StoryEditor
Hrvatskaturistička sezona

Nikada nismo imali ovoliko stranih radnika: ove godine premašit ćemo 100.000 izdanih dozvola za strance, pogledajte iz kojih ih je zemalja najviše

Piše Gordana Grgas/JL
20. svibnja 2022. - 11:17

Očito je da ćemo ove godine premašiti 100 tisuća izdanih dozvola za boravak i rad stranaca u Hrvatskoj, ocjena je Žarka Katića, državnog tajnika Ministarstva unutarnjih poslova.

To je skoro 20 tisuća više nego prošle godine, kada je s 1. siječnjem stupio na snagu novi Zakon o strancima i ukinut je sustav određivanja godišnjih kvota te su u 2021. godini izdane ukupno 82 tisuće dozvola, piše Jutarnji.hr.

Da Hrvatska sada ide prema rekordnom broju stranih radnika jasno je već iz podatka da je MUP do polovice svibnja ove godine izdao 45.829 tih dozvola, a lani je taj broj bio premašen tek usred ljeta. Početkom kolovoza 2021. godine bilo je, naime, izdano oko 46 tisuća dozvola za državljane trećih zemalja, kako su nas tada izvijestili iz MUP-a, pri čemu ih najviše bilo u djelatnosti graditeljstva (22.799) te ugostiteljstva i turizma (12.396).

Katić je najnovije podatke o kretanju broja dozvola za boravak i rad stranaca te procjenu o njihovu očekivanom broju u ovoj godini iznio na zagrebačkoj konferenciji "Ekonomija izvan okvira - naši novi susjedi na hrvatskom tržištu rada" Centra za kulturu dijaloga i Međunarodne mreže poslovnih žena, napomenuvši također da u Hrvatsku sve više dolaze radnici iz dalekih zemalja, a Nepal je tako postao peta zemlja po zahtjevima za boravak i rad. Raste i broj radnika iz Indije, Bangladeša i Filipina.

Test tržišta rada

Prema modelu predviđenom u aktualnom Zakonu o strancima, dozvole za boravak i rad izdaju se u pravilu na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odnosno poslodavci se moraju za pronalaženje radne snage prvo obratiti Zavodu, koji onda provodi test tržišta rada, što znači da se prvo provjerava je li moguće radnu snagu pronaći na domaćem tržištu.

Pritom, test se ne mora raditi za deficitarna zanimanja s liste Upravnog vijeća HZZ-a, gdje su brojna građevinska zanimanja, ali i kuhari te slastičari i programeri, dok su u nekim županijama na listi deficitarnih i druga zanimanja važna za turizam, od sobara preko konobara do čistača.

Dio dozvola za boravak i rad MUP izdaje i bez pribavljanja mišljenja HZZ-a, primjerice kada se radi o sezonskom radu u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana, ali i produljenju dozvola za boravak i rad istog državljana trećih zemalja kod istog poslodavca. Iznimka su i ključne osobe u trgovačkim društvima.

Procjene poslodavaca su da Hrvatskoj u ovogodišnjoj sezoni nedostaje oko 30 tisuća radnika, a do 19. svibnja je Ministarstvo unutarnjih poslova za ugostiteljstvo i turizam izdalo 13.035 dozvola za boravak i rad strancima, dok je za sektor graditeljstva, koji je i dosad zapošljavao više stranaca od turizma, izdano 20.219 dozvola.

Brojnim su građevinskim tvrtkama stranci postali slamka spasa, pa nam tako Đurđica Brebrić, vlasnica obiteljske tvrtke Fima Konstrukt, kaže da su samo zahvaljujući uvozu radne snage uspjeli opstati jer s HZZ-a nisu mogli dobiti radnike.

Trenutačno ih zapošljavaju 11, i to s Kosova, iz BiH i Nepala, uz neto plaću koja nije ispod 1000 eura. Ona naglašava da to nije jeftina radna snaga, kako je uvriježeno mišljenje, jer treba uračunati i troškove njihova smještaja te prehrane, kao i vrijeme koje kao vlasnica, te suprug i sin kao inženjeri, ulažu kako bi te radnike osposobili za samostalan rad po standardima njihova poduzeća.

Teško zapošljivi

Inače, kad se govori o strancima, u Hrvatskoj je i 1028 osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, a od toga je 890 azilanata,. Najviše ih je iz Sirije, Iraka, Afganistana, Irana i Eritreje. Oni se mogu zaposliti bez izdane dozvole za boravak i rad od MUP-a, ali je znatan dio njih teško zapošljiv, često zbog nepoznavanja jezika, rekao je Katić.

Najavio je da će vjerojatno idućeg tjedna na Vladi biti prijedlog izmjena i dopuna Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti kojim će se nadograditi uloga jedinica lokalne samouprave u cijelom postupku, a skratit će se i rok za stjecanje prava na pristup tržištu rada s devet na šest mjeseci za osobe koje su u postupku traženja azila.

Najviše radnika iz BiH, Nepalci sada na trećem mjestu

U prošloj je godini najveći broj dozvola za boravak i rad bio izdan državljanima Bosne i Hercegovine (30.721), potom Srbije (13.579), Kosova (7913), Sjeverne Makedonije (5926) te Nepala (4724), podaci su koje nam je poslalo Ministarstvo unutarnjih poslova.

Što se tiče prvih pet mjeseci ove godine, "rang-lista" izdanih dozvola pokazuje da su radnici iz Nepala postali zastupljeniji i zasad su na trećem mjestu. Najviše je dozvola izdano državljanima Bosne i Hercegovine (15.137), Srbije (7449), Nepala (4958), Sjeverne Makedonije (3691) te Kosova (3650).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. srpanj 2022 00:28