Češći su slučajevi da učenici gađaju učitelja različitim predmetima, vrijeđaju ga, nazivaju pogrdnim imenima, ili na drugi način otvoreno pokazuju nepoštovanje i neposluh. Najmlađi učenik u našoj školi koji je tupim predmetom izudarao učiteljicu ima sedam godina.
Udar i s Facebooka
To je samo dio priče koju na web stranici nastavnici.org iznosi jedan od profesora, govoreći o “novovjekom“ trendu koji, u posljednje vrijeme, osobito na društvenim mrežama, poprima sve brutalnije razmjere – nasilju učenika nad profesorima.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ne raspolaže podacima o brojčanim napadima na nastavnike, no njihova statistika za prošlu školsku godinu kaže da su u školama, prema vrstama nasilja, zabilježena ukupno 2333 različita nasilna događaja. To je oko tri posto više nego godinu prije
- Naše su procjene da se u oko 20 posto slučajeva radilo o nasilju nad nastavnicima. Govorimo o brojci od 350 do 400 napada na nastavnike godišnje ili najmanje dva dnevno. Ali, iskustva pokazuju da na jedan evidentirani slučaj dolaze još dva neevidentirana – kaže Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata “Preporod”, i sam srednjoškolski profesor.
On tvrdi da škole, zbog neugode ili straha, velik dio slučajeva jednostavno zataškaju.
Dok smo još 90-ih godina s distancije pratili napore Michelle Pfeiffer da u filmu “Opasne misli” disciplinira tinejdžere s američke margine, kojima je uobičajen dio školskog pribora bio pokoji komad oružja, u vlastitom smo dvorištu prvi put 2001. godine svjedočili ubojstvu nastavnika.
Tada je u varaždinskoj srednjoj Rudarsko-kemijskoj školi učenik Josip Kostanjevec ubio profesora Josipa Medvedovića hicima iz pištolja zbog zaključene treće jedinice
Od toga, na sreću, jedinoga takvog radikalnog slučaja do danas nastavnici su istrpjeli različite napade – metalnim šipkama, mjenjačima kamiona, noževima, alkoholozirane ispade pa do psiholoških maltretiranja poput osnivanja grupa na Facebooku, gdje učenici iznose pogrdne komentare o profesorima ili snimaju kako ih zlostavljaju.
Škole su postale mjesta opremljena kamerama, zaštitarima, čak se postavljaju biometrijski uređaji za registriranje otiska prstiju. - Sustavno dugogodišnje zanemarivanje i ignoriranje potreba mladih, kako od strane lokalne zajednice, tako i državnih vlasti, stvorilo je takozvanu bumerang generaciju koja sad “uzvraća udarac“ potpunom relativizacijom svih autoriteta – objašnjava nove fenomene zadarski pedagog prof. dr. Zlatko Miliša, koji se dugo godina bavi ovom problematikom.
On tvrdi da nije samo rat utjecao na to da su učitelji, škole, ali i roditelji, izgubili autoritet, već smatra da je taj proces počeo prije nekoliko desetljeća.
Zdravstveni odgoj
- Djeca su u potrazi za autoritetom. Paradoksalno je da za partnera više ne uzimaju živo biće, nego internet, gdje difamiraju i ismijavaju svoje nastavnike. To je postao gotovo trend zabave – kaže profesor Miliša, prenoseći vapaje nastavnika da im se pomogne.
- Apeliram da se djeci već od osnovne škole ponudi zaboravljeni Zdravstveni odgoj i sadržaji poput prevencije ovisnosti i nasilja te učenja vještina komunikacije - kaže prof. Miliša.
- Kako smo prihvaćali demokraciju, tako su autoritet prestali biti i roditelji i nastavnici. S druge strane, u školama je sve manje onih koji rade sa srcem i znaju to raditi – upozorava splitska psihologinja Mirjana Nazor.
Ona ističe da se autoritet više ne može postići lupanjem šake o stol, nego ga treba zas
- Atmosfera u društvu je takva da tek s nasiljem postaješ netko i nešto. To treba mijenjati, ali i mi odrasli moramo usvajati nova znanja - kaže Mirjana Nazor.
|
Policija na satuPrema najnovijim podacima Ministarstva, u prošloj školskoj godini u 2333 nasilna događaja policija je u osnovnim školama intervenirala 287 puta, a u srednjima 178. Zabilježeno je pet samoubojstava djece osnovnoškolske dobi, šest slučajeva zloporaba opojnih droga u osnovnim te stotinu (!) slučajeva u srednjim školama. Zabrinjavajuće je da je prošle godine u srednjim školama otkriven čak 101 slučaj neovlaštenog posjedovanja sredstava za ozljeđivanje, dok je samo prije dvije školske godine bilo samo 15 takvih slučajeva. |
|
Nisu vam oni savršeniIskusna profesorica matematike iz splitske Osnovne škole Dobri Vinka Burić također potvrđuje tezu da su nastavnicima praktički oduzeti gotovo svi instrumenti kojima mogu sankcionirati nepristojne učenike. Jednostavno, veli, i zakoni i pravilnici idu na ruku učenicima i njihovim roditeljima (koji uglavnom vjeruju da su im djeca savršena) da se učiteljima ne isplati ulaziti u složenu proceduru koja je obvezna čak i pri izricanju najobičnijeg ukora. U konačnici, to dugoročno šteti i djeci i njihovim roditeljima. - U učionicama bi bilo puno više reda i discipline kada bi razrednici imali veće ovlasti - poentira ona. |
Priredili joj komemoraciju, a ona im živa i zdrava održala nastavu!
Razbjesnila se, navodno, jer su učenici bili jako nemirni, pa je u afektu, osim kažnjavanja prisutnih, dala čak tri “asa” i jednome učeniku koji tog dana uopće nije bio na nastavi. Pritisnuta revoltom učenika, zahtjevom ravnatelja, a vjerujemo i grižnjom savjesti, profesorica Knežević je kasnije jedinice prepravila u dvojke, trojke i četvorke, pa je sada u 39. godini staža doživjela da je istražuje Općinsko državno odvjetništvo u Zadru zbog sumnje u krivotvorenje ocjena. Iako su svi prosvjetari s kojima smo komentirali ovaj slučaj redom osudili ponašanje profesorice Knežević, ističući kako to nije smjela napraviti, našli su mali milijun olakotnih okolnosti za njezin slučaj. Kako tvrde, danas je jako teško održati red u razredu, djeca su iz generacije u generaciju sve bezobraznija, a oni nemaju praktički nikakve instrumente da ih upristoje. K tome, i sami su često izloženi brutalnim napadima od strane svojih učenika, a pri tome ih nitko ne štiti. Možda najbrutalniji slučaj nasilja učenika nad učiteljima, iako nije bila riječ o fizičkom nasilju, datira iz 2006. godine kada su maturanti mehaničarskog smjera Srednje industrijske škole u Splitu živoj i zdravoj prof. Sanji B., koja im predaje četiri stručna predmeta, priredili komemoraciju. “Radosnim srcem javljamo rodbini, prijateljima i poznanicima da je dana 27. 3. 2006. iznenada preminula naša draga i voljena profesorica Sanja...” – napisali su, među ostalim, na ploči, a na klupu su stavili lumin. Žena je i pored svega održala nastavu. “Slobodna Dalmacija” je objavila i priče kako su vjeroučiteljici OŠ Sućidar Dijani R. osnovci na nastavi stavljali kantu za smeće na glavu, pisali smo i o tome kako su učiteljicu splitske Osnovne škole “Mertojak” Sretnu R. fizički napali šestaši iz te škole... Slučaj nesretnoga profesora Tehničke škole iz Bjelovara kojega na satu učenici mlate i zlostavljaju postao je i hit na YouTubeu. Ukratko, kad se stvari pogledaju s te strane, nekako je jasniji i postupak Milke Knežević, iako je to ne opravdava, ističu naši sugovornici. – Učitelji naprosto nemaju načina da sankcioniraju loše ponašanje učenika. No to ne znači da smatram kako je kolegica Knežević ispravno postupila – ističe Tinka Zemunik, predsjednica dalmatinske podružnice Sindikata hrvatskih učitelja, kojoj brojni kolege ističu da su im u radu, od nepristojnih učenika, još veći problem neodgojeni roditelji. – Kad im učitelj u dobroj namjeri ukažu na to da im se dijete loše ponaša, roditelj optuži učitelja da mu šikanira dijete. Također, djeca često znaju priprijetiti nastavnicima govoreći “vidjet ćete vi kad vas kažem svome ćaći” – navodi Zemunik. |