Vrtić za djecu roditelja-studenata, sportske aktivnosti za učenike prvih razreda osnovne škole, poboljšanje mentalnog zdravlja osoba treće životne dobi, digitalizacija slavonskih kazališnih kuća, uvođenje menstrualnih potrepština u škole i fakultete te festival bioraznolikosti, projekti su koji su se iskristalizirali kreativnim radom studenata 1. godine diplomskog studija Menadžment u kulturi i kreativnim industrijama, te Mediji i odnosi s javnošću na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, a koji bi uz malo truda, upornosti i dobro napisanih prijava za fondove EU mogli zaživjeti i u praksi.
Mišljenje je to i saborske zastupnice te donedavne ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Nataše Tramišak, koja je bila posebna gošća radionice u sklopu projekta ‘‘EU smo mi‘‘ održane na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu u suradnji sa Hanza Medijom.
- Svaki od izloženih projekata može se implementirati u praksi, ali i naći svoj izvor financiranja u fondovima EU, ali i u nacionalnim programima, jer su dobro obrazloženi i targetirani. Mlade treba poticati na kreativno izražavanje, da sami predlažu projekte i budu nositelji razvoja tih ideja – kazala je Tramišak, koja je prije predstavljanja projekata i sama održala zanimljivo i iscrpno predavanje na temu fondova EU, odnosno svemu što je hrvatskim građanima na raspolaganju u aktualnom višegodišnjem financijskom okviru 2021.-2027. godina. Tu bi se, smatra Tramišak, našlo prostora i za projekte koje su osmislili studenti.
Dječji vrtić za cjelodnevni boravak djece studenata osmislili su Anđelka Marija Vlajčić, David Đorđijevski, Ivan Martinović, Lea Pervan, Anđelka-Marija Vlajčić i Lorena Žunić, a projektu su ime dali ‘Nika‘, po kćeri njihove kolegice Lee, koja im je bila inspiracija.
- Sve ove godine Nika je odrastala skupa s nama, a Lea i Borna, Nikin otac, paralelno su studirali i pokazali svima kako se i u takvim okolnostima, naravno uz puno odricanja i pomoći drugih, može biti uspješan student. No, to nosi svoje probleme i zato smo došli na ideju da se negdje u blizini Campusa izgradi ili ustanovi dječji vrtić za studente roditelje, koji bi mogli ostaviti svoju djecu na profesionalno čuvanje. Tu bismo mogli povezati i naše kolege s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, koji bi u tom vrtiću mogli realizirati stručnu praksu ili čak i raditi. Predvidjeli smo i jasličku i vrtićku skupinu – kazala je Anđelka Marija Vlajčić, dodavši kako bi "ovakav vrtić omogućio roditeljima studentima da završe upisani fakultet, ali i potaknuo mlade roditelje koje je strah upisati fakultet zbog obaveza oko djece da krenu na studij."
Mirna Galić, Laura Bunjevac, Andrea Mudnić, Benjamin Relić i Dragan Staparac izradili su projekt ‘‘Budimo zdraviji‘‘ koji bi obuhvatio uključivanje djece prvih razreda osnovnih škola u sportske aktivnosti koje bi vodili kineziolozi ili studenti Kineziologije.
- Cilj projekta "Budimo zdraviji" je vrlo jednostavan. Prema istraživanju koje je objavio Eurostat (2021.), Hrvati su najdeblji narod u Europi. Smatramo da navike i svjesnost o tjelesnoj težini kreće od rane životne dobi te da je vrlo bitno spriječiti pretilost u ranim životnim fazama, kod djece. Dakle, cilj projekta je informiranje učenika osnovnih škola o važnosti pravilne prehrane, o važnostima tjelesnih aktivnosti i smatramo da će se time ojačati kvaliteta života pojedinca, u ovom slučaju djece te na posljetku uključivanje djece u sportske aktivnosti koje organiziramo.
Vrlo je važno da djeca shvate važnost tjelesnih aktivnosti jer je to nešto što prelazi u naviku pa samim time ih pripremamo na stvaranje dobrih navika u prevenciji pretilosti, istaknuli su studenti okupljeni oko ovog projekta.
Njihove kolegice i kolege Laura Šinko, Dora Brzović, Iva Holeš, Hrvoje Landek i Lana Sabo okupili su se oko projekta AgeWell Europe s ciljem poboljšanja mentalnog zdravlja osoba treće životne dobi.
- Depresivnost je jedan od najčešćih problema mentalnog zdravlja osoba starije životne dobi, a osobito je češća i izraženija kod osoba koje žive u ustanovama. Istraživanja (prema Ajduković, Ručević i Majdenić, 2013) su pokazala da od kliničke depresije pati 2% do 5% starijih osoba, a dodatnih 8% do 16% pokazuje klinički značajne simptome depresivnosti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj građani stariji od 65 godina češće izvrše samoubojstvo u odnosu na mlađu populaciju, dok je stopa samoubojstava u skupini starijih od 65 godina prošle godine iznosila 28 na 100 000 i predstavlja veliki otklon od europskog prosjeka. Stoga je jako važno raditi na povećanju svijesti o važnosti mentalnog zdravlja među umirovljenicima i njihovim skrbnicima, pružiti im psihološku podršku, razvijati i poboljšavati pristupačnosti uslugama mentalnog zdravlja, osigurati prevenciju i rano otkrivanje problema te osnaživati umirovljenike da se aktivno brinu o svom mentalnom zdravlju – rekla je Laura Šinko, dodavši i kako se tema razvila i iz njihovih osobnih iskustava sa bakama i djedovima, pa čak i roditeljima, "koji ulaskom u treću životnu dobu nerijetko počno ulaziti u depresivna stanja, osjećati se beskorisno i usamljeno."
Digitalizacija kazališta u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja praktički i ne postoji, nagnala je Anamariju Safundžić, Mateju Ištuk, Anu Matišić, Zvjezdanu Gvozdenović i Elenu Lukić da ponude rješenja kazališnim kućama. Štoviše, ove su djevojke već izradile i prototip aplikacije za kazalište.
- Digitalizacija se nameće kao imperativ vremena uslijed promjene životnih navika, načina poslovanja i potražnje, što se posebno vidjelo u vrijeme pandemije, kada je sektor izvedbenih djelatnosti doživio najveću krizu. Službene internet stranice kazališta u Slavoniji su nepregledne uz vidljive programerske greške te nemogućnost komunikacije s korisnicima. Cilj je, dakle, digitalizirati i povećati pristupačnost naših kazališta svima i u svakom trenutku, na bilo kojem mjestu kako bi se podigla svijest o kazalištima i stvorila jedna nova slika kazališta. To je i spajanje IT-ja sa kulturom i umjetnošću. Izradili smo i prototip aplikacije. Na žalost, naša kazališta su u tom smislu jako loše razvijena, aplikacije ne postoje, web stranice su loše i vidjeli smo velika vrata koja su nam se otvorila, a nadamo se da ćemo projekt i realizirati – rekla je Anamarija Safundžić.
U drugom smjeru su, pak, otišli Laura Benačić, Ivona Bučkalović, Kristina Janković, Filip Jurić, Iva Kožul i Anja Lazar koji su osmislili projekt ‘‘Festival bioraznolikosti: Počast čudima prirode‘‘.
- Osmislili smo različite aktivnosti, odnosno radionice kako za odrasle osobe tako i za djecu, koja bi od najranije dobi mogla učiti koliko je važna priroda, biljni i životinjski svijet, posebice što u našoj blizini imamo nešto tako veliko i važno kao što je Park prirode Kopački rit. Tu bi sudjelovali i partneri sa Fakulteta agrobiotehničkih znanosti te s Građevinskog i arhitektonskog fakulteta u Osijeku – istaknula je Laura Benačić.
Tim u kojem su bile Ana Božić, Vedrana Hvizdak, Gabriela Jurković, Adriana Kiš, Daria Klinac i Lana Milić aktualizirao je kroz istoimeni projekt ‘‘Važnost uvođenja menstrualnih potrepština u školama i sveučilišta‘‘.
- O tome se dosta priča, ali to je tema koja se ne rješava. Potrebna je dobra edukacija o samom procesu menstruacije, kako da je gledamo na drugačiji način. Otvorenost toj temi bez tabuiziranja i negativnih misli i pogleda ključna je za uvođenje rješavanja ovog problema u javne ustanove. Time bismo utjecali na pomicanje stigmi i obrazovanje djece, smanjenje troškova menstrualnog zdravlja, smanjenu razinu stresa... - objasnila je Ana Božić.
Svi su studenti, pak, istaknuli važnost i koristi koje su izvukli iz predavanja zastupnice Tramišak.
- Treba razvijati svijest o fondovima EU među studentima, jer su nam svima na raspolaganju i trebali bi o tome dosta znati, jer kao građani EU imamo određene zadatke i neke odgovornosti – kazala je Božić, dok je Vlajčić dodala kako je ovo bila "izvrsna prilika da naučimo nešto o fondovima EU, a čime možemo pomoći razvoju naše okoline, socijalnih vještina i problematike."
Tramišak je istaknula i da je u Hrvatskoj još uvijek nužno provoditi stalna i česta educiranja o potencijalima fondova.
- Hrvatska je 10 godina članica EU, ali još uvijek vidimo da nedostaje pravih informacija. Imamo dosta ljudi koji su u fondovima EU našli svoje zaposlenje i struku, ali treba to dodatno poticati i razvijati, spuštati informacije među mlade osobe, pogotovo u akademsku zajednicu, gdje se mogu i trebaju kreirati nove ideje i sadržaji koji popravljaju društvo. To je i cilj fondova EU u smislu napretka tehnologija, znanosti, istraživanja, ali i u društvenom segmentu za socijalne potrebe u zajednici. Razvijenije i bolje društvo za sve – poručila je Tramišak.
