StoryEditor
Hrvatskana 60. mjestu

Objavljena godišnja ljestvica konkurentnosti: najgori smo na svijetu u nizu kategorija, ukupno smo bolji tek od Mongolije, Argentine i Venezuele

18. lipnja 2020. - 22:45
Andrej Plenković javnost već danima uvjerava da Hrvatska dobro stoji na gospodarskim ljestvicamaEmica Elveđi/PIXSELL/POOL

Hrvatska je konkurentnija od Mongolije, Argentine i Venezuele i slabija od 59 zemalja iz godišnjaka svjetske konkurentnosti za 2020. godinu Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne.

Rezultati istraživanja tog instituta, čiji je partner Nacionalno vijeće za konkurentnost, pokazuju da je Hrvatska, kao i prošle godine, na 60. mjestu od ukupno 63 svjetske ekonomije i u leđa gleda Južnu Afriku, Jordan, Slovačku, Ukrajinu, Kolumbiju, Rumunjsku, Bugarsku, Kazahstan...

Ljestvica konkurentnosti IMD-a izrađuje se temeljem 255 kriterija koji su uglavnom statistički indikatori, a jedna trećina odnosi se na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Godišnjak IMD-a mjeri koliko dobro zemlje upravljaju resursima i kompetencijama te analizira četiri faktora konkurentnosti: gospodarske rezultate, infrastrukturu, efikasnost javnog i poslovnog sektora.

Hrvatska je među svim zemljama najlošija po efikasnosti poslovnog sektora, svaka joj je stavka donijela posljednje mjesto. Najslabija je tako po obrazovanju zaposlenika, prilagodljivosti na promjene, vjerodostojnosti menadžera, zadovoljstvu potrošača, financijskim vještinama, potrebi za gospodarskim i socijalnim reformama, kompetentnosti višeg menadžmenta i socijalnoj odgovornosti.

Mrvicu bolja je po infrastrukturi, gdje posljednje mjesto drži po razvoju i primjeni tehnologija te po održivom razvoju, na 62. mjestu je po javno-privatnom partnerstvu, obrazovanju menadžmenta i transferu znanja, 60. mjesto zaradila je po kvalificiranim inženjerima, upravljanju gradovima te zakonodavstvom o znanstvenim istraživanjima.

Grozna birokracija

Hrvatska ima slabosti i u efikasnosti javnog sektora. Po birokraciji je gotovo najlošija među svim zemljama i pripada joj predzadnje mjesto koje je zaslužila i državnim vlasništvom u tvrtkama, na 60. mjestu je po zaštiti prava vlasništva, po prilagodljivosti vladinih politika, zakonu o radu, poticajima za ulaganja i imigracijskim zakonima. Nije tu kraj nizanja slabosti, gospodarski rezultati Hrvatske su takvi da joj je otpornost gospodarstva zaradila 62. mjesto, po izvozu je 55., po zaposlenosti 53., a po izravnim ulaganjima u zemlji i inozemstvu na 52. i 53. mjestu.

- Naša pozicija na ljestvici konkurentnosti nije se promijenila, znači da stagniramo. Ipak, događanja tijekom pandemije i globalna očekivanja u postpandemijskom vremenu potiču nadu da bi se mogle ubrzati toliko potrebne strukturne promjene. U teškim situacijama se snalazimo bolje nego u mirnim, to smo dokazali više puta, a svijest o potrebi dubokih promjena sada je sveprisutna, pa vjerujem da kao društvo možemo preispitati postojeće i ubrzati implementaciju novih paradigmi - ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Iz tog vijeća kažu da podaci korišteni u izradi Svjetske ljestvice konkurentnosti za 2020. ne zahvaćaju u potpunosti utjecaj koronavirusa budući da se odnose na 2019., a anketa gospodarstvenika provodila se od veljače do travnja ove godine i samo djelomično uključuje utjecaj pandemije COVID-19. Ukazuju također na to da detaljniji uvid pozicije Hrvatske na razini 20 indeksa konkurentnosti upućuje na dobre pozicije u području međunarodne trgovine, razine cijena, zdravlja i okoliša te obrazovanja kojima je rangirana od 19. do 40. mjesta.

Velikih problema ima u čak 10 od 20 indeksa, pri čemu na samom začelju, na 63. mjestu na ljestvici, stoji u područjima tržišta rada, poslovnog upravljanja te stavovima i vrijednostima. U tri područja koja se često navode kao prioritetna za reforme, a riječ je o poreznoj politici, institucionalnom okviru i tehnološkoj infrastrukturi, Hrvatska je nešto bolje rangirana jer zauzima od 52. do 55. mjesta.

Godina izazova

Prema IMD-u, pred Hrvatskom u 2020. godini stoje brojni izazovi, od reforme javne uprave i teritorijalnog ustroja države do jačanja sektora hrane, lijekova i javnog zdravstva jer su važni za samodostatnost. Također, Hrvatska treba jačanje investicija privatnog sektora kroz fondove rizičnog kapitala, poslovnih anđela i crowdfunding, reformu pravosuđa te suradnju akademskog, poslovnog i vladina sektora u jačanju inovativnosti i konkurentnosti.

Po konkurentnosti, kao i lani, prednjači Singapur, druga je na IMD-ovoj listi Danska, a slijede je Švicarska, Nizozemska, Hong Kong, Švedska, Norveška, Kanada i Sjedinjene Američke Države. Lanjska mjesta na rang-ljestvici konkurentnosti zadržale su Češka, koja je na 33. mjestu, Mađarska na 47. i Bugarska 48., dok su nešto lošije nego lani Poljska, koja je 39., Rumunjska 51. i Slovačka 57., dok se Slovenija popela za dva mjesta i zauzela 35. poziciju.

A što bismo bez turizma...

U Nacionalnom vijeću za konkurentnost kažu da Hrvatskoj ukupnu konkurentnost poboljšavaju prihodi od turizma, niski indeks troškova života, niska inflacija, rast dugoročne zaposlenosti, izvoz komercijalnih usluga, stabilnost tečaja, niska stopa poreza na dobit, niske carinske barijere, devizne rezerve, suficit državnog proračuna, pristupačnost financijskih usluga, investicije u telekomunikacije, obrazovana ženska radna snaga, povoljan odnos broja učitelja i učenika, udio obnovljivih izvora energije, broj pretplatnika širokopojasne mreže, sporazumi o okolišu, dostupnost zdravstvenih usluga...

IMD-ova rang-lista za 2020.

1. Singapur
2. Danska
3. Švicarska
4. Nizozemska
5. Hong Kong
6. Švedska
7. Norveška
8. Kanada
9. UAE
10. SAD
17. Njemačka
18. Australija
20. Kina
33. Češka
34. Japan
35. Slovenija
60. Hrvatska
61. Mongolija
62. Argentina
63. Venezuela

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. studeni 2020 11:25