Nezadovoljstvo plaćama u prosvjeti i znanosti raste, ali u ovom trenutku ti resori, kako se može doznati u sindikatima koji ih zastupaju, neće pokretati štrajkove ili druge oblike industrijskih akcija poput aktualnih u resoru zdravstva. Takvi potresi u obrazovanju ipak u nekom kasnijem scenariju nisu isključeni, a to sve ovisi kako će na aktualne zahtjeve sindikata odgovoriti mjerodavna tijela, Vlada i prosvjetne vlasti.
Naime, sindikati Preporod te Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja u četvrtak su objavili novi zahtjev za povećanjem koeficijenata za obračun plaća zaposlenima u sustavu obrazovanja i znanosti. Prema našim informacijama, sindikati će tražiti linearno povećanje koeficijenata svih zaposlenih, od najmanjeg 1,06 do najvišeg 2,62, i to u iznosu od osam posto na osnovnu plaću. S tim će se zahtjevom najprije obratiti Vijeću za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama, u kojemu sjede predstavnici Vlade, odnosno resornih ministarstava te sindikalnih središnjica. Ne budu li oni prihvatili njihov zahtjev, povećanje plaća nastojat će izboriti kroz granske kolektivne ugovore i to povratkom takozvanog prosvjetnog dodatka od 13,72 posto, koji je trenutno ‘ugrađen‘ u nove koeficijente.
-Prošlo je šest mjeseci od donošenja nove Uredbe o koeficijentima i to je dovoljno vremena u kojima su se vidjeli njezini negativni učinci, osobito u sustavu obrazovanja i znanosti. Umjesto ispravljanja ranijih nepravdi i anomalija, uspostavljene su nove. Prosječna plaća učitelja bez napredovanja u rujnu je iznosila 1452 eura što je 50 eura manje nego u gradu Zagrebu – nezadovoljan je Željko Stipić, čelnik sindikata Preporod.
Najprije ‘milom ‘, pa ‘ulica‘
Ako se Vijeće ogluši na njihove zahtjeve, napore ‘prebacuju‘ na granske kolektivne pregovore, odnosno pregovore za nove granske kolektivne ugovore koji uskoro počinju. Naime, u slučaju da ne dođe do povećanja koeficijenata kako traže, u sklopu pregovota za nove GKU kao kompenzaciju zahtijevat će povratak prosvjetnog dodatka. Ako i tada ne bude sluha za njihove zahtjeve – krenut će određeni pritisci.
-Naša očekivanja nisu mala. Govore nam kako ta pitanja „ne treba rješavati na ulici“, „ne treba rješavati štrajkom“. Evo, ova dva sindikata su se prije jednog i drugog obratila povjerenstvu i sačekat ćemo njihovi odluku – kaže Stipić, dok Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, poručuje:
-Ako ne ide kroz Vijeće i ako ne ide kroz zahtjev za uvođenjem prosvjetnog dodatka, moramo nešto raditi dalje. I radit ćemo dalje i spremamo se na to – najavio je on.
Prema izračunima iz ova dva sindikata, ako Vijeće prihvati njihov zahtjev za linearnim povećanjem koeficijenata u obrazovanju od osam posto, to bi donijelo povećanje plaća u bruto iznosima za spremačice od 80,32 eura, učiteljima i nastavnicima od 152,30 eura, učiteljima u statusu mentora 164,43 eura, u statusu savjetnika 180,34 eura a izvrsnog savjetnika 198,53 eura.
‘Mazanje očiju‘
Međutim, u preostala dva većinska sindikata obrazovanja – Sindikata hrvatskih učitelja Sanje Šprem i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Nade Lovrić - s priličnom skepsom gledaju na ove najave kolega. Nije tajna da između ova dva sindikata s jedne strane te sindikata Stipića i Kroflina s druge već dulje vrijeme traju trzavice i netrpeljivost. Sanja Šprem, koju je kao članicu Vijeća za praćenje sustava plaća ‘bocnuo‘ Stipić pozivajući je da kao netko "tko s ponosom ističe da je učiteljica treba onda i u Vijeću progovoriti u ime tih učitelja", ironično odgovara čelniku Preporoda:
-Sa sindikatima se još prije 11 mjeseci pregovaralo o koeficijentima, Uredba je u primjeni od ožujka ove godine i toliko je trebalo da te velike sindikalne glave dosanjaju kakve zamjerke imaju. I jedan i drugi sindikat izvodili su igrokaze za medije i javnost a da nisu predočili izračune o tome kakvo konkretno povećanje kojeg koeficijenta i za koje radno mjesto traže. Stipić je pokazao ozbiljnost kada je koeficijente učitelja uspoređivao s koeficijentima trenera konja i ostalim neusporedivim koeficijentima. Što se tiče koeficijenata u obrazovanju, oni su rasli upravo zahvaljujući zahtjevima većinskih sindikata – oštra je Sanja Šprem.
I sada je, kaže, novi igrokaz ‘iskakati‘ s nekakvim zahtjevima, upravo kada se najavljuje početak pregovora za granske kolektivne ugovore (GKU) u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, kao i početak pregovora svih javnih službi (zdravstvo, školstvo, znanost, socijalna skrb i kultura) za novi Temeljni kolektivni ugovor (TKU).
-Sindikati u sklopu Matice hrvatskih sindikata, koji su dio pregovaračkog odbora sindikata javnih službi za novi TKU, već su se usuglasili o paketu zahtjeva koji će u sklopu tih pregovora ići prema Vladi RH. Povećanja plaća tražit ćemo kroz povećanje osnovice za plaće, uvođenje nekih prava poput toplog obroka za sve javne službe i niza drugih, a prema prijedlozima naših članova formirali smo i zahtjeve za novi GKU. Mi se itekako znamo boriti za prava svojih članova, sve ostalo je ‘mazanje očiju‘ – poručuje Sanja Šprem.
-Uvijek se može i treba izboriti više za obrazovanje, ali izlaziti s prijetnjama dok još nisu ni počeli pregovori za novi GKU i TKU je neozbiljno. Pregovarat ćemo unutar legalnog pravnog okvira i maksimalno se boriti za ono što je najbolje za naše članove – najavljuje Nada Lovrić, čelnica NSZSŠ-a.