StoryEditor
HrvatskaREFORMIST BEZ ŠANSE

Nisu ga htjeli ni Tuđman, ni Milošević, kojem je u Haagu rekao: ‘Najviše zbog vas nisam uspio spriječiti rat!‘ Evo kako je srušen Ante Marković, posljednji premijer SFRJ

Piše PSD
21. prosinca 2021. - 11:50
Ante Marković na konferenciji za medije 18. studenog 1991. – u prosincu iste godine dat će ostavku na mjesto premijera JugoslavijeAFP

Zgrada Palače Srbija u Beogradu ima čak 65.000 četvornih metara, ali je tog prosinačkog dana 1991. bila gotovo prazna. Osim portira, u njemu je bio samo jedan čovjek – posljednji premijer SFRJ Ante Marković – donosi dramatičnu priču o posljednjimdanima Jugoslavije BBC na srpskom.

Toga dana novinar Goran Milić došao je u zgradu tadašnjeg Saveznog izvršnog vijeća (SIV), sjedište jugoslavenske vlade, koje je već započelo oružane sukobe u nekim republikama koje su je činile. Pripremao se savezni proračun za iduću godinu, ali premijer, najpoznatiji po gospodarskim reformama kojima je "branio dinar i Jugoslavenima donio plaću od 1000 njemačkih maraka" – nije sudjelovao u tom poslu.

Miloševićeva monetarna diverzija

"Čak 80 posto tog proračuna Slobodan Milošević (bivši predsjednik SR Jugoslavije i Srbije) neizravno je namijenio financiranju Jugoslavenske narodne armije (JNA)”, rekao je Milić za BBC. Marković mu se oštro usprotivio jer je bio protiv rata i raspada Jugoslavije.

Čovjek kojeg i danas mnogi spominju kao posljednju barijeru očuvanju Jugoslavije je, kaže Milić, sam skuhao kavu "jer nije imao nikoga". Prvi višestranački izbori u jugoslavenskim republikama 1990. raspršili su snove o opstanku federacije, a zajedničke institucije savezne države gotovo da i nisu postojale – malo tko od novih nacionalističkih vođa želio je nadnacionalnog premijera. Međutim, Marković je Miliću poručio da neće napustiti tu političku funkciju "čak i da ga nose naopačke".

No, od njihova sastanka nije prošlo ni 15 dana, a Ante Marković je podnio ostavku. Građanima je na konferenciji za novinare 20. prosinca vratio mandat, upozorivši da u Jugoslaviji više ne postoji nijedno državno tijelo kojem bi mogao podnijeti ostavku. "Uvijek sam bio dosljedan za mir i demokraciju, a protiv rata i zato je neprihvatljivo da predlažem ratni proračun i to ne mogu i neću", rekao je novinarima.

image
Jefrey Sachs, Markovićev američki savjetnik
AFP

Jeffrey Sachs, jedan od najpoznatijih ekonomista u svijetu danas, još se živo sjeća tih odluka. "Impresionirao me kao fin i pristojan čovjek predan stabilizaciji i reformi Jugoslavije", rekao je Sachs, Markovićev savjetnik od 1989., za BBC na srpskom. “Upoznao sam ga 1991. godine, u posljednjim danima federativne Jugoslavije. Bilo je to jako tužno vrijeme za njega."

O Markovićevoj ostavci danas se raspravlja na ekonomskim i političkim odjelima Sveučilišta Columbia u New Yorku i Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu – glavni predavači tih fakulteta su njegovi bivši savjetnici. Ubrzo nakon što je Marković, sudionik Narodnooslobodilačke borbe (NOB) u Drugom svjetskom ratu i dugogodišnji gospodarstvenik, 1989. postao premijer Jugoslavije, Sachs je postao njegov savjetnik. Pomogao mu je da "osmisli program ekonomskih reformi", plan po kojem će Marković ostati zapamćen, rekao je američki ekonomist za BBC.

Prve dojmove s tih posjeta Jugoslaviji tijekom jeseni i zime Sax je iznio u članku za "Washington Post" u prosincu 1989. godine. "Jugoslavija je jedan od najtežih izazova za političku i ekonomsku transformaciju u istočnoj Europi", napisao je tada. Posljednjih mjeseci činilo se da je u pitanju opstanak same nacije, jer su se pod teretom ekonomskog sloma pojačale tendencije podjele republika.

Plan: plaća od 1000 maraka

U pomoć je priskočio i američki ekonomist Steve Hankey, danas profesor primijenjene ekonomije na Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu. "Prvo što vam padne na pamet kada spomenete Antu Markovića je da je bio vrlo bistar, pošten političar", rekao je Hankey za BBC na srpskom. "Za razliku od većine jugoslavenskih političara, on je bio pouzdan igrač s integritetom."

Hankey je osobno savjetovao Markovićeva potpredsjednika Vlade Živka Pregla, kada se, kaže, prvi put susreo na večeri u Beču 1989. godine. – Pregl me pozvao da mu budem savjetnik – prisjeća se Hankey. "Rekao sam da sam suzdržan jer sam bio klasični liberal, ekonomist slobodnog tržišta, a Pregl je bio vođa Saveza komunista Jugoslavije." No, Pregl ga je iznenadio rekavši da je "upravo njegov ugled razlog zašto ga je zvao za savjetnika". "Rekao je da želi provesti reforme slobodnog tržišta i ne želi razvodnjene savjete." Hankey je, kaže, pristao samo ako Pregl raspusti Savez komunista Jugoslavije. 'Kako ću, zaboga, to učiniti?', rekao mi je Pregl”, prepričava ekonomist. “Predstavio sam precizan plan igre. Pregl je ustrajao i Savez komunista Jugoslavije se raspao u siječnju 1990.

image
Ante Marković sastao se 13. listopada  1989. s tadašnjim predsjednikom SAD-a,  Georgeom Bushom
AFP

Jugoslavenskom premijeru je zaista bila potrebna pomoć, jer je zemlja tada imala najveću inflaciju u Europi i dinarsku krizu. Prvo što je Ante Marković učinio je denominacija dinara, zapravo promjena vrijednosti valute. Tako su 1990. godine skinute četiri nule s 10.000 dinara, a s ovim ekonomskim reformama zemlja je privremeno izašla iz krize. Inflacija je pala sa 56 na 2,4 posto, a tečaj dinara stabiliziran i vezan za njemačku marku.

"Bio je to dobar liberalni program koji je brzo počeo davati rezultate, što su osjetili i građani", rekao je za BBC ekonomist Mijat Lakićević. "Dugovi su smanjeni, inflacija je poražena, tvrtke su se otvorile, plaće su porasle", rekao je. Prosječna plaća Jugoslavena dostigla je 1000 njemačkih maraka.

Prema Steveu Henkeyju, Marković je promovirao privatizaciju kao model za ono što će se kasnije nazvati kapitalizmom s ljudskim licem, odnosno tranzicijom iz komunističkog sustava, koji bi omogućio opstanak jugoslavenske ekonomije, ali i same zemlje. Tada je, sjeća se Henkey, premijer problem imovine nazvao "prvim grijehom socijalističkih društava".

“Dvije godine sam strpljivo pripremao taj program. A kad je počeo, onda su rezultati brzo postignuti", rekao je Ante Marković na suđenju Slobodanu Miloševiću 2003. pred Haaškim sudom. “Inflacija je pala u roku od četiri mjeseca. Bio je to prvi slučaj u jednoj socijalističkoj zemlji.”

'Dobra večer, Jugoslavijo'

Iako je Jugoslaviju u kratkom roku privremeno izvukao iz ekonomske krize, politička je bila puno zahtjevnija. U članicama jugoslavenske federacije cvjetao je nacionalizam, zajedničke institucije su jedva funkcionirale, a državni mediji bili su podređeni interesima vlastitih republika.

Upravo iz Markovićeve premijerske fotelje nastala je ideja o jugoslavenskoj televiziji Jutel, a za glavnog urednika izabran je hrvatski novinar Goran Milić. Riječima "Dobra večer, Jugoslavijo" Milić je u listopadu 1990. godine na drugom programu Televizije Sarajevo pozdravio gledatelje diljem zemlje, a Jutel je počeo s emitiranjem programa.

image
Goran Milić: "Nisam poznavao Antu Markovića kada me je postavio za urednika Yutela."
 
Vladimir Dugandžić/Cropix

"Nisam poznavao Antu Markovića kada me je postavio za urednika", rekao je Milić za BBC. " Ali, razumio sam koja je njegova ideja – čuti što savezna vlada ima za reći samo jedan sat dnevno posvuda u Jugoslaviji." Upravno sjedište Jutela bilo je u Istri, financijsko-pravni sektor u Beogradu, a redakcija u Sarajevu. Jutel je nastao, objašnjava Milić, u vrijeme kada su nacionalne televizije emitirale različite programe i "samo prepričavale političare".

"Morate razumjeti da se u tom trenutku, na primjer, nije moglo čuti što hrvatski predsjednik Franjo Tuđman govori na državnoj televiziji u Beogradu. Nikad nije pušten s tonom, ali su novinari i političari tumačili njegove izjave, osim kada je rekao nešto što bi iznerviralo ljude u Srbiji", tvrdi Milić. Milić za Markovića kaže da je bio "napredan i konstruktivan čovjek". “Nije se miješao u moj posao”, dodao je.

Reformisti – tako je skraćeno ime stranke Ante Markovića koju je osnovao sredinom 1990. godine. Puni naziv bio je Savez reformskih snaga Jugoslavije, a ekonomist Mijat Lakićević kaže da su ga uglavnom podržavali kozmopolitski i liberalno orijentirani ljudi koji su bili protiv rata.

“Ante Marković je imao obožavatelje, bio sam na promociji stranke”, kaže Lakićević. "Imao je podršku jednog, ali još uvijek malog dijela intelektualne elite." Međutim, na parlamentarnim izborima u četiri još uvijek jugoslavenske republike Markovićeva stranka jedva je osvojila poneko mjesto – 16,1 posto u sjevernoj Makedoniji, 14 posto u Crnoj Gori i 8,98 posto u Bosni. Najuvjerljiviji poraz zabilježen je u Srbiji – samo 1,43 posto glasova, za razliku od Miloševićeve Socijalističke partije Srbije s 46,1 posto.

Nakon ovog poraza počela su se rušiti oba Markovićeva plana, i ekonomski i politički. "Ni Slobodan Milošević ni Franjo Tuđman tada nisu htjeli saveznog premijera", tvrdi Milić. "Tuđman mi je to i rekao."

image
Slobodan Milošević na Haaškom sudu 2004. 
AFP

I Tuđman i Milošević htjeli su ga smijeniti

Borisav Jović, posljednji predsjednik SFRJ, rekao je u intervjuu za BBC u prosincu 2020. da mu je Milošević rekao da je jedna od tema sastanka s Franjom Tuđmanom u Karađorđevu u ožujku 1991. bila smjena Ante Markovića. "Bilo je prigovora na njegov rad i postojala je obostrana želja i Tuđmana i Miloševića da zamjene Antu Markovića", rekao je Jović, koji je preminuo u rujnu 2021., u neobjavljenom intervjuu za BBC.

Jović je u knjizi "Posljednji dani SFRJ" detaljno opisao kako je zajedno s Miloševićem smišljao plan uklanjanja Markovića s političke scene. Knjiga je korištena kao dokaz u procesu protiv Miloševića od strane tužiteljstva Haškog suda.

"Cijeli dan provodimo na brodu i na moru (na Mljetu). Na putovanju smo Veljko (Kadijević, ministar obrane SFRJ), Sloba (Milošević) i ja s obiteljima...", kaže Jović u knjizi. “Opći zaključak je da je Ante Marković za nas neprihvatljiv i nepouzdan. Nitko više ne sumnja da je on izravni eksponent SAD-a, predodređen da ruši sustav i da s vlasti makne sve one koji misle na socijalizam... Veljko ga naziva 'ku...n sin'".

Dodaje da je napisao seriju od tri članka, "Istina o Anti Markoviću", i poslao je Miloševiću. “Dao je to objaviti u 'Politici'. Bit će objavljeni u nastavcima pod nečijim pseudonimom, napisao je Jović. “Moramo ga razotkriti jer se narod jako vara tko je i što je. Mnogi ga vide kao spasitelja."

'Antiratni političar u lošem trenutku'

Reforme koje je Marković pokušao provesti propale su jer nije imao podršku tadašnjih vodećih političara u Jugoslaviji, ali i Europi, objašnjava ekonomist Jeffrey Sachs.

"Činilo se da su europske sile bile potpuno nezainteresirane za podršku Jugoslaviji u tom kasnom razdoblju", smatra on. "Mnogi u Europi očito su željeli vidjeti kraj zemlje i njezinu podjelu na države nasljednice." Njegov kolega Steve Henkey krivce vidi isključivo u "nepouzdanim, nepovjerljivim i zlonamjernim jugoslavenskim političarima". "Da Markovićeve ideje ekonomske reforme nisu sabotirali Milošević i mnogi drugi, Jugoslavija bi i dalje bila netaknuta", rekao je.

image
"Moj osobni angažman bio je pokušaj da se ne ide u najgore, u rat", rekao je Marković na suđenju Miloševiću u Haagu
AFP

Goran Milić Markovića opisuje kao "antiratnog političara u lošim vremenima", dok Mijat Lakićević smatra da je Markovićevu odlasku najviše pridonio nacionalizam.

Više od desetljeća nakon što je podnio ostavku i zaključao kabinet posljednjeg jugoslovenskog premijera, Ante Marković svjedočio je u Haagu protiv predsjednika SRJ Slobodana Miloševića.

"Moje su kompetencije bile tako male, a moj osobni angažman bio je pokušaj da se ne ide u najgore, u rat. Nisam uspio ponajviše zahvaljujući vama", rekao je Miloševiću na sudu – objavljuje u svom tekstu BBC na srpskom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. svibanj 2022 16:50