Nije problem u ideji, problem je u njezinoj realizaciji. No, kad znamo da je u pitanju hrvatsko zdravstvo, sustav ogrezao u korupciju i klijentelizam, onda i put popločan najboljim idejama nerijetko vodi u Remetinec.
U naslovnoj ulozi i dalje je Vili Beroš, bivši ministar zdravstva i HDZ-ov superheroj iz dana pandemije.
Kako je otkriveno u tekstu objavljenom na portalu tjednika Novosti, Beroš je, dok je još mogao, odnosno dok nije u studenom prošle godine priveden zbog zlouporabe položaja i ovlasti, za praktično sve hrvatske bolnice sklopio posao osiguranja od profesionalne odgovornosti vrijedan tek nešto manje 80 milijuna eura.
Ugovor je počeo teći s prvim danom 2025. godine i njime su, a da njihove ravnatelje nitko nije pitao za mišljenje, obuhvaćene 33 bolnice, što je novinarka na portalu Novosti nazvala "najskrivenijom i najradikalnijom intervencijom u pružanje zdravstvene zaštite u Hrvatskoj" te "financijski težom od svih Beroševih afera".
Novosti doznaju da klinički bolnički centri po Beroševoj ostavštini godišnju policu osiguranja plaćaju preko milijun eura, pri čemu je važno napomenuti kako većina bolnica do direktive bivšega ministra zdravstva u tu svrhu nije plaćala ništa. Za usporedbu, navode Novosti, iznos od 80 milijuna eura viši je od cijene kompletne opreme za zračenje onkoloških pacijenata kojom je Hrvatska iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) opremila sve bolnice.
Valentićev sin posrednik
Prema podacima Ministarstva zdravstva, bolnice su osigurane na 500 tisuća eura po štetnom događaju, što ukupno iznosi 20 milijuna eura godišnje, a ugovorom su obuhvaćeni klinički bolnički centri i negdašnje lokalne ustanove čija su osnivačka prava promjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti od 1. siječnja 2024. godine prebačena na državu.
Beroš je s osiguravateljima posao počeo ugovarati tek koji mjesec prije nego je taj zakon stupio na snagu, dok su bolnicama uredbe o sklapanju novih ugovora stigle tri mjeseca prije nego je tadašnji ministar uhapšen zbog istrage koju su paralelno vodili EPPO i USKOK.
Ugovor za sve bolnice sklopljen je na četiri godine, vrijedan je ukupno 78.129.597,88 eura, a njime je određeno da će usluge osiguranja pružati zajednica osiguravatelja u kojoj su Croatia osiguranje, Wiener, HOK, Allianz i Triglav osiguranje.
Posebno je zanimljivo da Ministarstvo nije samo odabralo te osiguravateljske kuće, nego su to za njih, i za proviziju od 15 posto, učinili posrednici, takozvani broker osiguravatelji koji se bave distribucijom osiguranja ili distribucijom reosiguranja radi sklapanja ugovora o osiguranju.
Kako su otkrile Novosti, u ovom slučaju za Beroša su taj 11 milijuna eura vrijedan posao (procjena s kojim će društvom država osigurati bolnice, definiranje premija, kontrola provedbe ugovora, savjetovanje osiguranika...) odradili Euro posredovanje i Centar broker, tvrtka koju vodi Ivica Valentić, sin danas pokojnog Nikice Valentića, jednog od HDZ-ovih premijera.
Dejan Bućan, direktor brokerskih poslova Centar brokera, za Novosti je izjavio kako su posao dobili na javnom natječaju te kako se on, među ostalim, sastojao od utvrđivanja postojećeg stanja u svim bolnicama i dodavanja novih vrijednosti sukladno potrebama i inflaciji.
"Mislim da je ovo bilo nužno napraviti jer su hrvatske bolnice prilično šaroliko ugovarale osiguranja od profesionalne odgovornosti pa neke uopće nisu imale police. Štoviše, prilično sam siguran da se radilo o najvećem broju ustanova. Ministarstvo je to moralo ujednačiti, a mi smo iznose premija prilagodili inflaciji i novim kriterijima Vrhovnog suda iz 2020. godine, prema kojima se iznos naknade za neimovinsku štetu poduplao u odnosu na ono što je utvrđeno 2002. godine", za Novosti je kazao Bućan.
Upitan koliko je Centar broker ranije radio u zdravstvu i sa zdravstvenom administracijom, Bućan je odgovorio da nisu imali "previše iskustva sa zdravstvom, ali njegovi partneri jesu".
Dovođenje pred svršen čin
U KBC-u Split, čija cijena godišnje police temeljem ovog ugovora iznosi 1.736.057 eura, tijekom petka nisu bili baš raspoloženi za razgovor o ovoj temi, no neslužbeno nam je rečeno kako oni i nisu izravno involvirani u cijelu priču jer je sav novac potreban za osiguranje izravno izdvojen iz državnog proračuna.
- Nas, kao instituciju, ova polica ništa ne košta. Ipak, s obzirom na to da košta porezne obveznike, i to dosta, voljeli bismo vjerovati da je sve odrađeno bez pogodovanja i namještanja - kažu nam u splitskoj bolnici.
Potvrđuju kako nisu bili involvirani ne samo u odabir osiguravateljskih kuća, nego nisu znali ni za Beroševe namjere da na ovaj način osigura bolnice.
- Mi smo dovedeni pred svršen čin i nismo imali izbora nego prihvatiti odluku Ministarstva. Moramo pri tome napomenuti kako se polica osiguranja ne odnosi samo na pravnu zaštitu od eventualnih liječničkih pogrešaka, nego i za štete na medicinskoj opremi i popravke aparature koje svake godine čine popriličnu stavku u našim rashodima - dodaju.
Iznos se, priznaju nam u splitskom KBC-u, čini velik, no ističu i kako će se zaključci moći donositi tek na kraju godine.
- Intencija je dobra, tu nema nikakve sumnje, problem može biti samo ako provedba nije bila valjana, odnosno ako je bilo pogodovanja, bilo da je riječ o samom procesu izbora osiguravateljskih kuća ili finalnoj cijeni polica - tvrde u splitskoj bolnici.
Na pitanje koliko KBC Split godišnje troši na izgubljene parnice za liječničke pogreške, nismo dobili decidiran odgovor jer se iz iste kase, kažu nam, plaćaju i tužbe za liječničke pogreške i tužbe za povrede radničkih prava, no saznajemo da su nedavno dovršene obročne isplate nakon dva dugogodišnja spora ukupne vrijednosti veće od 1,2 milijuna eura.
- Jedan spor trajao je 16 godina, a drugi deset godina, ali to i nije neobično jer se tužbe za liječničke pogreške obično godinama procesuiraju. Iz te se perspektive čini kako ovaj potez Ministarstva nema neko financijsko opravdanje, odnosno da je puno skuplji od dosadašnjeg modela kada smo sve sami plaćali, no tek kad podvučemo crtu nakon prve godine, znat ćemo na čemu smo. Valjda su oni u Zagrebu radili neku analizu na osnovi koje su donijeli odluku, koja, ponavljam, može biti dobra, ali samo pod uvjetom da nije bilo makinacija i nedopuštenih radnji pri njezinoj provedbi - zaključuju naši sugovornici u splitskoj bolnici.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
Komentari (0)
Komentiraj