Nakon 27 godina na poziciji požeškog biskupa, u mirovinu odlazi Antun Škvorčević, jedan od posljednjih biskupa koji su na tom položaju bili u vrijeme kada je Franjo izabran za papu. Od tadašnjih članova HBK, danas su aktivni zagrebački i riječki nadbiskupi Dražen Kutleša i Mate Uzinić, koji su spomenute 2013. bili biskupi porečko-pulski, odnosno dubrovački, piše Jutarnji.hr.
Službena vijest koju je objavila Informativna katolička agencija (IKA) glasi kako je papa Franjo prihvatio Škvorčevićevo odreknuće od pastoralnog vodstva Požeške biskupije zbog kanonske dobi te je umjesto njega imenovao novoga požeškog biskupa Ivu Martinovića, provincijalnog ministra franjevaca trećoredaca glagoljaša sa sjedištem u Zagrebu.
Antun Škvorčević rodio se 1947. u Davoru. Diplomirao je na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu, a nadbiskup Franjo Kuharić poslao ga je u Rim, gdje se na Papinskom sveučilištu Gregorijana specijalizirao iz ekleziologije i doktorirao je 1981. godine. Dulje od jednog desetljeća predavao je na fakultetu, a 1997. papa Ivan Pavao II. apostolskim pismom "Ad unum corpus" imenovao ga je prvim biskupom novoutemeljene Požeške biskupije.
Potpuna rekonstrukcija
Prije godinu dana u Jutarnjem listu smo podsjetili da je Škvorčević, iako je još u svibnju 2022. navršio 75 godina, a samim tim postao obavezan potpisati i predati odreknuće od službe papi Franji, i dalje ostao na službi u svojoj biskupiji, što ga je činilo "posljednjim Mohikancem među biskupima koji su u prošlih 25 godina upravljali Katoličkom crkvom u Hrvatskoj". Naime, u Franjinu mandatu provedena je potpuna rekonstrukcija unutar Hrvatske biskupske konferencije jer je umirovljeno devetnaest biskupa. Svi su otišli jer su navršili 75 godina, ali, realno, Jorge Bergoglio skoro nikoga od njih nije zadržavao (jer papa može, ali ne mora prihvatiti ostavke), budući da su slovili kao crkveno-nacionalni konzervativci. Usto, nisu se pretrgli u promicanju Franjine politike približavanja pravoslavlju, posebno Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
U takvim okolnostima, Antun Škvorčević je slovio kao vodeći promicatelj ekumenizma među hrvatskim biskupima, i to ne samo zato što je još u Jugoslaviji, kao i kasnije u samostalnoj Hrvatskoj, bio član crkvenih ekumenskih odbora. On je, kao mjesno nadležni biskup, svake godine uoči Uskrsa u jasenovačkoj crkvi organizirao pokorničko molitveno okupljanje. Upravo na prijedlog požeškog biskupa, u Spomen-području Jasenovac obilježen je Jom hašoa - Dan sjećanja na žrtve Holokausta u organizaciji Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj, što je bio prvi molitveni susret visokih predstavnika četiriju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj - katoličke, islamske, židovske i pravoslavne.
Poznato je da je blizak s pakračko-slavonskim episkopom Jovanom Ćulibrkom. To je potvrdio i Ćulibrk kada je u intervjuu Jutarnjem listu iz 2016. naglasio da se mora pohvaliti da "sa svojim najbližim susjedom, biskupom požeškim Antunom Škvorčevićem, uživam baš takav susjedski i hrišćanski odnos, koji ne podrazumijeva nikakvo hinjeno jedinstvo, nego ljudsko i hrišćansko međusobno poštovanje".
Slično je o požeškom biskupu tada govorio srpski patrijarh Porfirije, kada su prije nekoliko godina zajedno posjetili Jasenovac.
Povijesni nastup
Neke Škvorčevićeve propovijedi imale su velik odjek, npr. ona iz 2017. godine u Vukovaru, koju su neki čak usporedili s povijesnim nastupom kardinala Kuharića koji je usred rata u Hrvatskoj, u ljeto 1991., upozorio da ne smije biti osvete čak ni kada je protivnik krajnje nehuman. Požeški biskup je iz Vukovara upozorio kako "mržnja truje sadašnjost i krade budućnost", izrazivši nadu da će "Katolička crkva u Hrvatskoj i SPC naći načina zajednički se zauzimati oko toga da ne bi bili jedni protiv drugih".
Zbog takvog razmišljanja napao ga je Ivan Miklenić, tadašnji glavni urednik Glasa Koncila, u kojem je plasirana optužba kako je s "katoličke strane naivno mržnju, kako se navodi u izjavi, uzeti kao razlog mnogih žrtava na obje strane". Iako Miklenić nije izrijekom spomenuo nikoga, bilo je jasno da aludira na Škvorčevića, koji je organizirao susret s SPC-ovim episkopima.
U kolovozu 2019. Škvorčević je javno upozorio na porast međuetničkog nasilja nakon što su maltretirani Srbi u Kninu, Đevrskama, Viškovu...
"Nedopustivo je hrvatstvo pretvoriti u ideologiju za mržnju i nasilje. Ono je sustav vrijednosti u koji su ugrađena i evanđeoska načela te kad netko mrzi pripadnike drugog naroda i vrši nad njim nasilje, povrjeđuje i kršćansku baštinu, djeluje protiv Božjeg nauma o čovjeku", poručio je Škvorčević.
Da nisu u pitanju samo riječi nego i konkretna djela potvrdio je kada je ubrzo nakon potresa 2020., u kojem je oštećen niz objekata koji pripadaju SPC-u, pravoslavnim episkopima ponudio svu potrebnu pomoć. Škvorčevićevim odlaskom nastaje prilična praznina i tek će se vidjeti hoće li biti popunjena.