Insekticid klorpirifos odavno je zabranjen. Ne smije se koristiti kao zaštitno sredstvo u poljoprivredi. Tako je odlučila Europska komisija i toga bi se trebale pridržavati sve zemlje članice.
Pa otkuda onda klorpirifos u hrani? Pitaju se to obični građani koji su proteklih dana bombardirani priopćenjima Centra za sigurnost hrane i Državnog inspektorata da je u pekarskim proizvodima - stracciatella kolač, mramorni blok, mramorni kuglof, seljački kuglof, mramorni kolač, čokoladni kolač jednog austrijskog proizvođača koji su se prodavali u svim trgovačkim centrima pronađen upravo zabranjeni klorpirifos.
Pojašnjeno je da je ostatak pesticida klorpirifosa pronađen u brašnu od kojega su napravljeni kolači, pa takvi proizvodi nisu u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Kolači su nakon toga povučeni iz prodaje i ništa u ovom trenutku nije sporno. Stručnjaci su savjetovali da ako ih imate kod kuće, bacite ih u smeće. Ali nitko ne govori što će oni koji su takve proizvode konzumirali.
Kolači su se slobodno prodavali dok su trajale laboratorijske analize, sve do službenih rezultata, kada su povučeni s polica trgovačkih centara.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFS) procijenila je ovaj pesticid kao “izrazito toksičan za zdravlje ljudi, što je bilo dovoljno da se zaštitna sredstva na bazi klorpirifos etila (Califos, Dursban, Pirifos i drugi) zabrane na prostoru Europske unije”. Također je zabranjen uvoz voća i povrća u EU iz trećih zemalja, u kojima se nalazi ova kemikalija. Sredstva na bazi klorpirifosa u Dalmaciji su se najčešće koristila prilikom sadnje luka i češnjaka protiv štetnika u tlu.
Međutim klorpirifos nije ovaj put pronađen u voću ili povrću, već u pekarskim proizvodima, što je itekako zabrinjavajuće. Problem je to veći kada se zna da sporni proizvodi nisu stigli iz trećih zemalja, već su proizvedeni u Austriji, koja je također dio Europske unije. Ali očito se klorpirifos kod njih naveliko nastavio koristi.
Kažu da se, unatoč zabrani, još koristi u Švedskoj, Finskoj, Austriji, Njemačkoj, Danskoj, Irskoj, Latviji, Litvi, Sloveniji, pa onda ne začuđuje kada se nađe u uvoznim pekarskim proizvodima koji se nude hrvatskim potrošačima.
Nažalost, laboratorijska istraživanja potvrdila su veliku štetnost klorpirifosa za ljudsko zdravlje. Dokazano je da izloženost klorpirifosu može utjecati na neurološki razvoj, pa i oštetiti još nerođeno dijete. Tako su ga povezivali s poremećajima u razvoju mozga, poremećajima pažnje (hiperaktivnosti) i hormonskog sustava kod djece, zaostajanjem u rastu, smanjenim kvocijentom inteligencije.
U Hrvatskoj je svojevremeno bilo registrirano čak devet sredstava za zaštitu bilja s osnovnim aktivnim tvarima klorpirifos i klorpirifos-metil koje se ne smiju koristiti, a ako ih ilegalno koriste, poljoprivrednici riskiraju novčane kazne.
Klorpirifos se koristio kao zemljišni insekticid ili folijarno za suzbijanje velikog broja štetnika, insekata i grinja na raznim kulturama (pšenici, ječmu, ražu, zobi, uljanoj repici, krumpiru, mandarinama, rajčicama, vinovoj lozi, kiviju), kao i za tretiranje skladišnih štetnika u praznim skladištima i silosima. Naši su ga poljoprivrednici najviše koristili za zaštitu voćnjaka, šećerne repe, uljane repice, duhana, kukuruza i pšenice.
Tako je, primjerice, u jabukama delišes, proizvedenim u Moslavini prije nekoliko godina, otkrivena količina klorpirifosa od 0,065 mg/kg, dok je njegova donja dopuštena granica u hrani tek 0,01 mg/kg.
Pesticidi su postali sastavni dio intenzivne poljoprivredne proizvodnje, ali i dio onoga što svakodnevno stavljamo na tanjure. Moderna poljoprivreda nezamisliva je bez sredstava za suzbijanje korova glifosata, koji je već odavno dobio naslov “kralj pesticida”, koji se koristi za suzbijanje korova u voćnjacima, vinogradima i maslinicima. Europska komisija produžila je primjenu glifosata u poljoprivredi, premda su neki pretjeranu upotrebu glifosata povezivali s kancerogenim oboljenjima.
Nakon kampanje u EU-u i Hrvatskoj o štetnosti herbicida na bazi glifosata, situacija je trenutno riješena na način da su se na tržištu pojavile nove, pročišćene verzije sredstava na bazi glifosata bez štetnih dodataka (koformulant polietoksilirani lojev amin), zbog kojih je i pokrenuta kampanja protiv primjene glifosata u Europskoj uniji. To su Cidokor plus, Ouragan System 4, Boom Effect, a najnoviji je “Glifokor 360 TF”.
Hrvatska je zabranila upotrebu brojnih pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji. Dio opravdano zbog njihova negativnog utjecaja na zdravlje ljudi, a dio i pod pritiskom različitih EU poljoprivrednih lobija. Najfriškiji primjer je zabrana herbicida Tuberite u tretiranju gomolja krumpira protiv klijanja, zbog čega je krumpir enormno poskupio, a Hrvatska ostala bez polovine domaće proizvodnje. I onda se dogodi da nam iz Austrije u kolačima dođu za zdravlje štetni pesticidi, koje je Europska komisija najstrože zabranila.
Na kraju se postavlja pitanje što uopće jedemo kada nam iz Europe, ne iz trećih zemalja, dolazi proizvod pun klorpirofosa, koji je odavno zabranjen.