Standard građana Hrvatske i bez korone nije bio blistav, a s virusom bi bio i lošiji da Vlada nije subvencionirala plaće. Lani je u riziku od siromaštva bilo 743.000 građana koji su zarađivali manje od praga rizika za siromaštvo, što za jednočlana kućanstva mjesečno iznosi 2710 kuna i 5691 kunu za obitelji s dvoje djece.
Svaki četvrti zaposleni u kolovozu ove godine primio je plaću manju od 4411 kuna, a 10 posto njih dobilo je plaću 3711 kuna i manje, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Moglo bi se reći da je zaposlenih s plaćama koje osiguravaju standard života bez problema krpanja kraja s krajem mjeseca oko 30 posto, a riječ je o onima s plaćama većim od 7280 kuna, pri čemu ih 10 posto prima više od 10.346 kuna.
Korona je pokazala zube na potrošnji: prošlog tjedna su građani u trgovinama ostavili 2,28 milijardi kuna ili 75 milijuna kuna manje nego u istom lanjskom razdoblju, prema podacima Porezne uprave.
Padanje
Dok statistika kaže da je promet u maloprodaji pao za 6,9 posto u devet ovogodišnjih mjeseci u usporedbi s lani, cijene su istovremeno porasle za 0,3 posto, pri čemu je hrana skuplja 2,4 posto. Voće je skuplje 10,9 posto, meso 5,9 posto, mineralna voda i sokovi 3,6 posto, kruh jedan posto... Hrana je poskupjela više nego su porasle plaće koje su u osam mjeseci realno porasle 2,1 posto u odnosu na iste lanjske mjesece ili za 290 kuna na 6724 kune, dok je medijalna plaća za kolovoz znatno manja i iznosi 5747 kuna.
Ekonomist Petar Vušković kaže da je standard građanima sigurno pao uslijed korekcija plaća na tržištu, a smanjeni dohoci i neizvjesnost utjecali su na pad u osobnoj potrošnji.
- Neobično je da je cijena hrane skočila za 2,4 posto u prvih devet mjeseci u odnosu na razdoblje prošle godine, dok je promet hrane pao za 11,4 posto u prvih osam mjeseci u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Mogući razlozi za tu kontradikciju su u trgovcima koji pad prihoda zbog smanjene potrošnje nastoje kompenzirati višim cijenama egzistencijalno važnih, osnovnih prehrambenih i higijenskih potrepština. Međutim, to je moguće napraviti samo u kratkom roku dok odnos ponude i potražnje ne definira novu tržišnu cijenu. Ako ipak građani ne odgovore na rast cijene, a njihova neto plaća ostane smanjena, tada možemo sigurno reći da se standard smanjio i u dužem roku – smatra Vušković.
Rast
Ističe da se prodaja automobila uzima kao drugi parametar standarda građana, odmah nakon potrošačke košarice, a ona je smanjena 24 posto u prvih osam mjeseci 2020. u odnosu na isto lanjsko razdoblje i dodaje da bi porezna politika rasterećenja dohodaka i dobiti za sljedeću godinu mogla dati impuls rastu standarda.
Sudeći prema indeksu troškova života internetskog portala Numbeo, Hrvatska je na ljestvici najskupljih zemalja skočila za 15 mjesta, s 56., na kojem je bila sredinom prošle godine, na 41. mjesto među 135 zemlje sredinom ove godine. Indeks troškova života popeo se s 50,05 na 56,31, što je papreniji indeks nego u Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Kuvajtu, Španjolskoj, Portugalu, Estoniji...
Cijene namirnica su tom plasmanu dale značajan doprinos. Tako, primjerice, pileće filete, jaja i govedinu plaćamo skuplje nego Nijemci, Česi, Slovenci, Poljaci, Finci, Kanađani, Amerikanci... Po cijenama pilećih fileta šesti smo u svijetu, po cijenama sira domaće proizvodnje na 19. smo mjestu, po cijenama riže na 20. mjestu, jaja na 23., dok po cijenama govedine držimo 24. mjesto u svijetu. S cijenama goriva smo 15. u svijetu, isti plasman zaradili smo i cijenom bočice cole u restoranima od 1,93 eura.
U Hrvatskoj se, što se cijena tiče, isplati jesti kruh jer štruca od pola kilograma svježega bijelog kruha košta 0,93 eura i po toj je cijeni negdje oko polovice ljestvice. Koliko je to zdravo, već je druga tema.