StoryEditor
Hrvatska‘Nisu reforme‘

Nacionalni plan oporavka bavi se posebno pitanjima sindikata, razmatra se nekoliko modela; Ekonomski stručnjak upozorava: ‘Bojim se da je to promašena tema...‘

5. svibnja 2021. - 20:28

U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti koji bi trebao pokrenuti gospodarstvo pogođeno krizom kakvu svijet nije vidio, Vlada se pozabavila i problemima između članova i nečlanova sindikata koji uživaju prava iz kolektivnih ugovora. Tako namjerava revidirati pojam plaće i odrediti njezine dijelove i u tom okviru pronaći rješenja za uspostavljanje ravnoteže između financijskih obveza članova sindikata i ugovorenih prava iz kolektivnih ugovora koja konzumiraju svi radnici.

U Vladi kažu da im je cilj promicanje socijalnog dijaloga i jačanje sindikata u okolnostima sve rjeđeg participiranja radnika u sindikalnom djelovanju. Još se ne zna hoće li se ravnoteža uvesti uvođenjem naknada za nečlanove ili dodatnim pravima za članove.

- Razmotrit će se više modela radi pronalaženja onoga koji će dati optimalan odgovor u cilju poticanja djelotvornog socijalnog dijaloga. Neki od predloženih modela su: uvođenje naknade za korištenje prava iz kolektivnih ugovora za radnike koji nisu članovi sindikata, model vremenskog ograničenja primjene prava iz kolektivnog ugovora na radnike koji nisu učlanjeni u sindikat te model ugovaranja dodatnih prava samo za članove sindikata – piše u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

Dr. Damir Novotny smatra da je ova tema promašena i da se u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti sakupilo niz mjera koje nisu reforme i ne donose strukturne promjene, a kapacitet javne rasprave se troši na mjere koje neće napraviti ekonomiju otpornijom.

- Sindikati u privatnom sektoru gotovo ne postoje, sindikati su neusporedivo jači u državnom sektoru i oni guraju troškove javnog sektora naviše, čine ga neefikasnim i tromim.

image
Na fotografiji: Damir Novotny
Goran Mehkek/Cropix

Socijalni dijalog je u svim zemljama Europske unije jedna od velikih tema i važno je jačanje tog dijaloga, važno je uspostaviti ravnotežu između zahtjeva sindikata i zahtjeva poduzetničkog sektora, a ovdje se radi ponajviše o ulozi sindikata u državnom sektoru, tako da se bojim da je to posve promašena tema. Govorimo godinama o tržištu rada i emigraciji, a trebali bismo gledati kako ćemo privlačiti ljude da ovdje žive i rade i stvaraju nove vrijednosti, onako kako to rade Nijemci ili Talijani koji baš i nisu organizirana zemlja, ali su napravili niz koraka u imigracijskoj politici – smatra dr. Damir Novotny.

Nacionalnim planom oporavka i otpornosti postavljen je rok do kraja rujna 2022. godine za startanje izmjena Zakona o radu kojim bi se preciznije uredio institut rada na izdvojenom mjestu rada ili rad od kuće. To je područje koje zanima mnoge, sudeći prema anketi portala MojPosao s kojeg kažu da rezultati njihove ankete u kojoj je sudjelovalo 7000 ispitanika pokazuju da bi 84 posto radnika željelo zadržati mogućnost povremenog rada od kuće. Trenutačno, povremeno ili svakodnevno, od kuće radi 58 posto radnika u Hrvatskoj. Oni koji žele raditi od kuće, njih 14 posto, pristalo ni na nižu plaću kada bi to bio uvjet za rad od kuće, a većina ispitanika, njih 86 posto, ne bi pristala na smanjenje plaće, jer radom od kuće poslodavcu štede troškove režija, najma prostora...

Uz reguliranje rada na daljinu, Vlada se planira pozabaviti radom na određeno vrijeme i do polovice 2026. smanjiti im broj s 25 na 20 posto. Zapazili su, piše u Nacionalnom planu oporavka, primjere zloupotrebe rada na određeno, osobito u vezi s trudnoćom i majčinstvom. Tako se planira ograničiti broj mogućih uzastopnih ugovora privremenog trajanja i spriječiti zlouporaba takvih ugovora, ponajprije zapošljavanja kod povezanih poslodavaca. Vlada je spremna, poručuje u planu, razmotriti i druge mjere za destimuliranje sklapanja ugovora na određeno poput uvođenja obveze poslodavcima plaćanja dodatne edukacije radnika za podizanje zapošljivosti, i to prvenstveno radi dodatne zaštite privremeno zaposlenih radnika.

U cijelom tom kompletu mjera koje se odnose na rad, nalaze se i one vezane uz problem neprijavljenog rada. Vlada vjeruje da će u toj borbi veliku važnost za nadzor neprijavljenog rada imati uspostava elektroničke evidencije radnika i radnog vremena, prvo u građevinskom sektoru, a zatim postupno i u drugim djelatnostima, a do kraja 2022. planira se usvajanje novoga Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada kojim će se omogućiti inspektorima koji zateknu neprijavljenog radnika, da nalože poslodavcu da u roku od tri dana prijave radnika počevši od utvrđenog dana početka rada, ili tri mjeseca retroaktivno od dana nadzora te plati kaznu po zatečenom neprijavljenom radniku, a propisat će se obveza isplate plaće radniku te svih davanja...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. srpanj 2022 12:33