Vlada neće odustati od najavljenog paketa antiinflacijskih mjera, odnosno onog dijela protiv kojeg su se obrtnici i poduzetnici najviše pobunili, a to je povećanje paušalnog poreza, čulo se na konferenciji za medije ministra financija Tomislava Ćorića nakon dvaju sastanaka s predstavnicima poduzetnika i obrtnika. Ministar je kazao kako je "povećanje poreznog tretmana opravdano" i kod obrtnika i kod malih iznajmljivača.
"S jedne strane ono nosi antiinflacijski karakter u vidu smanjenja likvidnosti koja se kreira u ova dva sustava, a s druge strane pomaže u ispravljanju anomalija koje su s vremenom nastale u oba dijela sustava", objasnio je Ćorić. Dodao je kako mu je drago što su imali priliku razgovarati, opisujući sastanke kao "prije svega priliku da jedni i drugi prema nama artikuliraju svoje stavove o prijedlogu Vlade u okviru paketa antiinflacijskih mjera".
Tema je prije svega bila izmjena u oporezivanju pojedinih djelatnosti, istaknuo je Ćorić, kazavši kako su oba sastanka prošla u "konstruktivnom tonu" te dodao kako će Ministarstvo u idućem razdoblju analizirati prijedloge koje su imali priliku čuti.
"Mi paralelno s tim radimo na zakonskim aktima koji će ovaj antiinflacijski paket pretvoriti u izmjene zakona koje bi trebale stupiti na snagu, kako smo i najavili, početkom sljedeće godine. Dakle, vremena ima dovoljno", rekao je Ćorić.
"Udar na male"
Udruga Glas poduzetnika (UGP) nakon dvoipolsatnog je sastanka u Ministarstvu poslala priopćenje s porukom: "Siva ekonomija jest problem, ali ne smije biti izgovor za udar na male". Ministarstvu je predano gotovo 40.000 potpisa građana protiv novih opterećenja, a UGP je zatražio jasna pravila, stvaran dijalog i zaustavljanje mjera koje najviše pogađaju one koji rade legalno.
Predstavnici UGP-a i Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) upozorili su na sastanku na posljedice koje bi nove mjere mogle imati za mikro, male i srednje poduzetnike. UGP očekuje pisano očitovanje Ministarstva financija u roku od 30 dana te uključivanje spomenutih predstavnika poduzetnika u radne skupine prije donošenja konačnih odluka.
"Ako postoje zlouporabe, porezne oaze i neprijavljeno poslovanje, država ih mora precizno otkriti, nadzirati i sankcionirati. Račun za neprijavljene ne smiju plaćati oni koji uredno rade, izdaju račune i pune proračun. Najbolja mjera za poduzetnike su niži porezi. Ako želimo više rada, više ulaganja, više zapošljavanja i manje sive ekonomije, sustav mora biti jednostavniji, pravedniji i poticajniji. Ovakve mjere mogu dovesti upravo do suprotnog učinka, odnosno do rasta sive ekonomije. Država sama mora utvrditi anomalije i nadzirati one koji posluju izvan sustava, a ne manjak prihoda od neprijavljenog poslovanja kompenzirati preko onih koji legalno rade, plaćaju poreze i pune proračun", izjavio je Bruno Samardžić, predsjednik UGP-a.
UGP je Ministarstvu financija predao zahtjev da se ukupni troškovi paušalnih obrtnika, malih poduzetnika i iznajmljivača ne povećavaju više od 10 posto godišnje te da se novi porezi, doprinosi, nameti, kazne ili administrativne obveze ne uvode bez prethodne procjene učinaka i stvarnog dijaloga.
"Povećanje poreza obrtnicima i iznajmljivačima ne može smanjiti inflaciju. Može samo povećati troškove i dodatno pritisnuti cijene. Inflacija se ne rješava tako da se više uzima onima koji rade, nego ozbiljnim smanjenjem državne potrošnje i boljim upravljanjem javnim novcem", izjavio je Vedran Tomić, predsjednik SMOi-ja, upozorivši kako je u mnogim manjim turističkim sredinama kratkoročni najam važan dio obiteljskih prihoda, a ne luksuz.
Na sastanku je otvoreno i pitanje prikrivenog rada. UGP traži da se jasno razdvoje stvarne zlouporabe od zakonitog rada obrtnika koji imaju stabilne klijente i posluju uredno.
"Od Ministarstva financija očekujemo da uvaži europsko načelo ‘najprije misli na male’, prema kojemu se prije donošenja propisa mora ozbiljno procijeniti njihov učinak na male poduzetnike. Očekujemo bolje oblikovanje propisa, odluke temeljene na analizama i uključivanje relevantnih dionika", kazala je zamjenica predsjednika UGP-a Lana Šiljeg.
Hrvatska obrtnička komora uoči je odvojenog sastanka u Ministarstvu financija (s poduzetnicima su bili iznajmljivači i obrtnici) na temu ogromnih povećanja nameta zauzela stav kako ih se "mora prihvatiti", što je razbjesnilo brojne obrtnike. Mnogi među njima sumnjaju čije interese HOK zapravo zastupa, pa ovih dana pozivaju kolege da se pridruže Facebook grupi "Ukinimo HOK članarinu!".
Dvije mlade vlasnice obrta – među njih više od 130.000 koliko ih posluje u Hrvatskoj – Kate Ševo, fotografkinja iz Splita, i njezina sugrađanka Tea Radić, koja se u sklopu vlastite proizvodnje na malo bavi izradom keramike i suvenira, nisu nimalo zadovoljne stavom Hrvatske obrtničke komore. Upravo suprotno...
"HOK je tom svojom izjavom potpisao kapitulaciju u ime svih obrtnika. Mi ne smatramo da oni stoje iza nas i da nas štite. S druge strane, u Udruzi Glas poduzetnika sjede ljudi koji volontiraju, rade bez ikakve naknade, i oni su sto posto iza nas i ispred nas. Važno je naglasiti kako Vlada u javnost gura jednu opasnu zabludu – brkaju ukupne prihode i čistu zaradu. Primjerice, u zadnjem razredu od 50 do 60 tisuća eura, gdje se novom mjerom i najviše oporezuje, nije riječ o čistoj zaradi. Od toga je potrebno oduzeti doprinose, materijal, najam prostora, režije...", kaže Tea Radić, ističući kako obrtnik uz to kompletan rizik poslovanja preuzima pod svojim imenom i prezimenom, ali i odgovara vlastitom imovinom.
"I sve to na slobodnom tržištu. Izložen je konstantnoj borbi, a svi znamo što je tržište i kako je doći do klijenta, a onda ga i zadržati. Obrtnik u svemu tome nema ni godišnji odmor ni bolovanje. Obrtnici rade i kad su bolesni, znači 365 dana u godini", ističe Tea Radić.
Kate Ševo kaže kako se obrtnici već organiziraju, ali najprije žele vidjeti što će poduzeti Vlada.
"Kolege i ja bili smo šokirani čuvši što se sprema obrtnicima. Mnogi su tek nedavno pokrenuli obrte, baš zbog poticajnih mjera. Ovaj oblik mjera trebao je biti stimulirajući, a onda su nas sada, odjednom, šokirali najavom ogromnih povećanja. Ispada da su nas navukli na tanak led... Prva reakcija nam je bila: ‘Ili ću zatvoriti ili ću raditi pola na crno‘. Naravno da to ne želimo jer nam je cilj legalno poslovati, onako kako to činimo i sada", iskrena je Kate Ševo.
Splitska fotografkinja kaže kako se, ako zažive Vladine najavljene antiinflacijske mjere, ne bi čudila da ishod bude zatvaranje brojnih obrta i sve veći rad na crno.
"Zamišljam da bi to bila najveća posljedica... Iseljavanje mladih? To je uvijek opcija. Vrlo vjerojatno će, ako se sve ovo obistini, doći do novog vala iseljavanja", nimalo ne dvoji Kate Ševo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....