Prvorotkinje su danas u Hrvatskoj sedam godina starije nego prije 50 godina te se na porod odlučuju s oko 29 godina, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS), navodeći da stopa fertiliteta u Hrvatskoj odgovara prosjeku EU.
Prosječna starost majki pri prvom porodu u 2021. bila je 29,6 godina, što je mnogo više nego prije 50 godina, kad su žene prvo dijete rađale s 22,6 godina, objavio je DZS u povodu Majčinog dana koji se obilježava u nedjelju.
U 2021. u Hrvatskoj je rođeno 36.508 djece, a većinom je riječ o prvorođenoj djeci. Gledajući ukupan broj poroda, prosječna starost majke pri porodu iznosila je 31,1 godinu. Najveći broj žena rodilo je u tridesetim godinama, slijede dvadesetogodišnjakinje, a više od tisuću i pol rodilja imalo je više od 40 godina.
O majčinstvu govori i stopa fertiliteta, odnosno prosječan broj živorođene djece po ženi. U Hrvatskoj je u 2021. ta stopa iznosila 1,58, što je vrlo blizu prosjeka Europske unije od 1,53. U cijeloj Uniji, prema tom pokazatelju, najviše djece rađaju žene u Francuskoj (1,84), a najmanje na Malti (1,13).
Statistika prati i podatke o majkama prema obrazovanju i aktivnosti. U 2021. najviše djece, gotovo polovinu ukupnog broja, rodile su majke sa srednjom stručnom spremom, a slijede majke s visokim stupnjem obrazovanja. Čak 87,9 posto djece rodile su majke koje su svojim radom zarađivale za život, tražile prvo ili ponovno zaposlenje.
Majke 5,7 posto djece bile su uzdržavane, odnosno nisu imale vlastitih sredstava za život. Vrlo mali udio, samo 0,4 posto djece, rodile su žene koje raspolažu samo osobnim prihodima (socijalna pomoć, prihod od davanja u zakup, umirovljenice), dok za šest posto rođene djece podatak o aktivnosti majke nije poznat.
Majčin dan tradicionalno se obilježava druge nedjelje u svibnju.