SOA je ispravno postupila kad je protjerala Srbina Miloša iz Hrvatske. A što kada pogriješi? Posljedice su strašne...

Miloš Pejatović znao je zašto ga Hrvatska ne želi. Tvrdio je da mu nisu bili dostupni svi podaci na kojima se temeljila sigurnosna procjena SOA-e, no Ustavni sud nije prihvatio njegove argumente, o čemu smo već pisali: Miloš htio konobariti na Korčuli, SOA sve presjekla. Bivši šef objašnjava: ‘Hrvatska može protjerati svakoga...‘

Problem su bile njegove objave na Instagramu. Hrvatske vlasti zaključile su da sadržaj koji je objavljivao, iz perspektive velikosrpske ideologije, prijeti teritorijalnom integritetu i ustavnopravnom poretku Hrvatske. Umjesto posla pomoćnog konobara na Korčuli dobio je odbijenu dozvolu za boravak i rad, protjerivanje i trogodišnju zabranu ulaska. 

Upravni sud u Splitu, Visoki upravni sud, a zatim i Ustavni sud nisu prihvatili njegove argumente. Suci su pritom mogli učiniti nešto što Pejatović nije mogao: otvoriti klasificirane dokumente Sigurnosno-obavještajne agencije i vidjeti što se nalazi iza procjene da predstavlja prijetnju. U njegovu slučaju taj je sustav završio pobjedom države.

Ne završavaju svi tako

Postoje ljudi koje je SOA proglasila prijetnjom, kojima su zbog toga donesene odluke s vrlo stvarnim posljedicama, a onda je sud otvorio dokumente i zaključio da ono što se u njima nalazi nije dovoljno. Neki od tih ljudi u međuvremenu su već izgubili mjesece slobode. Upravo tu priča o Milošu Pejatoviću postaje priča o nečemu mnogo većem od jednog Srbina koji vrijeđa Hrvatsku s nekoliko objava na Instagramu.

Problem ne postoji dok sigurnosna služba ima pravo. Što se događa kada pogriješi? 

Centar za mirovne studije (CMS) odgovorio nam je primjerom iz 2022. godine. Trojica tražitelja međunarodne zaštite iz Čečenije proglašena su prijetnjom nacionalnoj sigurnosti. Prema CMS-u, mjesecima su bili lišeni slobode u Prihvatnom centru za strance u Ježevu. Odluka je počivala na sigurnosnoj procjeni SOA-e. Tražitelji azila iz Čečenije nisu mogli vidjeti cijeli materijal na kojemu je procjena temeljena, ali sud jest. 

Upravni sudovi poništili su odluke MUP-a i naložili puštanje trojice Čečena. Centar tvrdi da u dokumentaciji SOA-e nije bilo dokaza ni ozbiljnih indicija da predstavljaju sigurnosnu prijetnju ili da su povezani s radikalizmom. 

Hrvatska izgubila na Europskom sudu za ljudska prava 

Koliki dio iz mora podataka čovjek treba znati da bi pravo na obranu bilo stvarno? Hrvatska je odgovor na to pitanje već jednom morala objašnjavati pred Europskim sudom za ljudska prava. I izgubila je.

U slučaju F. S. protiv Hrvatske, Europski sud za ljudska prava je 2024. godine proglasio Hrvatsku odgovornom zbog povrede prava podnositelja zahtjeva nakon što su domaće vlasti, pozivajući se na tajnu negativnu sigurnosnu procjenu SOA-e, odbile njegov zahtjev za hrvatsko državljanstvo, ukinule mu stalni boravak i naložile protjerivanje.

Riječ je o muškarcu koji je u Hrvatskoj živio od 1998. godine te se u postupku traženja hrvatskog državljanstva odrekao državljanstva Bosne i Hercegovine. Prema njegovim navodima, negativna sigurnosna procjena uslijedila je nakon što je odbio zahtjev SOA-e da prikuplja informacije o članovima muslimanske zajednice, pozivajući se na svoja vjerska i moralna uvjerenja.

Iako su ga svi domaći sudovi prethodno odbili, na kraju je ostvario pobjedu pred Europskim sudom za ljudska prava, koji je utvrdio da je Hrvatska povrijedila njegova prava jer mu nije omogućila da sazna stvarne razloge zbog kojih je proglašen sigurnosnim rizikom.

Ruski mirovni aktivist

Poznat je slučaj Vladislava Arinicheva, ruskog mirovnog aktivista koji je pobjegao iz Rusije i u Hrvatskoj zatražio međunarodnu zaštitu. Razlog za negativnu sigurnosnu procjenu bio je taj što je Arinichev u Rusiji od početka rata zagovarao prestanak sukoba s Ukrajinom te je progovarao o miru.

Također, bio je volonter u stožeru Alekseja Navaljnog. Zbog svog aktivističkog rada uvršten je na popis terorista koji je sastavila Rusija. Iako je Vladislav u međuvremenu pred Europskim sudom za ljudska prava ostvario dvije presude protiv Rusije te je i sama Hrvatska priznala da ispunjava uvjete za odobrenje međunarodne zaštite, negativna sigurnosna procjena bila je presudna za odbijanje azila.  

SOA nam je u odgovoru objasnila da prema Zakonu o strancima koji je vrijedio do 2020., kada bi se strancu zbog nacionalne sigurnosti odbio ili ukinuo boravak ili kad bi bio protjeran, u odluci se navodila zakonska odredba, a razlozi se nisu morali obrazlagati. Od 2020. pravilo je drukčije.

SOA ističe da se sada otkrivaju podaci čije otkrivanje ne bi moglo ugroziti interese nacionalne sigurnosti. Objašnjavaju da sigurnosnu provjeru državljana trećih zemalja provodi na zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova.

Reforma donijela pomak, ali ne i rješenje

U Centru za mirovne studije tvrde da reforma jest donijela pomak, ali ne i rješenje. Danas se, kažu, u odluku unosi ono što nazivaju "suštinom" razloga negativne sigurnosne procjene. Ponekad ta suština može stati u jednu rečenicu. Osobi se, primjerice, kaže da je povezana s radikalizmom, što je, smatra Centar, neprihvatljivo. 

Također, poslali smo SOA-i upit o konkretnim slučajevima, no konkretan odgovor nismo dobili.

– Slijedom Vašeg upita obavještavamo vas da Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) ne komentira pojedinačne slučajeve u postupcima rješavanja statusnih pitanja stranaca u Republici Hrvatskoj – kažu. 

Posebno je znakovit slučaj palestinskog migrantskog radnika koji je četiri godine legalno živio i radio u Hrvatskoj. Nakon listopada 2023., pri obnovi radne dozvole, proglašen je prijetnjom nacionalnoj sigurnosti i javnom poretku – iako dotad nije imao nikakvih problema sa zakonom. Uslijedila je mjera protjerivanja i zabrana ulaska u Hrvatsku. Istodobno je proživljavao ratnu traumu i strah za obitelj u Gazi. Odluku danas osporava pred Ustavnim sudom.

Budući da se nije mogao vratiti u Palestinu, zaštitu mu je na kraju odobrila druga europska država – koja u njegovu slučaju nije utvrdila nikakvu sigurnosnu prijetnju.

Slučaj Miloša Pejatovića pokazuje što se događa kada sud otvori tajni spis i stane na stranu države. Slučajevi trojice Čečena pokazuju što se događa kada ga otvori i zaključi da država nije imala dovoljno razloga za odbacivanje zahtjeva.

Zato pitanje nije treba li SOA procjenjivati tko predstavlja prijetnju Hrvatskoj. To joj je posao. Pitanje je što se događa kada pogriješi.

Sigurnosna procjena može stati na nekoliko stranica tajnog dokumenta. Posljedice za čovjeka o kojem je napisana mogu trajati godinama.