Večer prije zaputio se iz Slavonije u Dalmaciju. A onda iduće jutro po vlastitoj Vladi udario kao nikada dosad. Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava u Splitu je prozvao policiju zbog objavljivanja fotografija osumnjičenih pripadnika Torcide koji se nakon utakmice Hajduka i Ajaxa nalaze u bijegu. Time je DP postao jedina hrvatska parlamentarna stranka koja je otvoreno stala u zaštitu torcidaša. Podsjetimo, policija objavljuje i slike bjegunaca koji orobe trafike, pa primjer s Torcidom nije nikakav presedan.
– Nije mi jasno što MUP hoće s ovim temama, zašto potpaljuju atmosferu? Zašto ne postupaju diskretno i promptno s onima koji se ogriješe o hrvatske zakone? Ovaj su se put odlučili za pumpanje ove teme do besvijesti – ustvrdio je predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava na konferenciji za novinare u Splitu. Poručivši da "proganjamo dečke koji su gasili požare, a ne one koji su ih palili i istodobno primali poticaje od države". Podsjetimo, 23 torcidaša koje policija sumnjiči da su kolovođe sramotnog skandiranja nacističkih i antisemitskih parola u korteu uoči utakmice već otprije ukupno imaju 638 prijava: 212 prijava za kaznena, te 426 za prekršajna djela.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji sjedi u istoj Vladi s trojicom DP-ovih ministara, i dolazi na sastanke vladajuće koalicije čiji je član i DP, nije pokazao osobito razumijevanje za Penavine prigovore.
– Srećom danas policija ne postupa i ne radi prema političkim očekivanjima, već profesionalno i u skladu sa zakonom – odgovorio je Božinović. Pojašnjavajući pritom da je objava fotografija za osobama za kojima se traga redovita stvar. I da se za takve policija koordinira s DORH-om.
– Nakon pet dana bijega odjednom netko problematizira rad policije koja ih želi pronaći i privesti gdje ih treba privesti. Ti ljudi nisu samo u proceduri policije, nego im je određen i istražni zatvor. Pustimo ih da rade svoj posao i prestanimo s licemjerstvom i političkim parazitiranjem na radu hrvatske policije – oštro je Penavi poručio Božinović, uputivši ga da ovakva pitanja postavlja na koalicijskim sastancima.
Penava je, međutim, radije izabrao konferenciju za novinare.
A na pitanje zašto, ako se ne slaže s postupcima svoje Vlade iz nje ne iziđe, predsjednik DP-a je rekao da će njegova stranka to napraviti kada sama odluči. I odmah signalizirao na kojim bi se dvjema temama to moglo dogoditi: ako se budu opstruirali procesi otkrivanja komunističkih zločina ili ako koalicijski partneri pokažu da im je SDSS prihvatljiviji od DP-a.
Iako je nedvojbeno najžešći, ovo nije prvi put da se Penava igra oporbe iako je na vlasti. U protekle dvije i pol godine takvih je epizoda bilo dovoljno da se već može govoriti o posebnom modelu sudjelovanja u vlasti: malo u Vladi, malo protiv nje. Ali uvijek dovoljno blizu da se ne izgubi mjesto za stolom.
Kvaka je, naime, u tome da se u parlamentarnim kuloarima posljednjih mjeseci sve češće nagađa da premijer Andrej Plenković već ima dovoljno "žetona" – ili je tome jako blizu – da može imati većinu i bez "domovinaca". Toga su po svemu sudeći svjesni i u DP-u, pa im taktika "udari, pa se povuci" zasad jedino i igra.
Domovinski pokret je, naime, pod velikim pritiskom potencijalnog neuspjeha na idućim parlamentarnim izborima. Na onim prošlim, održanima 2024., osvojili su gotovo 10 posto glasova. Njihova koalicijska lista dobila je velikih 14 mandata, od kojih je 12 pripalo izravno DP-u. Danas, dvije i pol godine kasnije, njihov rejting je na niskim granama. I kreće se između 2,4 i 3 posto. Aktivni i agilni oporbeni Most sve im više ulazi u prostor i uzima birače razočarane njihovim političkim brakom s HDZ-om. A Penavina stranka, koja je u međuvremenu izgubila svoju važnu utvrdu u Vukovaru, biti će sretna ako uspije zadržati tek pokoji mandat na istoku i jugu zemlje.
U tom grmu leži glavni zec ove političke balade.
Što su bliže HDZ-u, oporavak će im ići teže. A ako se od njega udalje, ostaju bez vlasti.
Posljednjih dana je tako upravo pitanje komunističkih zločina postalo novi test odnosa HDZ-a i DP-a.
Penava je, kao predsjednik Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, od Vlade zatražio ubrzanje osnivanja javne ustanove koja bi se bavila poslijeratnim grobištima i upravljala budućim spomen-područjem žrtvama komunističkih zločina. I zahtijevao da se u državnom proračunu za 2027. osigura novac i za tu ustanovu, i za iskapanja masovne grobnice u Teznom. O čemu, po svemu sudeći, nije bio postignut dogovor s Vladom, pa je sjednica Povjerenstva zakazana za 24. rujna propala zbog nedostatka kvoruma. Penava je priznao da je bio zatečen, ali nije želio optužiti HDZ za opstrukciju. Iako većinu članova Povjerenstva čine predstavnici ministarstava kojima upravlja stariji koalicijski partner.
Puno dulje trajao je sukob oko financiranja tjednika Novosti koji izdaje Srpsko narodno vijeće. Prvi kamen spoticanja između HDZ-a i Domovinskog pokreta pojavio se još u svibnju 2024. tijekom pregovora o formiranju koalicije. DP je tada zahtijevao prekid financiranja tjednika Novosti iz javnih sredstava. Iako sa smanjenim sredstvima, Novosti su i u 2026. nastavile izlaziti, a Domovinski pokret nastavio je biti član vladajuće koalicije.
Prva ozbiljna koalicijska kriza izbila je pak u siječnju 2025., kada je Josip Dabro podnio ostavku na mjesto ministra poljoprivrede, ribarstva i šumarstva nakon objave snimke na kojoj puca iz pištolja kroz prozor automobila u vožnji. Dabro je tvrdio da se našao na udaru jer je otvorio pitanje nepravilnosti u Hrvatskim šumama. DP je zatražio smjenu Uprave državne tvrtke na čelu s HDZ-ovim Nediljkom Dujićem. Ovoga puta nije ostalo samo na prijetnjama. Vlada je početkom veljače razriješila cijelu Upravu Hrvatskih šuma, a DP je ostvario ono što je tražio. Mjesec dana kasnije DP je zaprijetio i rušenjem parlamentarne većine nakon što je DORH zatražio skidanje saborskog imuniteta Dabri. Penava je tada poručio da "ako nema Dabre, nema 76 ruku", pa su se na kraju svi pomirili. Kompromis je postignut i u veljači 2026., nakon objave snimke na kojoj Dabro pjeva stihove koji veličaju Antu Pavelića. HSLS je zaprijetio izlaskom iz koalicije, a Penava je odbio odreći se Dabre. Plenković je problem riješio proširenjem parlamentarne većine, čime je smanjio ovisnost o Dabrinu glasu. A Dabro je prestao biti glavni tajnik DP-a.
U srpnju 2025. koalicijsko prijateljstvo našlo se na kušnji u Vukovaru. Nakon što je DP izgubio lokalne izbore, HDZ je podržao formiranje gradske vlasti s gradonačelnikom Marijanom Pavličekom iz Hrvatskih suverenista, inače ljutim Penavinim političkim protivnikom. No Penava je odmah umirio vladajuće, poručivši da "nema razloga za turbulenciju u koaliciji". HDZ je tako na državnoj razini nastavio vladati s DP-om, a u Vukovaru s njegovim protivnicima.
U svibnju 2026. Penava se pobunio zbog toga što nije bio službeni izaslanik državnog vrha na komemoraciji u Bleiburgu. Požalio se da to nije prvi put da se Domovinski pokret gura u stranu. No odmah je poručio da koalicija ide dalje.
U lipnju 2026. DP je otvorio novu frontu, ovaj put oko BiH. Penava je zatražio uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji Bosne i Hercegovine. Javno, bez da je o tome informirao premijera. Plenković je bio ljut. Vladajuća većina na koncu je prihvatila rezoluciju o BiH, ali osjetno ublaženu.
Izgledalo je da će se DP ozbiljno zakačiti s HDZ-om i oko otpada u Lici. Ivan Penava prvi je zatražio hitan sastanak vladajuće koalicije koji bi se bavio ovom temom. Očekivalo se da će jače zategnuti konop, no na kraju do toga ipak nije došlo.
Najnoviji sukob s Božinovićem zbog policijskog postupanja prema osumnjičenim pripadnicima Torcide samo je posljednja u nizu epizoda u kojima Domovinski pokret DP povremeno izlazi ispod vladajućeg kišobrana. A zatim se, brže-bolje, vrati na suho.
Kišobran je, naime, za sada još uvijek dovoljno velik za sve.
Dokad će biti, ne zna se.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....