StoryEditorOCM
Hrvatskakazne su paprene

Nakon što je Porezna pozvala migrante da prijave inozemna primanja, među Hrvatima u Irskoj, Italiji i Austriji zavladala panika: ‘Uzet će nam kuće i stanove!‘; Evo koliki porez treba platiti vozač koji radi u EU

Piše Sanja Stapić
11. veljače 2022. - 08:08

Poreznici naše ljude migrante koji rade u inozemstvu dok su im obitelji u Hrvatskoj tjeraju da sa sobom odvedu kompletne obitelji. U protivnom, moglo bi im se dogoditi da ostanu bez krova nad glavom zbog poreza i kazni za neprijavljivanje poreznih obveza, koje po svakoj godini iznose od 5000 kuna do 50.000 kuna.

Dvjema familijama u Varaždinskoj županiji poreznici su pokrenuli ovrhu nad njihovim kućama. Ispričao nam je to Franjo Lazar, predsjednik Hrvatskog sindikata radnika migranata.

- Nakon poziva migrantima da prijave dobrovoljno inozemna primanja, među ljudima je zavladala panika. Bio sam u Splitu, imao sam sastanke u Šibeniku i Zadru. U tim gradovima ima ljudi koji rade u zimskom turizmu, žena njegovateljica i svi strahuju da će ostati bez primanja i da će im uzeti kuće i stanove u ovrhe - kaže nam Lazar i dodaje da je ravnatelj Porezne uprave izjavio da se 120 tisuća hrvatskih migranata prijavilo poreznicima, a čak 200 tisuća to nije učinilo.

image
Goran Mehkek/ Ilustracija/cropix

Prijava je obavezna

Porezna je uprava krajem prošle godine pozvala građane koji su te i prijašnjih godina ostvarili inozemne primitke: plaće, mirovine, drugi dohodak, kamate na štednju, dividende i slično, a do sada ih nisu prijavili, da to učine prije nego što prime službeni poziv. Onima koji to učine, a dužni su porez, poreznici neće obračunati kamate niti naplatiti novčane kazne za prekršaj nepravodobne prijave. Poreznici ističu da je inozemni primitak obvezno prijaviti bez obzira na to je li u inozemstvu porez već plaćen i hoće li u Hrvatskoj postojati obveza plaćanja poreza. Iznimno, prijaviti se ne moraju oni koji primaju mirovine iz: Kanade, Kine, Luksemburga, Sjeverne Makedonije, Maroka, Mauricijusa, Njemačke, Omana, Poljske i San Marina.

Hrvatski sindikat radnika migranata predlaže svim svojim članovima da još malo pričekaju s dobrovoljnom prijavom jer pregovaraju s Ministarstvom financija te poziva sve hrvatske državljane koji rade u državama Europske unije da prije nego što se dragovoljno jave u Poreznu upravu kontaktiraju sindikat zbog savjeta te moguće pravne zaštite. Bilo bi dobro još i da prilože potvrdu o rezidentnosti u državi u kojoj rade i žive.

Sindikat je spreman i pred sudovima zaštititi svoja prava, a surađivat će s kolegama u Sloveniji, gdje migranti također imaju slične porezne probleme.

- Slovenski sindikat je do sada u 80 do 90 posto slučajeva dobio na sudu. Mi ćemo s njima zajedno nastupati, ako treba i pred europskim sudom za ljudska prava – ističe Lazar.

Objašnjava nam da je problem hrvatskih migranata to što nema informacija do kada se ljudi mogu dobrovoljno prijaviti i na koji način će se obračunavati porezi, a nužno je ujednačiti postupak na razini zemlje. Kaže nam da je baš primio poziv jednog migranta kojem su u riječkom poreznom uredu rekli da je on više od 183 dana boravio u inozemstvu i da se nije dužan prijaviti. No, u Opatiji i Makarskoj govore drugačije.

- Dobili smo informaciju jedne njegovateljice iz Koprivnice kojoj su poreznici rekli da joj neće naplatiti kaznu ni zatezne kamate ali će joj pet godina dohotka i poreza obračunati na jednoj kartici i dati joj samo jednu poreznu olakšicu, samo jedan porezni odbitak, što za 2020. godinu iznosi neoporezivih 48.000 kuna dohotka. Samo na tome ljudi gube ukupno oko 200 tisuća kuna neoporezivog dohotka zbog čega bi platili oko 29.000 eura više poreza na dohodak jer im se nije po svakoj godini priznao neoporezivi dohodak. Još kažu da će nas oporezivati s 20 posto poreza, a nije jasno što će oporezivati, bruto ili neto, hoće li priznati uplaćeni porez u drugim državama i olakšice iz drugih država? U Austriji je neoporezivo 11.000 eura godišnjeg dohotka, to Hrvatska ne bi smjela oporezivati – objašnjava Lazar.

Tjeramo mlade da odu

Predsjednik sindikata nam kaže da oko 48 tisuća naših državljana radi u Austriji i da u ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Austrijom, Slovenijom i Italijom stoji da Hrvatska ne bi trebala oporezivati one koji više od 183 dana borave u tim zemljama ako im je poslodavac iz tih zemlja i primaju u tim zemljama dohodak na koji plaćaju porez u tim zemljama.

Naš sugovornik naglašava da sve to ne zanima domaće poreznike nego samo životni interes poreznog obveznika i dodaje da ravnatelj Porezne uprave kaže da smo dužni plaćati porez tamo gdje nam je životni interes. A životni je interes u državi boravka obitelji.

- Zato imamo ogroman odljev mladih obitelji koje kompletne odlaze iz Hrvatske radi Porezne uprave. Tjeraju te mlade obitelji iz Hrvatske! Kad im stignu porezna rješenja na dodatni porez, odlučuju da neće plaćati dodatni porez i da će otići. Najgore tu prolaze oni koji zarađuju u Austriji male plaće od 1000 eura do 1400 eura i plaćaju nikakav ili mali porez u Austriji. U toj zemlji ima mnogo neoporezivih dodataka na plaću, poput terenskog dodatka, dodatka za teški posao, dodatka za prljavi posao i slično, dok je godišnji neoporezivi dohodak 11.00 eura, a u Hrvatskoj je neoporezivo godišnje 48.000 kuna. Kad te prihode hrvatski poreznici oporezuju i priznaju austrijski porez, dolazi do velikih razlika za uplatu. Provjerom naših poreznih stručnjaka došli smo do saznanja da je do 80 posto krivih izračuna poreznih rješenja, čime su radnici migranti zakinuti po 15.000 kuna. Kad Porezna izda rješenje s rokom plaćanja, imaš mogućnost žalbe, a ne platiš li, dolazi ovrha. Imamo dva slučaja ovrha nekretnina u Varaždinskoj županiji od 210 tisuća kuna i 230 tisuća kuna za pet godina, gdje su najviša stavka zatezne kamate i kazne – objašnjava Lazar.

Neka javnost zna
'Zdravstvene probleme
rješavamo tamo gdje radimo'

- Mi nismo "vikend“ pacijenti i ne dolazimo se vikendom liječiti u Hrvatsku, kako kaže ravnatelj Porezne uprave. Nismo mi, koji novac šaljemo obiteljima u Hrvatskoj, krivi za to što ionako ima 200.000 više korisnika zdravstvenog sustava nego platiša. Svoje zdravstvene probleme rješavamo u državama gdje radimo, a kad dođeš doma i nešto ti se dogodi, naravno da moraš kod liječnika. Naši radnici su svi zdravstveno osigurani u državama u kojima rade, a temeljem europske zdravstvene iskaznice građani EU-a mogu koristiti hitne zdravstvene usluge i u drugim državama EU-a. Ujedno, da bi rasteretili hrvatski zdravstveni sustav, sindikat radnika migranata poziva sve građane koji rade u državama EU-a da osiguraju svoje nezaposlene članove obitelji, kao i svoju djecu, preko svog zdravstvenog osiguranja. Time ne gube ništa, a država dobiva puno, budući da sve eventualne usluge naplaćuje od inozemnog osiguranja – kaže Lazar.

Savjet 'inozemcima'
Zatražite potvrdu
o rezidentnosti

Sindikatu migranata javljaju se i naši ljudi koji rade u Italiji, gdje je mnogo njegovateljica i vozača, te su ovih dana dobili informaciju da je jedan vozač koji tamo radi dobio od poreznika iz Ivanca rješenje da je dužan 600 tisuća kuna. Tome treba dodati da se od poreznika i poreznih obaveza ne može pobjeći i poreznici se mogu naplatiti u svim državama EU-a.
- Članovima savjetujemo da zatraže potvrdu o rezidentnosti u državi u kojoj žive i rade. Ne može onda tako lako Hrvatska odbaciti rezidentnost druge države, ne može za nekog odbaciti činjenicu da je talijanski, francuski ili austrijski rezident. To se mora prihvatiti – ističe Lazar.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. siječanj 2023 12:22