Hoće li ove jeseni i zime u slavonskim selima biti tradicionalne svinjokolje, pitanje je koje se s dolaskom jeseni sve više aktualizira, a ponajprije u svjetlu još uvijek svježih sjećanja na prošlogodišnju epidemiju afričke svinjske kuge koja je poharala svinjce istočne Hrvatske, piše Jutarnji list.
Odgovor na pitanje je - hoće, ali će svinje biti skuplje i do njih će, napose u Vukovarsko-srijemskoj županiji koju je kuga najviše poharala, biti puno teže doći jer će ponuda pravih domaćih svinja iz maloga uzgoja biti slaba. Većina malih uzgajivača s tog područja, naime, do danas nije obnovila svoju proizvodnju.
To je dosad, što iz objektivnih, što iz subjektivnih razloga, učinilo tek malo više od 10 posto onih na čijim je objektima bila zaraza. Stoga će se kupci morati okrenuti kupovini polutki u mesnicama ili živih svinja u drugim županijama. Jer, svinja na papiru ima jer su veliki proizvođači ‘‘nanjušili‘‘ situaciju i povećali proizvodnju, ali će ponuda na malo biti ograničena.
Dugo se čeka na rješenje
- Jako je malo uzgajivača obnovilo proizvodnju. Ono malo tovljenika što je preživjelo kugu u međuvremenu je poklano zbog straha od virusa, a novih nema i ljudi će za svinjokolju ostati bez svinja iz malog uzgoja - tvrdi Antun Golubović, svinjogojac iz Đurića i predsjednik Odbora za svinjogojstvo HPK, jedan od onih koji još nije obnovio proizvodnju nakon zaraze.
- Nisam još tražio novo rješenje i neću to učiniti sve dok se barem 70 posto svinjogojaca na čijim je objektima bila kuga ne vrati u proizvodnju, jer ne želim da ispadne kako me više nije briga ako se meni svinje vrate na objekt. Problem su stotine ljudi koji čekaju rješenja.
Malo prije me zvao čovjek koji je obavio sve predradnje, bio mu je veterinar i dezinficirao objekt još u srpnju, a onda mu je veterinarska inspektorica rekla da se strpi još mjesec dana zbog kuge u Retkovcima, iako to nema nikakve veze jer su Retkovci udaljeni 50 km. Od tada su prošla i tri mjeseca, ali ona još nije izašla na teren i pregledala njegov objekt - rekao je Golubović.
Inače, procedura je takva da vlasnici objekata na kojima je bila zaraza moraju otkloniti sve nedostatke, potom im veterinar mora dezinficirati objekt, a onda dolazi veterinarski inspektor koji daje konačno rješenje o povratku svinja u objekt. Dosta seljaka upire prstom baš u Veterinarsku inspekciju, dok iz Državnog inspektorata poručuju da oni nisu generatori zastoja te da su dosad izdali rješenja o repopulaciji za 472 zaražena objekata, dok za njih 477 još čekaju podatke veterinara o provedbi završne dezinfekcije, iz čega proizlazi da je dobar dio seljaka samovoljno odlučio još pričekati s novim uzgojem.
‘‘Na području Vukovarsko-srijemske županije na objektima koji su bili pozitivni na ASK u 2023. godini, a takvih je bilo 1105, do sada je od strane veterinarske inspekcije obavljeno 515 kontrola provedbe završne dezinfekcije, repopulacija je izvršena na 472 objekata, a ukupno 113 objekata uopće nije pripremljeno za provedbu završne dezinfekcije, jer vlasnici nisu objekte oprali ili su uselili druge vrste životinja ili su prostor iskoristili u druge svrhe - pospremili drva.
Svi objekti na kojima je izvršena provedba završne dezinfekcije i kontrola od strane veterinarske inspekcije, a koji ne udovoljavaju uvjetima za repopulaciju dobili su uputu što moraju unaprijediti na svom objektu, a takvih je 153‘‘, odgovorili su iz DIRH-a na naš upit, dodavši i da se ‘‘svi zaprimljeni zahtjevi za repopulaciju rješavaju u roku od sedam do 10 dana.‘‘ Iz DIRH-a su istaknuli i kako vlasnici ‘‘da bi dobili Rješenje o repopulaciji prvo moraju unaprijediti svoj objekt da u potpunosti udovoljava svim biosigurnosnim uvjetima, što velika većina njih nije još učinila.‘‘
No, od 472 objekta koja su dobila rješenje, svinje su se vratile na samo njih 130. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić rekao nam je i da im je dosta seljaka reklo da će još malo pričekati s povratkom svinja, jer ih strah nove epidemije, no dio seljaka tvrdi da imaju i drugih objektivnih problema.
Neki seljaci još kalkuliraju
- Neki doista kalkuliraju, ali ima i onih koji su realno zakočeni i boje se da će zbog nekih posebnih uvjeta kasnije biti u problemu. Ima i dosta slučajeva da im prodavatelj ne želi prodati svinje kada čuje da im prvo mora izvaditi krv. Dodatni je problem što se lokalni inspektori ne odazivaju tako često na teren i koče s rješenjima, a ljudima se čak i sugerira da sačekaju. Zato je većina objekata i dalje prazna - kaže Golubović, dodavši da s Ministarstvom nemaju nikakvu komunikaciju, a zadnji sastanak s ministrom Josipom Dabrom bio je još 14. lipnja. Prije mjesec dana HPK je tražio novi sastanak, ali odgovor nisu dobili.
Neki seljaci s kojima smo razgovarali, pak, ističu da je upravo sporost inspekcije i čekanje na njihov dolazak dovelo do toga da objekte koje su prethodno unaprijedili u međuvremenu počnu koristiti u druge svrhe. Inače, ovog je ljeta na području Vukovarske županije kuga zabilježena u samo šest objekata, a to je, prema Pavićevim riječima, "rezultat manje gustoće i mreže posjednika te očitog poštivanja biosigurnosnih mjera onih koji su nastavili ili obnovili uzgoj." Što se tiče broja svinja, Pavić ističe da je u Hrvatskoj danas više svinja nego prije ASK-a.
- Trenutno imamo 1,150.000 svinja u odnosu na prošlogodišnjih 920.000, kada je krenula kuga. Što se tiče Vukovarsko-srijemske županije, prošle godine u listopadu na tom je području bilo 128.000 svinja, a sada ih ima 132.000, pri čemu je važno istaknuti da je krmača čak 1600 više. Veliki proizvođači su, dakle, povećali proizvodnju - rekao je Pavić.
Poljoprivredni konzultant Krešimir Kuterovac kaže da nestašice svinja neće biti, ali će biti skuplje.
- U Hrvatskoj je stanje isto, nije nešto posebno povećana proizvodnja, ali svinja će biti i bit će skuplje. Teške svinje će biti oko tri eura, a srednje od 2,20 do 2,50 eura, što je za oko 30 posto više u odnosu na prošlu godinu - rekao je Kuterovac, dodavši da će, uz ostale faktore, na poskupljenje utjecati i pojava afričke svinjske kuge u Italiji, zbog čega će na europskom tržištu doći do smanjenja ponude.