Ako bi hrvatski učenici odlučili izaći na ulice i prosvjedovati, poput njihovih francuskih vršnjaka, razlog za to posve sigurno ne bi bile pretrpane učionice. Demografska devastacija odavno je dotaknula naš obrazovni sustav, a samo prema najnovijim podacima iz baze Školski e-Rudnik (ŠeR), koje je upravo objavilo Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, u posljednjih 13 godina - to jest od školske 2013./2014. do tekuće 2026./2027. godine - Hrvatska je izgubila 12,6 posto učeničke populacije. Ili, prema konkretnim brojkama, u tom se razdoblju broj učenika u osnovnim i srednjim školama smanjio za 64.226!
Pad broja učenika nastavljen je i u novoj 2026./2027. godini, koju pohađa ukupno 444.937 đaka osnovnih i srednjih škola, što je 850 manje nego prošle školske godine. Kada su u pitanju obrazovne ustanove, ove godine u odnosu na prethodnu broj matičnih škola umanjen je za dvije, dok su istovremeno ugašene (ili „privremeno prestale s radom“) čak 22 male, područne škole.
Tako ovu školsku godinu dočekujemo s ukupno 1326 matičnih i 1022 područne škole. Zanimljivo je, međutim, da je u usporedbi sa stanjem 2013./2014. godine broj matičnih školskih ustanova u 2026./2027., unatoč konstantnom smanjenju broja učenika -porastao za 48. Ali, zato su ceh negativnim demografskim trendovima platile one najmanje škole – u 13 godina ugašeno je čak 198 područnih škola, od kojih samo u četiri dalmatinske županije njih 46.
Najteže u Slavoniji
Ipak, u tom su razdoblju najviše učenika izgubile škole po Slavoniji – Vukovarsko-srijemska županija ostala je bez više od trećine učenika (34,4 posto), pri vrhu su i Brodsko-posavska (-31,4 posto) te Požeško-slavonska županija (-31,3 posto). Jedine dvije županije koje su u tom razdoblju povećale broj učenika, iako neznatno, su Grad Zagreb (+2,03 posto) te Istarska županija (+1,8 posto).
U Dalmaciji je taj pad bio nešto umjereniji, najviše učenika u 13 godina izgubila je Šibensko-kninska županija (-18,6 posto), Splitsko-dalmatinska županija je ostala unutar državnog prosjeka (-12,6 posto), dok su ispodprosječan pad zabilježile Zadarska (-7,14 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (-6,07 posto). Gledano u apsolutnim brojkama, u posljednjih 13 godina ukupan broj učenika u Dalmaciji smanjen je za 12.118.
Zamjetan je još jedan fenomen – u 13 proteklih godina nije došlo do smanjenja nego naprotiv, povećanja broja razrednih odjela. Tako su ove školske godine naši učenici raspoređeni u ukupno 26.696 razrednih odjela ili njih čak stotinu više nego 2013./2014. školske godine. Razumljivo, tu je statistiku pratio pad prosječnog broja učenika u tim odjelima, pa je tako prije 13 godina u prosjeku u razredima sjedilo 19,14 učenika dok danas u prosjeku razredni odjel ima 16,67 učenika.
Situacija se razlikuje u osnovnim i srednjim školama: 2013./2014. godine prosječan osnovnoškolski razred imao je 17,51 učenika a onaj u srednjim školama čak 23,17 učenika. Danas u jednom razrednom odjelu osnovnoj školi sjedi u prosjeku 15,57 učenika, a u srednjoj školi njih 19,43.
Sve više prvašića
Ako išta u ovoj neslavnoj demografskoj statistici budi kakvu-takvu nadu, to je nastavak rasta broja najmlađih učenika. I u 2026./2027. školskoj godini bilježimo povećanje broja upisanih učenika u prvi razred osnovnih škola u odnosu na godinu ranije – to jest, ove školske godine upisano je ukupno 36.779 prvašića, što je 318 više nego što ih je bilo 2025./2026. školske godine.
Taj je skok osobito vidljiv u Dalmaciji: u osnovnim školama Šibensko-kninske županije upisano je ove školske godine ukupno 888 prvašića ili njih čak 105 više nego godinu ranije, u Splitsko-dalmatinskoj županiji ukupno 4209 (+70) a u Zadarskoj ukupno 1610 ili 30 više nego protekle školske godine. Jedino Dubrovačko-neretvanska županija bilježi neznatno smanjenje, to jest ove su godine upisali 1129 prvašića ili tek dva manje nego godinu ranije.
Ukupno je tako u dalmatinskim školama ove školske godine oko 200 prvašića više nego lanjske.
Trend rasta broja učenika prvih razreda osnovnih škola zamjetan je od 2023./2024. školske godine, što se nekako poklopilo s pozitivnim migracijskim saldom Hrvatske s inozemstvom, to jest više doseljenih iz inozemstva nego odseljenih, a što u kontinuitetu bilježimo od 2022. godine.
Hrvatska će zbog svoga dugogodišnjeg izrazito negativnog prirodnog prirasta (znatno više umrlih nego živorođenih) teško u narednim godinama preokrenuti trendove u ‘pozitivu‘, ali barem nešto brojnije generacije prvašića, koliko god bile ‘kap u moru‘, vraćaju svjetlije boje u crnu demografsku statistiku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....