StoryEditor
HrvatskaKOME TO TREBA?

Napisi o porastu lišmanioze u Dalmaciji kojima se plaši turiste su bez utemeljenja. Stručnjaci: Bolesti ima, ali samo kod pasa

21. srpnja 2020. - 07:56
Ilustracija/ Shutterstock

U jeku pandemije koronavirusa bili smo prisiljeni pitati splitske epidemiologe ima li porasta oboljelih od lišmanioze. Riječ je o infekciji organizmima protozoama, što u pasa dovodi do teških simptoma, a vrlo rijetko se prenosi na čovjeka.

Morali smo nazvati Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije nakon što je u jednom mađarskom mediju nekidan objavljeno kako je bolest široko raširena po Hrvatskoj, a posebice u Dalmaciji.

E sad, da ta informacija u Mađarskoj nije objavljena s ciljem da zadrži svoje građane na Balatonu, ona praktično nije neistinita. Lišmanioze ima, u Dalmaciji se čak smatra endemskom bolešću, zabilježena je još 30-ih godina prošlog stoljeća, a u Splitu 1931. godine. Međutim, od te bolesti vrlo rijetko obolijevaju ljudi. Sa psa je na čovjeka može prenijeti papatač, sitni komarac ili nevid, a najčešće obolijevaju djeca i može biti fatalna samo ako se ne liječi.

Epidemiologinja dr. Diana Nonković sa županijskog NZJZ-a kaže kako nema govora o porastu uobičajenih brojki, što znači da se godišnje zabilježi tek jedan ili nijedan slučaj bolesti u ljudi. Ona doduše dodaje kako je ta bolest endemska u Dalmaciji.

Kod pasa je, međutim, već malo drukčija situacija. Veterinari nam kazuju da se bolest redovito pojavljuje po cijeloj obali te i u unutrašnjosti Dalmacije.

– To se može dogoditi čak i kod dobro njegovanih pasa – govori nam Lucija Jelača iz splitske udruge za zaštitu životinja "Sehaliah". Inače se psi od bolesti štite jednako kao od krpelja i buha.

– Imali smo slučaj dobermana koji je išao na izložbe, vrlo pažljivo čuvan pas, ali podlegao je lišmaniozi. To se dogodi jer vlasnici zakasne staviti zaštitnu ogrlicu ili ampulu, odnosno dati tabletu protiv parazita, a nekada je preparatu možda istekao rok trajanja – govori Jelača. Ona, kaže nam, traži obvezno testiranje na lišmaniozu onih pasa koje udomljavaju u udruzi, što se može lako postići preko krvi u veterinarskim ordinacijama. Simptomi budu opadanje dlake, dugi nokti i mršavost.

– Te bolesti ima u svim mediteranskim zemljama zbog blage klime – govori nam veterinar dr. Stipe Delonga. Dodaje kako nema podatke da je bolest u nekom porastu niti u životinja, a kamoli u ljudi. Obolijevanju su podložniji imunokompromitirani ljudi te djeca. Još nam je kazao da mu je poznato kako Nijemcima koji ljeti putuju sa psima u Hrvatsku tamošnji veterinari savjetuju zaštitne pripravke.

Kako je lišmanioza, prema nekim izvorima, zapravo tropska bolest, ona se širi s globalnim zagrijavanjem. Svakako da migracije stanovništva i sve češća putovanja te utjecaj ljudi na okoliš utječu na porast bolesti.

Prema nekim izvorima, godišnje u svijetu oboli oko 1,5 milijuna osoba od kožnog oblika lišmanioze. Najteži oblik bolesti je povišena temperatura, uvećana jetra i limfni čvorovi, uz tamnu pigmentaciju kože i ekstremno mršavljenje, sa smrtnim ishodom.

Uglavnom, plašiti ljude koji žele ljetovati na hrvatskoj obali lišmaniozom u jeku koronavirusa isto je kao i širiti strah od morskih pasa u Jadranu.

image
Ilustracija/ Shutterstock

Izdvojeno

16. kolovoz 2020 22:18