose zbog poslovnih rizika, već o nemogućnosti povrata kredita i neplaćanja nekih računa.

- Svejedno što će netko izvući podatak da se veliki dio tih računa odnosi na obveze prema telekomunikacijskim tvrtkama, ali činjenica je kako u današnje vrijeme ne možemo razgovarati o tome je li prihvatljivo ima li netko mobitel ili internet doma. To bi trebalo biti moguće svima, ali bi ljudi trebali imati takva primanja da to mogu redovno platiti. Ne smije se dogoditi da se u 21. stoljeću propituje zašto netko ima dug za mobitel ili internet. Onda se naši čude da nam ljudi odlaze vani, em imaju nestalne poslove, em takva primanja – kaže Sever.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. lipanj 2021 17:33