Da nije bilo krave Milove, Olega Butkovića pamtili bismo kao sivog HDZ-ova apartčika bez krvi i mesa. Igrokaz u kojem je sudjelovao u kampanji za predsjedničke izbore, ministra resora s rogobatnim nazivom – mora, prometa i infrastrukture, otkrio nam je njegovu drugu stranu: Butković nije (samo) seoski mudrov koji mjeri svaku riječ, zna taj i vratiti kad ga se ubode. A bockao ga je Zoran Milanović, nazivajući ga krčmarom čiji brat, bivši policajac, njegov politički položaj koristi za bogaćenje dobivanjem lukrativnih poslova od države.
To "krčmar" je, zapravo, jadno i bezveze, baš onako kako to Milanović često zna izvaliti umišljajući si da je "bazast" i simpatičan, a nije ni jedno ni drugo. Butkovići su obitelj koja u Novom Vinodolskom živi od ugostiteljstva, što znači od svojih ruku djela. Također, Oleg nije dibidus; to nikako. Govori tri jezika, doktor je pomorskog prava i kao takav bio je predisponiran za resor koji mu je povjeren. I s te je pozicije svih ovih godina dobro nastupao. Nije se zalijetao. To mu je valjda donijelo i mjesto potpredsjednika HDZ-a. Praktički, bio je pretendent na premijerski stolac, a sad je korak do političkog umirovljenja.
Kuha u Olegu
Butković slovi za jednog od najodanijih ministara Andreja Plenkovića. Upravo ta slijepa poslušnost stajat će ga smjene jer velika tragedija u Malom Lošinju išće stvarne i političke krivce. Zato mora otići. On u političku ropotarnicu, a stvarni krivci u zatvor.
Butkoviću je dugogodišnji predsjednik Nadzornog odbora "Jadrolinije" Damir Zec u srpnju, nakon havarije broda "Oliver", napisao poduže pismo u kojem je praktički najavio da će naš najveći brodar pod vodstvom Davida Sopte doživjeti brodolom. Ispalo je još gore; ne samo da se "Jadrolinija" nasukala, nego su izgubljena tri života.
Štiteći košarkaški dvojac Plenković - Sopta, i ne trepnuvši na upozorenje profesora Damira Zeca da će nacionalni brodar zbog njih nestati u Bermudskom trokutu, Butković je ispao iz igre. Namijenjena mu je uloga Pedra. Zato je bijesan. Vidjelo se u intervjuu na HRT-u da u njemu kipti. Plenković ga je predriblao. Spreman ga je žrtvovati na HDZ-ovu oltaru hinjene nevinosti.
Javna je tajna da je Soptino kadroviranje u "Jadroliniji" dovelo do silnih problema. Znalo se dugo da odlaze stručnjaci, a uredi u Rijeci pune se uhljebima koji često blage veze s pomorstvom nisu imali, kao što ni sam Sopta nema. On je menadžer koji je po potrebi HDZ-a šetao iz jednog u drugo državno poduzeće. Zamjera mu se da je rodijačke i stranačke kadrove gurao pod "Jadrolinijino" vime, pa tako jačao svoju poziciju u stranci. Istodobno, flotu mu je nagrizao zub vremena, a posade bivale sve manje jer se s plaćama u prosjeku tek nešto većima od 1100 eura neto na ovu skupoću ne da živjeti. Kulminiralo je nabavom brodova sumnjive kvalitete po cijenama koje je struka smatrala nerealnim, kao i uvjete natječaja.
Politička močvara
Sve je to Butković, po dužnosti koju obnaša, znao ili morao znati, no Sopta je očito bio zaštićen kao lički medvjed, toliko da je i o nesreći na Lošinju ministar šutio tri dana ne znajući kako će se prema svemu postaviti Andrija Veliki. A on će, sudeći po silini kojom javnost traži ostavke, u more baciti Soptu i Butkovića i to bez pojaseva za spašavanje.
Butković solidan rejting u javnosti duguje velikom projektu izgradnje Pelješkog mosta i cestovne infrastrukture na riječkom području. Doduše, u potonjem slučaju nabija(lo) mu se na nos lokalpatriotizam, ali i Bog je sebi prvo bradu stvorio. Što se zračnog prometa tiče, aerodromi su obnovljeni, a broj putnika raste. Ni tu Butković, izuzmemo li "Croatia Airlines" koji balansira na rubu rentabilnosti, nije imao većih nevolja.
Ispod radara ostali su neuspjesi u željezničkom i brodskom prometu: čak ni prugu, poput one velevažne između Budimpešte i Rijeke, ne uspijevamo osuvremeniti niti novcem iz EU-a, a vlakovi u južnom dijelu Hrvatske jedva voze. Ni sigurnost prometovanja, upozoravaju stručnjaci, zbog nerijetko loše obilježenih prijelaza nije bogzna kakva.
"Jadrolinija" je pak očito tvrtka u raspadu: posade su, kako upozoravaju sindikalisti, malobrojne i na rubu pucanja, brodovi stari i nerijetko neispravni, a radna i materijalna prava pomoraca nezavidna. U tim se sektorima uvijek staloženi, mirni, razumni i obrazovani Butković nema čime pohvaliti, pa ipak, bio je jedan od boljih Plenkovićevih ministara. Pišem "bio", jer je teško povjerovati da ovakva nesreća može proći bez smjene ministra i predsjednika Uprave "Jadrolinije" i pobočnika, makar se Hrvatsku ne ubraja u zemlje zrele demokracije.
Ostanak Butkovića i Sopte na njihovim pozicijama bio bi previše čak i za političku močvaru koja nas okružuje, a bazdi po korupciji, nepotizmu, uhljebljavanju i politikanstvu. Siroti pomorci morali su doživjeti tako opaku smrt da bi se krenulo s njezinim isušivanjem. Strašno!