StoryEditor
Hrvatskarat zbog smeća

Otpad nas je podijelio gore od ustaša i partizana

Piše Marina Karlović-Sabolić
6. srpnja 2016. - 01:16
vis_wellington12-171015

Kore od krumpira, gnjile rajčice i ostali biorazgradivi otpad kompostirat ćemo u dvorištima. Papir, plastika i staklo odvozit će se u specijalizirane sortirnice i reciklirati, a tako dobiveni reciklati prodavati tvrtkama kojima treba PET ambalaža, staklenke, papir. Uredski namještaj više se neće bacati na odlagališta, nego rastavljati: metalne noge će se reciklirati, a iverica samljeti i ponovno pretvarati u materijal za pločasti namještaj.

U sortirnicama će, na tzv. zelenim radnim mjestima, biti zaposlene stotine ljudi. Uništavat će se samo manji dio otpada, i to onaj koji nikako nije moguće ponovno iskoristiti.

Tako na papiru izgleda Plan za gospodarenje otpadom koji je izradilo Ministarstvo za zaštitu okoliša Slavena Dobrovića, i koji je zadnjih dana u javnosti podigao puno prašine.

To je bajka koja odlično zvuči, ali ju je potpuno nemoguće realizirati u stvarnosti, smatraju neki od stručnjaka za gospodarenje otpadom, koji upozoravaju da politiku nulte stope otpada, tzv. zero waste, koju zagovara ministar Dobrović, nije uspjela u praksi ostvariti ni jedna europska zemlja, ma koliko god bogatija, naprednija i ekološki osvještenija bila od Hrvatske.

Spaljivanje ipak potrebno

– Intergrirani sustav gospodarenja otpadom ima svoju hijerarhiju, od sprječavanja nastanka otpada, primarne selekcije, recikliranja, termičke obrade i odlaganja otpada. Ako se nekome ne sviđa jedna od faza, ne može je jednostavno preskočiti i očekivati da sustav funkcionira bez problema. Pogotovo ne ako ta promjena nije popraćena ozbiljnom analizom – upozorava bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy, koja novome Planu za gospodarenje otpadom zamjera što detaljno nije razradio pitanje biootpada iz kućanstava, posebno u velikim gradovima.
U vrijeme svojega mandata ona je smanjila broj centara za gospodarenje otpadom s prvobitno predviđenih 21 na 13, no tvrdi da su oni i dalje potrebni.

– Oni ne moraju biti utemeljeni na tzv. MBO tehnologiji niti moraju biti velikih dimenzija. Mogu biti odabrane i nove tehnologije za obradu otpada, no teško je u potpunosti isključiti termičku obradu otpada, na što ovaj Plan, suprotno direktivana EU-a, cilja – ističe Holy.

Navodi pritom primjer tetrapaka: ako postoji infrastruktura za obradu tetrapaka, onda se on isplati reciklirati. No, ako nje nema, tetrapak se može samo izvesti, pri čemu je realna opasnost da nastane veći trošak nego korist od čitavog postupka odvajanja. Planu nedostaje odgovor na ključno pitanje: koliko ovaj zaokret u politici gospodarenja otpadom realno košta i jesu li emisije ugljikova dioksida koje će nastati prigodom prijevoza materijala s jednog na drugi kraj zemlje manje od emisija koje bi nastale njegovom termičkom obradom.

Bernard Ivčić iz Zelene akcije podržava, pak, zaokret koji je promovirao ministar Dobrović.

– Ovaj je Plan puno bolji od modela koji smo imali prije. Centri za gospodarenje otpadom u Kaštijunu i Marinščini već su izgrađeni i pored njih će u Istri i Primorsko-goranskoj županiji biti neisplativo reciklirati. No treba učiniti sve da se taj loš model ne preslika u ostatku zemlje – ističe Ivčić, uvjeren da će se puno više moći napraviti kroz model tzv. tri kante.

U jednu će se razvrstavati biorazgradivi otpad, u drugi suhi reciklat poput papira, plastike, tekstila i stakla, a u treću ostali otpad. Količina smeća time će se drastično smanjiti, a dobar dio otpada moći će se reciklirati i – ponovno upotrijebiti.

Iz Visa u Split, pa u Lećevicu

S njim se slaže i Gabrijela Medunić Orlić iz ekoudruge "Sunce", koja se od početka protivi gradnji centra u Lećevici.

– Troškovi takvog sustava su iznimno visoki, a trebali bi se plaćati po načelu solidarnosti, što znači da će građani Splita plaćati i skupe troškove prijevoza otpada s Visa do Splita, pa zatim i prekrcaj u kamione, a onda i transport u 40 kilometara udaljenu Lećevicu. Umjesto da se na otocima naprave kompostane i sortirnice, pa otočani ubuduće ne bi morali u trgovačkom centru kupovati kompost za cvijeće napravljen u njemačkim kompostanama, nego bi imali svoj – ističe aktivistica udruge "Sunce".

Inženjer Danko Fundurulja potpredsjednik je Hrvatske agencije za gospodarenje otpadom. Trideset godina bavi se problematikom otpada i tvrdi da centri, s jedne, i razvrstavanje, odnosno recikliranje, s druge strane, uopće nisu u suprotnosti.

– Riječ je o dvjema metodama koje ne isključuju jedna drugu. Hrvatska ima dvije godine da dođe na 50 posto odvojenog otpada, u suprotnom će plaćati visoke penale. Centri za gospodarenje otpadom su sastavni dio Strategije gospodarenja otpadom, koja je postala dio pristupnog ugovora s EU-om i Hrvatska se toga mora držati. Nema razloga da nam netko danas prodaje utopijski, neostvarivi koncept koji nigdje u svijetu još nije realiziran – ističe Fundurulja, koji napominje da centri za gospodarenje otpadom u ukupnoj cijeni odvoza i zbrinjavanja otpada sudjeluju tek s trećinom troškova.

I zato ne bi trebali biti kost oko koje se svi spore. Nego važan segment u novoj politici gospodarenja otpadom, kojoj će dugoročni cilj biti što više otpada reciklirati, a što manje ga spaljivati.
 

Ekonomska računica

Za korisnike Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u istarskom Kaštijunu pokraj Pule, cijena odvoza i zbrinjavanja otpada poskupjet će tri do pet puta. Prema izračunu jednoga grada u Istri, tročlana obitelj koja živi u domu veličine 70 metara četvornih sada mjesečno izdvaja 28,06 kuna bez PDV-a, odnosno 420 kuna godišnje s PDV-om. Cijena obrade jedne tone otpada u Kaštijunu iznosi 760 kuna, što troškove po kućanstvu - ako se uračuna amortizacija, a račun umanji za dosadašnje troškove deponiranja - povećava između 1100 i 2270 kuna.

HDZ od početka protiv, a SDP se odrekao Zmajlovića

HDZ je još tijekom pregovora o sastavljanju Vlade tražio – i u tome se razišao s Dobrovićevim konceptom – da se centri za gospodarenje otpadom održe u svojim punim kapacitetima, prihvativši pritom da se uz njih izgrade i sortirnice u kojima bi se razvrstavao otpad za reciklažu.

SDP je pak – a to potvrđuje i usporedna tablica usuglašavanja stavova prije formiranja Vlade – u startu popustio Mostu i na papiru podržao zaokret u politici gospodarenja otpadom, iako je ministar Mihael Zmajlović samo koji mjesec prije Planom za gospodarenje otpadom sustav utemeljio na velikim centrima za otpad.

Galović: Dobrovićev plan je dobar, ali dobra je i Lećevica

– Operativni troškovi nesumnjivo su na strani recikliranja, i zato podržavam Plan gospodarenja otpadom koji je izradilo Ministarstvo zaštite okoliša – ističe nezavisni stručnjak za gospodarenje otpadom Marijan Galović, koji tvrdi da je Plan Dobrovićeva prethodnika Mihaela Zmajlovića bio temeljen na centrima za gospodarenje otpadom, no nije mogao jamčiti recikliranje više od 30 posto otpada.

– U cijeloj Dalmaciji nema ni jedne kompostane, a bez njih nema nikakve šanse da ispunimo kriterij od 50 posto odvajanja otpada. Da bismo dobili veći udio recikliranog otpada, novim Planom su predviđene sortirnice i kompostane. Centri za gospodarenje otpadom, ovako kako su zamišljeni, taj problem ne rješavaju – upozorava Galović.

On napominje da se Dobrovićevim Planom centri ne ukidaju, nego se redefiniraju količine otpada koje oni obrađuju, te napominje da nedavne napomene iz Europske komisije ne treba shvatiti dramatično. Riječ je, kako kaže, o preporukama za unaprjeđenje Plana, kako bi on na koncu bio što kvalitetniji.

Bivša Vlada imala je obvezu ovaj dokument donijeti još 2013. godine, pa je Europska komisija to prolongirala do konca 2016. Ministar Dobrović u 150 dana je pokušao staviti stvari na svoje mjesto i osigurati Hrvatskoj da ipak dođe do 475 milijuna eura iz EU fondova.

– Centar u Lećevici primjer je dobrog projekta. On je posljednjim preinakama unaprijedio tehnologiju i ide u pravom smjeru. Svi bi se centri trebali ugledati na Lećevicu – zaključuje Galović.

Župan Ževrnja: Lećevica po projektu odvaja pola otpada

– Mi odlagalište u Karepovcu, koje je četiri kilometra udaljeno od Dioklecijanove palače, ne možemo zatvoriti dok ne otvorimo Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici. Rokovi iz pretpristupnog ugovora s EU-om se bliže – upozorava splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja, koji u izjavi za Slobodnu Dalmaciju decidirano tvrdi da je Centar u Lećevici projektiran da do 2020. razvrsta 50 posto otpada.

Ževrnja to potkrepljuje brojkama: u županiji godišnje nastane 220 tisuća tona otpada, a Centar u Lećevici projektiran je za 109 tisuća tona. Imat će svoju sortirnicu i kompostanu.

– Za lokacijsku dozvolu za Lećevicu prikupili smo svu dokumentaciju, osim jedne potvrde iz Ministarstva zaštite okoliša, koju čekamo već tri mjeseca – zaključuje župan, napominjući da će Centar u Lećevici koštati 570 milijuna kuna, od čega će EU osigurati 400 milijuna kuna nepovratnih sredstava, Fond za zaštitu okoliša 18 posto, a Županija deset posto sredstava.

Riječ je o modularno osmišljenom projektu koji se može nadograđivati, i doista ne bi trebalo biti nikakve zapreke da se projekt realizira, poručuje župan Ževrnja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. prosinac 2021 16:38