StoryEditor
Hrvatskaima i gorih...

Obitelj u Hrvatskoj na hranu troši koliko dvije u Irskoj! Dr. Damir Novotny pojašnjava kako su nas Poljaci pretekli i zbog čega su nam namirnice toliko skupe

29. prosinca 2019. - 00:06

Jedna hrvatska obitelj troši na hranu koliko dvije obitelji u Irskoj. Tako stvari stoje ako je suditi prema podacima Eurostata o udjelima prehrane i bezalkoholnih pića u ukupnoj potrošnji kućanstava i kretanju tog udjela u proteklom desetljeću.

Hrvatskim obiteljima lani je na prehranu odlazilo 18,8 posto od kompletne potrošnje, a europski je prosjek 12 posto. Hrvatska je peta zemlja s najvećim udjelom troška za podmirenje osnovnih životnih potreba, poput jela i pića, što u irskim kućanstvima čini 8,7 posto ukupne potrošnje, a još manje, samo 7,8 posto na prehranu i bezalkoholna pića odlazi kućanstvima u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Britanci u cijeloj Europskoj uniji troše najmanje na hranu, dok u rumunjskim kućanstvima spiza "pojede" čak 27,8 posto kompletne potrošnje. Kako je Eurostat objavio i podatke o udjelima prehrane u lanjskoj potrošnji kućanstava u Crnoj Gori, gdje na jelo i piće odlazi 24,8 posto prihoda kućanstava, Srbiji s udjelom od 24,2 posto i Turskoj s 21,2 posto, ispada da Rumunjska zaostaje i za tim zemljama.

Sedam milijardi eura u prošloj godini potrošila su hrvatska kućanstva na prehranu i bezalkoholna pića, što je za 540 milijuna eura veća potrošnja od one iz pretkrizne 2008. kada je udjel prehrane u ukupnoj potrošnji bio 19,2 posto.

U jednom desetljeću Hrvatska je udjel prehrane smanjila za dva posto na trenutačnih 18,8 posto, što je isti udjel kao i preklani.

U proteklom desetljeću trošak prehrane u ukupnim troškovima kućanstava najviše je smanjen u Poljskoj i to 17 posto, za razliku od lanjskog udjela koji je iznosio 16,4 posto.

Poljska je u proteklom desetljeću prestigla Hrvatsku te je od zemlje u kojoj se prije krize trošilo više prihoda na hranu nego u Hrvatskoj, postala zemlja u kojoj se manje troši na hranu. Kako su nas Poljaci pretekli i zbog čega nam je hrana skupa, objašnjava dr. Damir Novotny:

– U međuvremenu su se dogodila dva trenda. Jedan je rast poreza na potrošnju, PDV-a i trošarina gdje je Vlada pokušala držati prihode da ne padaju kako bi održala svoje troškove, čak su narasli troškovi kompletne države, računajući središnju i lokalnu državu. Činjenica je da su kod nas cijene relativno visoke, pa i cijene prehrambenih proizvoda. Kod nas se nije dogodila ponuda proizvoda kakva se dogodila u istočnoeuropskim državama, osobito u Poljskoj, koja je, zahvaljujući povlačenju novca iz europskih fondova u poljoprivrednom sektoru, značajno povećala proizvodnju i proizvodnost u poljoprivredno-prehrambenoj industriji i tako povećala ponudu. S povećanjem ponude, cijene su pale. To su osnovni razlozi zašto su kod nas cijene hrane zadržane na ovim razinama i zbog čega prehrana ima toliki udjel u ukupnoj potrošnji kućanstava – navodi ovaj ekonomist.

Dok stanovnici razvijenih i bogatih zemalja troše manje svojih prihoda na hranu, u siromašnijim zemljama je obratno, pa rumunjska kućanstva troše gotovo 28 posto svih svojih prihoda na prehranu, a među pet zemalja s najvećim udjelima troška prehrane još su Litva, Bugarska, Estonija i Hrvatska, dok kućanstvima u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, Luksemburgu, Austriji i Njemačkoj ta stavka predstavlja desetinu ili manje udjela od ukupne potrošnje.

Nije to čudno, u Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, gotovo se sva hrana, s izuzetkom slatkih i slanih grickalica, slastica i sladoleda, ne oporezuje PDV-om, Luksemburg hranu oporezuje s tri posto, Austrija s 10 posto, Nijemci stopama od sedam i 19 posto...

Europski statističari navode da su lani kućanstva u Uniji potrošila bilijun eura ili 1047 milijardi eura na hranu i bezalkoholna pića, što je gotovo sedam posto kompletnog BDP-a Unije. Taj iznos potrošen na hranu čini prosječnih 12 posto potrošnje europskih kućanstava, no veći teret predstavlja im prijevoz koji odnese 13 posto svih troškova, a najviše ih košta stanovanje na koje otpada gotovo četvrtina potrošnje, a u to statističari računaju troškove najamnina, vode, električne energije, plina i drugih goriva.

Hrvatskim kućanstvima je najskuplje prehraniti se, hrana i bezalkoholna pića odnose 18,8 od ukupne potrošnje, a samo za hranu potrebno je čak 16 posto, stanovanje odnosi daljnjih 16,8 posto potrošnje, a prijevoz 9,7 posto prema europskoj statistici.

Pet zemalja s najmanjim udjelom prehrane u potrošnji, u postocima

Ujedinjeno Kraljevstvo 7,8

Irska 8,7

Luksemburg 9,1

Austrija 9,7

Njemačka 10,8

Pet zemalja s najvećim udjelom prehrane u potrošnji, u postocima

Rumunjska 27,8

Litva 20,9

Estonija 19,6

Bugarska 19,1

Hrvatska 18,8

 

Izdvojeno

15. kolovoz 2020 01:18