StoryEditor
HrvatskaTRŽIŠTE RADA

Nezaposlenost raste u cijeloj državi, potražnja za konobarima u godinu dana pala je za čak 90 posto, ipak neka zanimanja nikad nisu bila traženija

17. veljače 2021. - 23:34
IlustracijaJoško Šupić/Cropix

Tržište rada na početku ove godine je i dalje pod snažnim utjecajem COVID-19 pandemije i mjera dizajniranih za njezino suzbijanje, ističu iz Ekonomskog instituta Zagreb i dodaju da je potražnja za radom za trećinu manja nego u siječnju prošle godine. OVI indeks za siječanj, odnosno Online Vacancy Index, mjesečni indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta, razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao, sa svrhom pružanja pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom, ukazuje da je smanjenje u siječnju od 33 posto prema istom lanjskom mjesecu bilo najveće od svibnja prošle godine.

- Potražnja za zanimanjima u uslužnim djelatnostima, koje tradicionalno jesu najtraženije, prodavača, kuhara i konobara – u siječnju 2021. godine bila je 54, 76 i 90 posto manja nego u siječnju prošle godine. Ipak, za neka zanimanja se bilježi značajan rast potražnje, tako se, primjerice, traži dvostruko više učitelja te liječnika i stomatologa nego u siječnju prošle godine, dok je potražnja za inženjerima građevine i strojarstva narasla za 64 i 20 posto. Gledajući potražnju za radom po tipu ugovora, vidljivo je da je najviše pala potražnja za studentskim i sezonskim poslovima, za čak 72 posto, dok su ugovori na određeno i neodređeno pali za oko četvrtinu u odnosu na siječanj 2020. U odnosu na kraj prosinca, navedeni broj porastao je za 3,4 posto, odnosno 5 osoba, čime je nastavljen rast broja nezaposlenih osoba na mjesečnoj razini četvrti mjesec zaredom – kažu s Ekonomskog instituta.

image
Traži se dvostruko više učitelja, liječnika i stomatologa nego u siječnju prošle godine
Vojko Bašić/Cropix

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem prošlog mjeseca je u njihovoj evidenciji bilo registrirano 165.345 nezaposlenih osoba. Broj ljudi na toj evidenciji porastao je u odnosu na lanjski siječanj za 25.421 ili 18 posto, dok je na mjesečnoj razini broj nezaposlenih veći za 5500 ljudi ili 3,4 posto.

Prošlog se mjeseca u evidenciju nezaposlenih prijavilo 16.132 ljudi, od kojih je 12.146 osoba na Zavod stiglo izravno iz radnoga odnosa, dok je iz te evidencije izišlo 10.632 ljudi, od čega je njih 7802 dobilo posao.

Analitičari Raiffeisen banke kažu da se slični trendovi bilježe i u podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te je u siječnju nastavljen pad broja osiguranih osoba i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Tako je u zemlji krajem prošlog mjeseca bilo 1,53 osiguranika, njih 6932 ili 0,5 posto manje nego prije godinu dana. Među djelatnostima koje su zabilježile pad na mjesečnoj razini, najveće smanjenje imala je trgovina, u kojoj je broj osiguranih osoba smanjen za 0,9 posto ili 2019 ljudi. Taj pad ublažilo je obrazovanje u kojem je tijekom siječnja broj osiguranika najviše porastao, i to 0,9 posto ili za 1004 osobe.

Najsnažniji godišnji rast broja mirovinskih osiguranika od 5,4 posto imalo je građevinarstvo, u kojem je bilo 6271 više osiguranih i time je nastavljen rast broja osiguranika, što traje od listopada 2015. S druge strane, pandemija je zaslužna za 11 mjeseci uzastopnog godišnjeg pada broja osiguranika u hotelijerstvu i ugostiteljstvu pa je siječnju smanjenje iznosilo 7,3 posto, a broj osiguranih u toj djelatnosti smanjen je za 6522 osobe u odnosu na siječanj prošle godine. Padao je broj mirovinskih osiguranika i u drugim djelatnostima s velikim udjelom u broju osiguranika te je u trgovini na godišnjoj razini smanjen za dva posto, a 1,2 posto u prerađivačkoj industriji.

Novi uvjeti

Analitičari Raiffeisen banke podsjećaju na to da rast broja zaposlenih ovisi o gospodarskom oporavku. Kažu da je u drugoj polovici prosinca Hrvatski zavod za zapošljavanje usvojio nove uvjete i načine korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2021. godini, koji vrijede od 1. siječnja. Također su i potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom produžene na siječanj i veljaču.

- Budući da navedeni splet mjera ublažava nepovoljan utjecaj krize prouzrokovane pandemijom na hrvatsko tržište rada, kretanja na tržištu rada stoga ne zrcale kretanja u realnom sektoru. Rast broja procijepljenih zasigurno će doprinijeti obuzdavanju pandemije i početku gospodarskog oporavka koji očekujemo u drugom tromjesečju 2021. Ipak, oporavak neće biti niti brz ni snažan, pri čemu ne očekujemo ni brz i zamjetan oporavak na tržištu rada – kažu analitičari Raiffeisen banke.

APSOLUTNI PRVACI: SD županija prednjači


Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih ima Splitsko-dalmatinska županija, u kojoj je nezaposleno 29.508 ljudi ili 17,8 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj. To znači da gotovo svaki šesti nezaposleni u zemlji živi u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koju apsolutnim brojem nezaposlenih slijedi Zagreb s 21.002 nezaposlenih ili ili 12,7 posto svih nezaposlenih u zemlji, i Osječko-baranjska županija s 18.462 ljudi bez posla ili 11,2 posto nezaposlenih u zemlji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. travanj 2021 19:13