StoryEditor
HrvatskaRECEPT ZA KORUPCIJU

Pfizer široke ruke: liječnicima na tajne račune svaki mjesec po 1200 dolara

Piše PSD.
9. kolovoza 2012. - 14:53

Pfizerov skandal u hrvatskoj javnosti je još u studenome 2004. godine prva otkrila novinarka Slobodne Dalmacije Nataša Škaričić, objavivši niz tekstova, potkrijepljenih dokumentacijom koja je izravno optuživala neke od vodećih hrvatskih liječnika za nelegalnu zaradu ostvarivanu upravo u suradnji s američkim farmaceutskim divom.

Istraga koju je Pfizer u to vrijeme provodio u hrvatskom predstavništvu tvrtke rezultirala je otkazom direktoru predstavništva Zdenku Bućanu, a premda je tadašnji ministar zdravstva Andrija Hebrang više puta ponovio da će sve ispitati zdravstvena inspekcija, te izrazio uvjerenje da bi se, zbog sumnje u teško kazneno djelo, oko slučaja trebala angažirati i policija, ništa se nije dogodilo.

Nakon osam godina afera je kulminirala u SAD-u, nakon čega je DORH od američkih vlasti zatražio da im pošalju potrebnu dokumentaciju. DORH je aferu Pfizer preuzeo i 2004., kako bi istražio jesu li sumnje protiv hrvatskih liječnika osnovane, no tišina u istrazi trajala je do sada, dok Amerikanci nisu podnijeli optužnicu.

Registracija medikamenata

Američka farmaceutska tvrtka Pfizer nagodila se, naime, s američkim vlastima i pristala platiti 60,2 milijuna dolara kazne i zbog podmićivanja hrvatskih liječnika i zdravstvenih institucija od 1997. do 2004. Istraga je utvrdila da su predstavnici Pfizera osam godina davali mito visokopozicioniranim liječnicima u tijelima za registraciju lijekova i u državnom Bioetičkom povjerenstvu koje je odlučivalo o kliničkim studijama za ispitivanje lijekova u nekoliko zemalja, među kojima je i Hrvatska.

Liječnici su se za bogate nagrade angažirali oko registracije pojedinih lijekova i njihova uvrštavanja na listu HZZO-a. Svaki mjesec na račune im je sjedalo po 1200 dolara, a nagrađivani su i skupim putovanjima po Africi i SAD-u. Osim u Hrvatskoj, tvrtka je posebnim bonusima podmićivala liječnike u Bugarskoj, Kazahstanu i Kini.

Imena hrvatskih liječnika navedenih u američkoj tužbi za sada nisu izišla u javnost, no dokumentirani izvještaji koje je “Slobodna” objavila prije osam godina sumnjičili su jednog od najpoznatijih i institucionalno najmoćnijih kliničkih farmakologa u državi, prof. dr. Igora Francetića, svojedobno i predsjednika Komisije za lijekove Ministarstva zdravstva, koji je gotovo osam godina primao novac iz luksemburške centrale tvrtke Pharmacia, koju je Pfizer kupio 2003., na neprijavljeni privatni račun u Austriji. Dr. Francetića je središtu tvrtke u Americi u svibnju 2004. prijavio jedan od Pfizerovih menadžera, a u prijavi se navodi kako je hrvatski farmakolog prekršio hrvatski Porezni zakon i Zakon o zdravstvenoj zaštiti, dok je po američkim zakonima prekršio takozvani “anti-kickback” zakon o korupciji.

Nezaštićeni pacijenti

S istim je sumnjama prijavljen i slučaj tadašnjeg šefa Dječje endokrinologije u KBC-u Zagreb prof. dr. Miroslava Dumića, koji je u jednakom vremenskom razdoblju primao mjesečni honorar u Austriji, koji je ovisio o količini propisanih recepata za genotropin (Pfizerov hormon rasta). Dumić je, prema prijavi, propisivao 50 posto od ukupnog prometa hormona rasta u Hrvatskoj, a dodatnih 10 do 15 posto recepata za hormon rasta izišlo je iz ordinacija njegovih suradnika.

Druga afera koja se otvorila tiče se kliničke studije o lasofoxifenu, Pfizerovu lijeku za osteoporozu, koji je u Hrvatsku uveo jedan od najutjecajnijih hrvatskih liječnika, prof. dr. Slobodan Vukičević, koji je s mjesta predsjednika Nacionalnog bioetičkog povjerenstva i mnogih drugih zdravstvenih tijela odlučivao o ulasku ogromnih kliničkih istraživanja za Pfizer u tri hrvatske bolnice. Pri tome su novčane transakcije išle preko Društva za okoštavanje tkiva, na čijem je čelu bio Vukičević.

Prijavljen je, pri tome, i prof. dr. Dalibor Krpan, tadašnji ravnatelj bolnice Sv. Duh, u kojoj je Vukičević radio, s obzirom da su pacijenti iz kliničkih istraživanja u bolnici, mimo propisa, pregledavani na uputnicu, preko HZZO-a. Novinarka Škaričić je, uz to, u studenome 2004. objavila i popis svih liječnika u državi koji obavljaju klinička istraživanja za Pfizer i Pharmaciju, ističući kako je u Hrvatskoj oko 200 liječnika uključeno u neko od istraživanja stranih farmaceuta, dok pacijente u toj situaciji nitko ne štiti.

DIVNA ZENIĆ

Nedostupni za komentar

Unatoč nastojanjima, ni jednog od navedena četiri liječnika jučer nismo uspjeli dobiti za komentar. Na mobitel dr. Dumića javila nam se ženska osoba objašnjavajući kako je na moru sljedeća dva dana i da ga ne možemo dobiti. I dr. Francetić je, kako nam je rečeno u KBC-u Zagreb, na godišnjem odmoru, a broj mobitela je promijenio. I za dr. Vukičevića nam je rečeno da je na godišnjem odmoru, a ni dr. Krpana, unatoč brojnim pozivima, nismo uspjeli dobiti u poliklinici u kojoj radi. No, podsjetimo da su prije osam godina osumnjičeni liječnici negirali kršenje zakona.

Dr. Francetić je za “Slobodnu” izjavio kako ga je Pharmacia plaćala za predavanja koja je držao njihovim stručnim suradnicima, pisanje stručnih mišljenja i recenzija o proizvodima tvrtke, praćenje nuspojava i držanje seminara za liječnike suradnike, napominjući kako, po njegovim saznanjima, nije nelegalno da je za usluge obavljene u Hrvatskoj naknadu primao u inozemstvu.

Dr. Vukičević je, pak, izjavio da nije ni u kakvom sukobu interesa i da 20 godina radi za Pfizer “bez honorara”. Prema njegovim riječima, nema nikakve nezakonitosti u tome što bolnice posluju s Društvom za okoštavanje tkiva jer je to, kako kaže, najstručnije i najkompetentnije tijelo za provođenje studije o lasofoxifenu u Hrvatskoj.

Ministar dr. Rajko Ostojić: DORH preuzeo slučaj

 Ministar zdravlja prof. dr. Rajko Ostojić potvrdio je da je Državno odvjetništvo preuzelo cijeli slučaj. - S obzirom na nove okolnosti ovog slučaja koji je počeo još 2004. godine, moraju se poduzeti svi potrebni koraci sukladno hrvatskim propisima da se on riješi. Osobno ću podržati raščišćavanje svake korupcijske afere, pa i ove o kojoj se ponovno govori - kazao je ministar zdravlja dr. Rajko Ostojić.

BOLESNO ZDRAVSTVO Gabrić: Šefovi klinika šutnjom štite korumpirane

Jedan od rijetkih liječnika koji je bio spreman komentirati ovaj slučaj je prof. dr. sc. Nikica Gabrić, vlasnik Klinike Svjetlost, koji već godinama javno upozorava na problem podmićivanja liječnika od strane svih farmaceutskih kuća, pa je još 2002. godine dok je bio u HZZO-u smijenio dvije komisije za lijekove koje su evidentno pogodovale farmaceutskim tvrtkama uključujući i tvrtku Rosh.

Dr. Gabrić: Pogledajte kakve automobile voze pojedini liječnici
i bit će vam sve jasno
- Ne znam zašto se mi sada bavimo aferom podmićivanja starom deset godina koju su istražili i dokazali Amerikanci, a ne otvaramo afere koje se događaju sada, a koje su još veće i teže - kaže dr. Gabrić.

Neredu se može stati na kraj

- Tome se, naravno, može stati na kraj ako se angažira USKOK i druga državna tijela. Recimo da se takvo što otkrije u mojoj klinici ja bih to brzo riješio, one koji su u to upleteni odmah bih otpustio. Prije nekoliko godina tražio sam da se trojici stomatologa umiješanih u korupciju dade otkaz ne čekajući pravomoćnu presudu i uspio u tome, za razliku od nekih koji se ne usude takvo što napraviti izgovarajući se na nepostojanje konačne presude. Očito je da je cijeli sustav korumpiran, svaki doktor ima svoga novinara, svoga političara i zato se tolerira ovaj bezočni grabež i pljačka.

Imate li saznanja o tome koliko je hrvatskih liječnika upleteno u ovu staru, ili sudjeluje u novim aferama?

- Zna se koji su to liječnici, kao što većinu šefova Klinika dobro zna što se događa, a vi ih pitajte zašto ništa nisu poduzeli. Ja znam da se liječnici moraju educirati i sudjelovati na kongresima jer to rade i kolege iz drugih zemalja i to je normalno, ali oni sami snose troškove.

Sustavna korupcija između liječnika i farmaceutskih kuća koje sponzoriraju njihova putovanja na kongrese, a u biti njima, a često i njihovim suprugama daruju turistička putovanja, cvjeta samo u tranzicijskim zemljama gdje liječnici rade za malu plaću i kad vide na internetu koliki je standard njihovih kolega u razvijenim zemljama brzo se probije psihološka barijera pa nastoje mitom nadoknaditi ono što im sustav ne može dati. Za cijenu desetodnevnih putovanja oni se potrude na liste HZZO-a uvrstiti lijekove koji to ne zaslužuju i koji se plaćaju iz državnog proračuna. Morate znati da lijekovi uvršteni na listu za farmaceutske tvrtke znače i po 300 posto zarade. Najnoviji primjer je i objedinjena nabava kojom se također može pogodovati određenim tvrtkama, i za uzvrat otputovati na kongres u Ameriku.

Dovoljno vam je pogledati koje automobile voze liječnici, pa ćete vidjeti da ih s legalnim primanjima ne mogu imati, a može se provjeriti i zašto stalno isti ljudi odlaze na kongrese i što su tamo prezentirali. Netko u Ministarstvu zdravlja trebao bi znati gdje, kada i zašto netko od liječnika odlazi i što radi na seminarima i kongresima, kaže dr.Gabrić.

Javorka Luetić

Darovali televizor za ordinaciju, put u Lisabon...

Američka kompanija Pfizer je prije tri godine na ime kazne za neistinito reklamiranje svojih lijekova platio čak 2,3 milijarde dolara. U najnovijoj optužnici stoji da su visoko pozicionirani hrvatski liječnici u hrvatskim bolnicama dobivali i postotak od lijekova koji su se koristili na njihovim odjelima, i to na način da im se dio plaćao u novcu, a dio kroz putovanja ili donacije nekih proizvoda. Postojala je i preporuka da se zbog povećanja prodaje jednog lijeka uđe u bonus program s jednim liječnikom, i to nepisanim dogovorom, prema kojemu se dotičnom liječniku isplaćivao 12-postotni iznos od prodaje lijeka. Njemu i njegovim kolegama plaćali su se i troškovi smještaja i hotela za sudjelovanje na kongresu u Lisabonu, te mu je kupljen i televizor za liječničku ordinaciju. Prava priroda svih tih transakcija između farmaceuta i hrvatskih liječnika prikrivala se na način da su se prikazivale kao konvencije, darovi i slično.

REAKCIJA HZZO-a: Postrožili smo kontrole

“Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pozdravlja raščišćavanje afere ‘Pfizer’, koja je narušila ugled zdravstvenih djelatnika i zdravstvenog sustava u cjelini i zbog koje je javnost, nakon prve objave sumnji u potkupljivanje liječnika, s pravom bila ogorčena. Praksa odobravanja lijekova trenutačno je na neusporedivo višem stupnju transparentnosti i znatno je strože regulirana kako se pojave iz prošlosti više ne bi ponovile. Naglašavamo da će HZZO surađivati u svim potrebnim istražnim radnjama vezano uz ovaj slučaj koji se odnosi na razdoblje od 1997. do 2001. godine.

U odnosu na spomenuto razdoblje, način suradnje HZZO-a i farmaceutskih tvrtki čiji se lijekovi uvrštavaju na liste lijekova znatno se promijenio. Više nema mehanizma po kojem farmaceutske tvrtke mogu potkupljivati liječnike u ugovornim ordinacijama i ustanovama HZZO-a otkako je, prije dvije godine, s tvrtkama potpisan Ugovor o etičkom oglašavanju lijekova.
Ugovorom se tvrtkama brani poticanje liječnika na propisivanje lijeka uz nagrađivanje u novcu ili drugim oblicima imovinsko-materijalne koristi, brane se promocije lijekova koje uključuju tvrdnje nedokazane znanstvenim istraživanjima, te ih se obvezuje da stručni skupovi koje organiziraju imaju primarno stručni karakter.

Ugovor ograničava reprezentacijski iznos koji svaki nositelj odobrenja može potrošiti na pojedinog liječnika na 1000 kuna godišnje, te ograničava broj promotivnih posjeta liječnicima. Sankcije za nepoštovanje ugovora mogu biti i brisanje lijekova određene kompanije s listi lijekova HZZO-a.
Sve tvrtke koje daju prijedloge za uvrštenje lijekova na liste lijekova HZZO-a dužne su potpisati s HZZO-om Ugovor o etičkom oglašavanju. U prošloj godini, 78 tvrtki koje su u tom razdoblju s HZZO-om imale potpisan ugovor prikazalo je promotivne troškove u iznosu od 175 milijuna kuna, a HZZO vjeruje da su svi koji su za promotivne namjene farmaceutskih kompanija primili novac ispunili sve svoje financijske obveze, te uredno uplatili porez na taj iznos u proračun Republike Hrvatske.

Da bi neki lijek bio uvršten na Osnovnu ili Dopunsku listu HZZO-a, farmaceutske tvrtke, odnosno nositelji odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet u Republici Hrvatskoj, moraju uputiti zahtjev Povjerenstvu za lijekove HZZO-a, dok konačnu odluku donosi Upravno vijeće HZZO-a”, stoji u priopćenju HZZO-a.

Z.D.

item - id = 175771
related id = 0 -> 1125271
related id = 1 -> 1126839
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. rujan 2021 19:26