StoryEditor
Hrvatskarazorna podrhtavanja

Najjači hrvatski potresi: Zagreb pogodio i jači, a epicentar isto bio uz Medvednicu, Dubrovnik dokrajčili tsunami i požar, Imotski treslo usred rata

Piše Davor Krile
22. ožujka 2020. - 13:35
Gravura, Joseph Burn-Smeetonilustracija/AFP

Premda su iskustva razornih potresa u prosječnom životnom vijeku unikatna, povijest nas uči da je na našim prostorima itekako bilo opakih potresa, čak i onih koji su posve mijenjali izglede gradova, konfiguraciju i zemljin reljef.

Dubrovnik 1667. Ovo je najjači potres kojega bilježe naše povijesne knjige. Šestoga travnja te godine golemo se kamenje kotrljalo sa Srđa na grad, rušeći sve pred sobom. Nastale su pukotine u zemlji, a izvori vode su presušili. Na moru se pojavio tsunami koji je potapao brodove u gradskoj luci, a na kraju je sve dokrajčio strašan požar koji je bjesnio danima.

Na temelju zapisa je rekonstruirano kako je taj potres bio jak oko 7.6 stupnjeva po Richteru. Pred potres 1667. godine Dubrovnik je imao oko 5 000 stanovnika, a u potresu ih je poginulo njih oko 1200, dakle četvrtina svih Dubrovčana.

Zagreb 1880. Grad je pogodio potres koji je bio puno jači od ovoga današnjeg, snaga mu se procjenjuje na 6,3 stupnja po Richterovoj ljestvici, a epicentar mu je isto bio u podnožju Medvednice. Zanimljivo je da nije odnio puno života, samo dva, ali je jako oštetio arhitekturu grada srušivši gotovo 2000, a oštetivši doslovno sve tada postojeće kuće.

Iako je zbog tog događaja mnogo stanovništva napustilo gradsko područje, potres je imao i pozitivnu stranu jer je tijekom njegove obnove Zagreb naknadno dobio brojna velebna zdanja. Zanimljivo je kako je u obnovi sudjelovao i August Šenoa koji je obilazeći grad kao vijećnik dobio upalu pluća i od nje umro 1881. godine.

Imotski 1942. Potres snage 6,2 po Richteru pogodio je Imotsku krajinu usred Drugog svjetskog rata, potvrđujući staro pravilo da jedna nevolja nikad ne dolazi sama. Velik broj osoba umro je zakopan pod ruševinama kuća i lavinama kamenja koje su se strmoglavile niz brda i Biokovo.

Imotsko polje u samo nekoliko je trenutaka pretvoreno u masovnu grobnicu: s obzirom na ratna zbivanja na potresom pogođenom području, prvi stanovnici susjednih mjesta u pomoć su stigli za mnoge prekasno. Kronike bilježe najmanje 20 mrtvih i nepoznat broj ozlijeđenih.

Najteže su stradala sela na jugozapadnom rubu imotskog polja – Šumet, Podbablje, Proložac, Glavina, Vinjani. Fatalne posljedice potresa osjetile su se i u Zmijavcima, Kamenmostu, Donjem Prološcu i Lugu u kojima kuće nisu imale čvrste temelje.

Makarska 1962. Sedmoga dana siječnja započela je serija potresa koja je punih 15 dana tresla Makarsko primorje s katastrofalnim posljedicama. Uz golemu materijalnu štetu te evakuaciju stanovništva, ukupno je do 22. siječnja zabilježeno 58 podrhtavanja tla.

Prvi udar je iznosio  5,9 stupnjeva po Richteru, kojega je nadmašio „slavni“ od 11.siječnja, snage  6,2 stupnja po Richteru. U potresu su poginule dvije osobe, a srušeno je ili fatalno oštećeno gotovo tisuću objekata, uključujući i makarsku rivu.      

Dubrovnik 1979.  Točno na Uskrs 15. travnja Dubrovnik i okolicu snažno je pogodio potres s epicentrom u Crnoj Gori. U epicentru je imao snagu od čak 7 stupnjeva po Richteru, dok je na dubrovačkom području bio nešto blaži, oko 6,5. Stradalih nije bilo, ali su oštećene velike spomeničke i stambene cjeline, a šteta je procijenjena na gotovo 450 milijuna tadašnjih dolara.

Ston 1996.  Petoga rujna u 10 i 45 sati navečer Ston i okolicu je nakon rata pogodio i snažan potres snage 6 stupnjeva po Richteru, srušivši i uništivši veliki broj kuća u staroj gradskoj jezgri građenoj u 14. stoljeću.

Nije bilo žrtava, no velika materijalna šteta sanirala se godinama, a gradić temeljito obnavljan. Posljedice po građevine u Stonu su bile iznimne zbog močvarnog tla na kojemu grad leži, koje je pridonijelo fatalnijem prijenosu tektonskih pomaka i vibracija.     

Seizmolozi redovito upozoravaju da snaga potresa nije nužno povezana s njegovim posljedicama. Ilustrativna je sljedeća usporedba: u prosincu 2012. potres jačine 7,3 Richtera pogodio je Japan i lakše ozlijedio samo deset ljudi. Šest godina ranije u iranskom gradu Bamu dogodio se znatno blaži potres magnitude 6,6 po Richteru koji je odnio više od 30 tisuća života. Adekvatna arhitektura i protupotresni načini gradnje drastično smanjuju potencijalni broj žrtava.

#NAJJAČI POTRESI U HRVATSKOJ#ZAGREB#DUBROVNIK#MAKARSKA#IMOTSKI#STON

Izdvojeno

17. lipanj 2020 04:30